LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w92 10/1 p. 30-32
  • ʻOkú Ke Fakaʻikaiʻi ʻa e Ngaahi Hehema Angahalaʻiá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Fakaʻikaiʻi ʻa e Ngaahi Hehema Angahalaʻiá?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUhinga ʻOku Fakatupu Mate Ai ʻa Hono Fakaʻikaiʻí
  • ʻAi Koe ke Ke Mālohi!
  • Fakamoʻoniʻi Ia mo Fai ha Meʻa ki Ai
  • Ko e Hā ʻOku Tau Tupu Ai ʻo Motuʻa pea Maté?
    ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá
  • ʻOku Kei Liliu ʻe he Tohi Tapú Hoʻo Moʻuí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Fanongo ki he Leʻo ʻo Sihová ʻi ha Feituʻu Pē ʻOkú Ke ʻi Ai
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Hanganaki Leʻohi Kitautolu mei he ʻAhiʻahí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
w92 10/1 p. 30-32

ʻOkú Ke Fakaʻikaiʻi ʻa e Ngaahi Hehema Angahalaʻiá?

“PEA ko ia ʻoku ou ongona, lolotonga ʻoku te tokanga kita ki he lao, ke te fai lelei, ta ʻoku tolotui mai kia kita ʻa e fai kovi. Seuke, ʻoku te kaungā-malieʻia mo e lao ʻa e ʻOtua, ʻa hoto tangata-ʻi-loto; ka ʻoku ha kiate au ha lao kehe ʻoku nofo i hoku ngaahi kupu, ʻo fai tau mo e lao ʻo hoku loto, mo takipopula au ki he lao angahalaʻia ʻoku nofo ʻi hoku ngaahi kupu.”​—Loma 7:​21-23.

Naʻe fiemaʻu ki he ʻapositolo ko Paulá ʻa e anga-fakatōkilalo ke ne fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku hā ʻi ʻolungá. Ka, ʻi heʻene fai pehē, naʻe tokoniʻi ai ia ke ʻoua ʻe ikunaʻi ia ʻe heʻene ngaahi hehema taʻehaohaoá.

ʻOku meimei tatau mo e ngaahi tuʻunga ʻo e kau Kalisitiane moʻoni ʻi he ʻaho ní. ʻI heʻetau maʻu ʻa e ʻilo kānokano ʻo kau ki he moʻoni faka-Tohitapú, naʻa tau fai ʻa e ngaahi liliu naʻe fiemaʻu ʻi heʻetau founga moʻuí, ʻo ʻai ke fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihova. Kaekehe, ʻoku kei ʻi ai ʻa e ngaahi hehema angahalaʻia, “he ko e filioʻi ʻa e loto ʻo e tangata ʻoku kovi mei heʻene tamasiʻi.” (Sēnesi 8:21) ʻOku tau faitotonu pea fakamoʻoniʻi kiate kita pē ʻa e ngaahi hehema ʻa ia ʻoku nau teke kitautolú? Pe ʻoku tau fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi hehema ko iá, ʻo tau fakaʻosiʻaki nai ʻo pehē: ‘ʻOku hoko nai ʻa e ngaahi meʻá ni ko e palopalema ki he niʻihi kehé, ka ʻoku ʻikai ke pehē ia kiate au’?

ʻOku fakatupu mate ʻa e faʻahinga kākaaʻi kita peheé. ʻE tokoni nai kiate kitautolu ha fakatātā makatuʻunga mei he Tohitapú ke ʻai ke mahino kiate kitautolu ʻa e fiemaʻu ke fakamoʻoniʻi ʻoku ʻi ai ʻa ʻetau ngaahi hehema angahalaʻia pea ke puleʻi kinautolu.

ʻUhinga ʻOku Fakatupu Mate Ai ʻa Hono Fakaʻikaiʻí

ʻI he kuonga ʻo e Tohitapú naʻe lahi ʻa e ngaahi kolo naʻe maluʻi ʻaki ʻa e ngaahi ʻā. Ko e ngaahi matapā ʻa ia naʻe faʻa ngaohi ʻaki ʻa e ʻakaú ko e konga ia ʻo e ʻā ʻi loto ʻo e koló naʻe faingofua hono maumauʻí; ko ia ai, naʻe maluʻi lahi ʻaupito kinautolu. Naʻe fokotuʻu pē ʻe he kau nofo ʻi he koló ʻa e ngaahi matapā feʻunga pē ki he feʻaluʻaki he lolotonga ʻo e taimi melinó. Naʻe faʻa kofu ʻaki ʻa e ngaahi matapā ʻakaú ʻa e metale, ke taʻofi ʻa hono maumauʻi ia ʻaki ʻa e afí. Naʻe langa ʻi he ngaahi ʻaá ʻa e ngaahi taua ke malava ke sio mamaʻo ʻa e kau leʻo ʻi aí ki he ngaahi fili ʻoku fakaofiofi maí.

Kiʻi fakakaukau ange: Ko e hā ʻa e meʻa naʻe mei malava ke hoko ʻo kapau naʻe fakaʻikaiʻi ʻe he kau nofo ʻi he koló ʻa hono faingofua ke maumauʻi ʻa e ngaahi matapā ʻo e koló pea ʻikai te nau fokotuʻu ha maluʻi feʻunga? ʻE faingofua ʻa e hū ʻa e kau sōtia ko e filí ki he koló, ʻo iku ai ki hono ikuʻi ʻo e koló.

ʻOku pehē pē mo kitautolu. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa ʻetau ngaahi tafaʻaki ʻoku faingofua honau ikunaʻí. “Pea ʻoku ʻikai ha meʻa kuo ngaohi ʻe taeʻata pe ki he ʻEne ʻAfio: ka ʻoku telefua mo tokaimaʻananga ʻa e meʻa kotoa pe ki he fofonga ʻo ia ʻoku tau fakamāu ki ai.” (Hepelū 4:13) Kuo fakatokangaʻi nai foki ʻe Sētane ʻiate kitautolu ha hehema angahalaʻia, tatau ai pē pe ko e hehema ke mioʻi ʻa e moʻoní, ko e ʻita vave, ko e tokanga ki he ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó, ko e holi ki he ngaahi meʻa fakamatelié, ko e loto-mahikihikí, pe ko ha toe meʻa. Kapau ʻoku tau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻi ai ʻetau ngaahi hehema angahalaʻiá, ʻoku tau ʻai kitautolu ki ha tuʻunga ʻoku ala fakalaveaʻi faingofua ange ai kitautolu ʻe he ngaahi ʻohofi ʻa Sētane ki heʻetau tuí. (1 Pita 5:8) ʻE ikuʻi nai kitautolu ʻi he hoko ʻa e ngaahi holi koví ʻo lakasi ʻa e ngaahi hehemá pea fanauʻi ai ʻa e angahalá. (Sēmisi 1:​14, 15) ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau hangē ko Paulá, ʻo faitotonu pea fakamoʻoniʻi kiate kita pē ha faʻahinga meʻa ʻiate kitautolu ʻoku hangē nai ha ‘matapā ʻoku ngaohi ʻaki ʻa e ʻakau pē.’

ʻAi Koe ke Ke Mālohi!

ʻE taʻeʻaonga ke fakamoʻoniʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi hehema hala kae ʻoua kuo toki fai ha meʻa ʻo fekauʻaki mo kinautolu. ʻE tatau tofu pē eni mo ha tangata ʻokú ne sio kiate ia tonu ʻi he sioʻatá, ʻo ne fakatokangaʻi ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻoku fiemaʻu ke fai ha ngāue ki aí, pea toki ʻalu leva ia kae ʻikai te ne fai ʻa e ngaahi fakatonutonu ʻoku fiemaʻú. (Sēmisi 1:​23-25) Io, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau fai ha meʻa ke maluʻi kitautolu mei hono lavaʻi kitautolu ʻe he ngaahi hehema angahalaʻiá. ʻOku malava fēfē ke tau fai eni?

Naʻe faʻa hoko ʻo ʻikai ke ʻai ha ngaahi ʻā ʻi he ngaahi kolo iikí, pe “ngaahi kolo fakaongo” ʻi he kuonga ʻo e Tohitapú. (Nōmipa 21:​25, 32; Fakamaau 1:27; 1 Kalonikali 18:1; Selemaia 49:2) Naʻe malava ke hola ʻa e faʻahinga ʻi he ngaahi kolo peheé ki ha kolo naʻe ʻaaʻi ʻo ka ne ʻohofi kinautolu ʻe he filí. Ko ia ai, naʻe hoko ʻa e ngaahi kolo naʻe ʻaaʻí ko e hūfangaʻanga ki he kakai naʻa nau nofo takatakai ki aí.

ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú ki he ʻOtua ko Sihová ko e taua, ko e hūfangaʻanga, ko e ʻā ʻa ia ʻoku malava ke tau lele ki ai ʻo malu ai. (Palōvepi 18:10; Sākalaia 2:​4, 5) Ko ia ko Sihová ko e maluʻanga tefito ia ʻo ʻene kau sevānití. ʻOku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e lotu taʻetuku kiate ia. (1 Tesalonaika 5:17) Ko e toe tokoni ʻe taha ko e Tohitapú. ʻOku lelei ke tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fai ha ako makehe ʻo kau ki he ngaahi tafaʻaki ʻoku tau vaivai aí. ʻE toe sai ke faʻa vakaiʻi ʻa e ngaahi kupu ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻa ia ʻoku lave ki he ngaahi ‘matapā ʻakau’ ʻo kitautolu taautaha.

Pehē foki, ʻo hangē ko e tangata leʻo ʻi ha taua, ʻoku malava ai ke tau sio ki he ʻasi ʻa e filí ʻi he mamaʻó pea fai ha meʻa. ʻO anga-fēfē? ʻAki ʻetau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tuʻunga ʻa ia te nau fakataueleʻi kitautolu pe teke kitautolu ke fai kovi. Ko e fakatātā, ʻe fili fakapotopoto ha taha ʻa ia ʻokú ne feinga ke fakafeʻunga ʻa ʻene inu ʻa e ngaahi inu ʻolokaholó ke ne fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feituʻu ʻa ia ʻoku lava ke maʻu lahi ai ʻa e ngaahi inu peheé pe ʻoku fakaʻaiʻai ai ke fai peheé.

ʻOku fiemaʻu ki he ngaahi meʻá ni kotoa ʻa e feinga lahi. Kaekehe, kapau naʻe fiemaʻu ki he ʻapositolo ko Paulá ke ne ‘taaʻi hono sinó’ kae lava ke ne talitekeʻi ʻa e ngaahi hehema taʻehaohaoá, ʻikai ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu foki ke fai ha feinga meimei tatau mo ia? ʻE fakahā ʻe he tokanga lahi pehē ki heʻetau ngaahi hehema angahalaʻiá ʻoku tau muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Mou hagahaga fai be koeuhi ke ilo eia akimoutolu oku mou melino tae ha ila, mo taehalaia.”​—1 Kolinitō 9:​27, NW; 2 Pita 3:14, PM.

Fakamoʻoniʻi Ia mo Fai ha Meʻa ki Ai

ʻOua te ke hoko ʻo loto-siʻi ʻo kapau, neongo ʻa hoʻo ngaahi feinga kotoa, ʻoku ʻikai pē ke pulia atu ʻa e kotoa ʻo hoʻo ngaahi hehema taʻehaohaoá. ʻI heʻetau kei taʻehaohaoá, ʻi he faʻahinga tuʻunga ʻe niʻihi ʻe kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi hehema hala ia, ʻo tatau tofu pē mo ia naʻe ʻia Paulá. Ka ʻoku totonu ke tau hanganaki ngāue ke lolomi ʻa e ngaahi hehemá ni, ke taʻofi kinautolu mei hono fanauʻi ʻa e angahalá.

Kaekehe, ke ke ʻiloʻi lelei ʻa e faikehekehe ʻi hono tali ʻa e moʻoniʻi meʻa ko kitautolú ʻoku tau taʻehaohaoa pea mo hono kātakiʻi ʻa e taʻehaohaoá. ʻE lava ke fakatātaaʻi ʻa e meʻá ni ʻaki ha tangata ʻoku vaivai hono mafú. ʻOku totonu ke ne fehangahangai mo e moʻoniʻi meʻa ko ení ʻaki ʻene feinga ke tauhi lelei hono mafú ki he tuʻunga lahi taha ʻoku malavá. ʻE ʻikai te ne fakakaukau ʻo pehē koeʻuhi ʻoku vaivai hono mafú te ne moʻui ʻo ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi fakangatangata ki he ngaahi meʻa te ne fie faí.

Ko ia, ke ke ʻiloʻi, ʻoku tau maʻu ʻa e mālohí ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi hehema angahalaʻia pea fai ha ngāue ke fakafepakiʻi kinautolu, kae ʻikai ʻi hono fakaʻikaiʻi pē ʻa e ngaahi hehema ko iá. Ko ia ʻoua ʻe toumoua ke fakamoʻoniʻi kiate kita pē pea pehē kia Sihova ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻoku faingofua ʻa hono fakataueleʻi ai koé pe teke ai koé. ʻE ʻikai totonu ke ke ongoʻi ʻoku ʻikai ko ha tokotaha lelei koe ʻi hoʻo fai peheé, pea ʻe ʻikai ke fakasiʻisiʻi hifo ʻa e ʻofa ʻa Sihova kiate koé. Ko hono moʻoní, ʻi hoʻo ʻunuʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá ʻi he tokanga fakamātoato ke maʻu ʻene hōifuá, te ne ʻunuʻunu atu ʻo ofi ange kiate koe.​—Sēmisi 4:8.

[Fakatātā ʻi he peesi 32]

ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻa fakatātā ko eni ʻo Mekitó ʻa e ngaahi matapā fakakolotauʻi mo e ngaahi ʻā fakaemaluʻi ʻo e ngaahi kolo ʻo e kuonga muʻá

[Maʻuʻanga ʻo e Tā]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share