Ko e Ako ʻi he Taimi ʻo e Tohitapú
“Pea te mou ako ia ki hoʻomou fanau.”—TEUTALONOME 11:19.
1. Ko e hā ʻokú ne fakahā ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi he ako ʻa ʻene kau sevānití?
KO SIHOVA ko e Tokotaha-Faiako Lahí ia. Kuo ʻikai ʻaupito ke ne tuku ke mūnoa ʻa ʻene kau sevānití ʻi ha taimi. Kuó ne loto-lelei maʻu ai pē ke ʻoatu ʻa e ʻilo kiate kinautolu. ʻOkú ne ako kiate kinautolu ʻa hono finangaló mo hono ngaahi ʻalungá. Naʻe nofo ʻa hono ʻAlo-tofu-pe-taha-ne-fakatupú ʻi hono tafaʻakí ʻo lahi hake ʻi he ngaahi afeʻi taʻu ʻoku ʻikai lava ke lau, ʻo ako ai pē ʻi hono tuʻunga “ko e tufunga lahi” ʻa e ʻOtuá. (Palōvepi 8:30) Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi heʻene ʻi māmaní: “Kae hange tofu pē hoku ako ʻe he Tamai, ʻoku pehē ʻeku tala ʻa e ngaahi meʻa ko eni.” (Sione 8:28) ʻI he lave ki he ʻOtuá ko e Faiako Taʻealafakatataua ia, naʻe ʻeke ʻe ʻIlaiū: “Ko hai ha faiako hange ko ia?” (Siope 36:22) Naʻe lea ʻa e palōfita ko ʻAiseá ʻo kau kia Sihova ko e “Faiako Lahi” ʻo ʻEne kakaí pea naʻá ne kikiteʻi: “Pea ko hoʻo fanau fuape ko e kau ako ʻa Sihova; pea lahi ʻa e fiemalie ʻi hoʻo fanau.” (ʻAisea 30:20, NW; 54:13) ʻOku ʻikai ke toe fehuʻia, ʻoku loto ʻa Sihova ki heʻene ngaahi meʻa moʻui ʻatamai potó ke fakamaamaʻi mo akoʻi lelei.
Ako Faka-Pēteliake
2, 3. (a) Ko e hā ʻa e anga ʻo e fakakaukau naʻe maʻu ʻe he kau pēteliake angatonú ki he ako ʻa ʻenau fānaú, pea ko e hā ʻa e fakahinohino naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĒpalahamé? (e) Ko e hā ʻa e taumuʻa fakaofo naʻe ʻuhinga ai ʻa hono fakahinohino ke akoʻi ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé?
2 Ko e taha ʻo e ngaahi mafai tefito ʻo e ʻulu ʻo e fāmilí ʻi he taimi ʻo e kau pēteliaké ko e akoʻi ʻo ʻene fānaú mo hono falé. Ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ko e akoʻi ʻo ʻenau fānaú ko e fatongia fakalotu ia. Naʻe pehē ʻe Sihova ʻo kau ki heʻene sevāniti ko ʻĒpalahamé: “He kuo u fili ia koeʻuhiā ke ne fekau ʻene fanau mo hono ʻapi ʻamui, ke nau tauhi ʻa e ʻalunga ʻo Sihova, mo nau fai totonu mo tauhi tuʻutuʻuni, koeʻuhi kae ʻomi ʻe Sihova kia Epalahame ʻa e meʻa kuo ne talaʻofa kiate ia.”—Sēnesi 18:19.
3 ʻOku fakahā mei he fakamatala fakaeʻotua ko ʻení naʻe lau ʻe Sihova ʻa e akó ko e meʻa mahuʻinga lahi. Naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope ke nau akoʻi ʻa honau ngaahi falé ʻi Heʻene ngaahi founga māʻoniʻoní mo e fakamaaú koeʻuhi ke hoko ʻa e ngaahi toʻutangata ʻi he kahaʻú ki ha tuʻunga ke nau tauhi ai ʻa e founga ʻa Sihová. Ko ia, ʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi talaʻofa ʻo fekauʻaki mo e hako ʻo ʻĒpalahamé pea mo e tāpuaki ʻo e “ngaahi puleʻanga ʻo mamani.”—Sēnesi 18:18; 22:17, 18.
Ko e Founga Fakaeako ʻi ʻIsilelí
4, 5. (a) Ko e hā naʻá ne fakafaikehekeheʻi ʻa e founga ako ʻi ʻIsilelí mei he ngaahi fonua kehé? (e) Ko e hā mo ha toe faikehekehe mahuʻinga kuo fakamatala ʻi he Encyclopaedia Judaica, pea ko e hā nai naʻe fakatupunga ai ʻa e faikehekehe ko ʻení?
4 ʻOku pehē ʻe he Encyclopaedia Judaica: “Ko e maʻuʻanga fakamatala tefitó ʻa e Tohitapú ki he maʻu ʻo e mahino ki hono fai ʻo e ako ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá.” Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Mōsese ko e ʻuluaki faiako ʻi ʻIsileli ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Teutalōnome 1:3, 5; 4:5) Naʻe fakahoko ʻe Mōsese ʻa e ngaahi lea naʻe tala ange kiate ia ʻe Sihova. (ʻEkisoto 24:3) Ko ia, ko hono moʻoní, ko e ʻOtuá naʻe Faiako tefito ʻi ʻIsilelí. Ko e meʻa ʻeni naʻe faikehekehe ai ʻa e founga fakaeako ʻa ʻIsilelí mei he ngaahi fonua kehé.
5 ʻOku fakahā ʻe he tohi tatau pē: “Ko e ako māʻolunga ange pe ako mei he tohi ʻi Mesopotēmia mo ʻIsipité naʻe fai fakalao pea naʻe fakangatangata pē ki he faʻahinga sikalaipé, ka naʻe ʻikai ke pehē ia ʻi ʻIsileli. ʻOku ʻikai ke toe veiveiua ko e faikehekehé ko e tupu mei he faingofua ange ʻa e founga ʻo e motuʻalea ʻo e tohi naʻe ngāueʻaki ʻe he kau Hepeluú. . . . Ko e mahuʻinga ʻo e tohi ʻo e motuʻaleá ki he hisitōlia ʻo e akó kuo pau ke tokangaʻi. Naʻá ne fakahoko ʻa e mavahe mei he ngaahi sivilaise tukufakaholo fakasikalaipe ʻa ʻIsipite, Mesopotēmia mo Kēnaní ʻi he afeʻi taʻu hono uá. Naʻe ʻikai ke kei hoko ʻa e poto he lau tohí mo tohí ko e ʻiloʻanga mo e meʻa maʻataʻatā ʻa e faʻahinga ʻo e kau sikalaipé mo e kau taulaʻeiki pōtoʻí, ʻa ia naʻe potoʻihetohitongitongiʻilongataʻakehekehe.”
6. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni faka-Tohitapu naʻe poto he tohí mo e lau tohí ʻa e kau ʻIsilelí mei he kamataʻanga pē ʻo honau hisitōliá?
6 ʻOku maʻu ʻi he Tohitapú ʻa e fakamoʻoni ko e kau ʻIsilelí ko e kakai naʻe poto he lau tohí mo e tohí. Naʻa mo e ki muʻa pea nau toki hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe tala kiate kinautolu ke nau tohi ʻa e ngaahi lao ʻa Sihová ʻi honau ngaahi kau matapaá mo honau ngaahi matapaá. (Teutalōnome 6:1, 9; 11:20; 27:1-3) Neongo ko e fekau ko ʻení ko ha meʻa fakaefakatātā, ko e moʻoni ʻe ʻikai ke ʻi ai hano ʻuhinga ki he kakai ʻIsilelí kapau naʻe ʻikai te nau poto ʻi he lau tohí mo e tohí. Ko e ngaahi konga Tohitapu ʻo hangē ko e Siōsiua 18:9 mo e Fakamaau 8:14 ʻoku hā ai naʻe ʻi ai mo e niʻihi kehe mei he kau takí ʻo hangē ko Mōsese mo Siōsiua naʻa nau poto ʻi he tohí ki muʻa ia ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e tuʻunga-tuʻí ʻi ʻIsilelí.—ʻEkisoto 34:27; Siōsiua 24:26.
Ngaahi Founga Faiako
7. (a) Fakatatau ki he Tohitapú, ko hai naʻá ne fai fakatefito ʻa e ako ki he fānau ʻIsilelí? (e) Ko e hā ʻa e fakamatala kuo fai ʻe ha poto mataotao Falanisē ʻi he Tohitapú?
7 ʻI ʻIsileli, naʻe akoʻi ʻa e fānaú mei heʻenau kei taʻu siʻi ʻaupitó fakatouʻosi ʻe he tamaí mo e faʻeé. (Teutalōnome 11:18, 19; Palōvepi 1:8; 31:26) ʻI he tohi faka-Falanisē ko e Dictionnaire de la Bible, naʻe tohi ʻe he poto mataotao ʻi he Tohitapú ko E. Mangenot: “Naʻe ako ʻe he tamá ha ngaahi konga mei he Laó ʻi he taimi pē naʻá ne poto ai he leá. ʻE toutou lau atu ʻe heʻene faʻeé ha veesi; pea ʻi he maʻu ia ʻe he tamá, ʻe toe lau atu ʻe he faʻeé mo ha veesi ʻe taha. Ki mui ai, naʻe ʻoange ki he fānaú ha meʻa naʻe tohi ai ʻa e ngaahi veesi kuo nau ʻosi maʻu loto. Ko ia, ko e kamata ia ke ako ki he lau tohí, pea ʻi heʻenau lahi haké, te nau lava ke hokohoko atu ʻa e ngaahi fakahinohino fakaelotú ʻaki ʻa e lau tohi mo e fakalaulauloto ʻi he lao ʻa e ʻEikí.”
8. (a) Ko e hā ʻa e founga faiako tefito naʻe ngāueʻaki ʻi ʻIsilelí, pea ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga naʻá ne fakaʻilongaʻi iá? (e) Ko e hā naʻe ngāueʻaki ke tokoni ki he manatú?
8 ʻOku fokotuʻu heni ko e founga faiako tefito naʻe ngāueʻakí ko e ako maʻu loto ʻa e ngaahi meʻá. Ko e ngaahi meʻa naʻe ako ʻo fekauʻaki mo e ngaahi lao ʻa Sihová mo ʻene ngaahi feangainga mo ʻene kakaí naʻe totonu ke aʻu ia ki he lotó. (Teutalōnome 6:6, 7) Naʻe fiemaʻu ke fai ʻa e fakalaulauloto ki ai. (Sāme 77:11, 12) Naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga kehekehe ke tokoni ki hano manatuʻi ʻe he kau talavoú mo e kau taʻu motuʻá. Naʻe kau ki he ngaahi meʻa ko ʻení ʻa e ngaahi veesi hokohoko ʻi he sāme ʻoku kamataʻaki ʻa e mataʻitohi kehekehe, ʻi hono fakahokohoko fakamotuʻaʻileá (ʻo hangē ko e Palōvepi 31:10-31); ko e ngaahi foʻi lea ʻoku kamataʻaki ʻa e mataʻitohi tatau pe ongo tatau; pea mo e ngāueʻaki ʻa e ngaahi mataʻifika, ʻo hangē ko ia kuo ngāueʻaki ʻi he konga fakaʻosi ʻo e Palōvepi vahe 30. ʻOku fakatupu-tokanga, he ko e Tohimāhina Kesá ko e taha ia ʻo e ngaahi fakatātā motuʻa taha ʻo e tohinima faka-Hepeluú, ʻoku pehē ʻe he niʻihi ʻo e kau poto mataotaó ko e meʻa ia ʻa ha tamasiʻi ako ke tokoni ki heʻene manatuʻi.
Ko e Ngaahi Lēsoni Naʻe Akoʻi
9. (a) Ko e hā ʻa e konga mahuʻinga ʻo e polokalama ako ki he fānau ʻIsilelí? (e) Ko e hā ʻoku lave ki ai ha ʻenisaikolopētia Tohitapu ʻo fekauʻaki mo e ako naʻe fai ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi kātoanga fakataʻú?
9 Naʻe ʻikai ke fakangatangata pē ʻa e ako ʻi ʻIsilelí ke lau tohi mo tohi. Ko e hisitōliá ko e taha ia ʻo e kaveinga mahuʻinga naʻe akoʻi. Ko e ako ki he ngaahi meʻa fakaofo kuo fai ʻe Sihova koeʻuhi ko ʻene kakaí ko e konga tefito ia ʻo e akó. Naʻe pau ke akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni fakahisitōlia ko ʻení mei he toʻutangata ki he toʻutangata. (Teutalōnome 4:9, 10; Sāme 78:1-7) Ko e fakamanatu ʻo e ngaahi kātoanga fakataʻú naʻe maʻu ai ʻa e faingamālie lelei ki he ʻulu ʻo e fāmilí ke akoʻi ʻene fānaú. (ʻEkisoto 13:14; Livitikō 23:37-43) ʻI he fekauʻaki mo e meʻa ko ʻení ʻoku pehē ʻe he The International Standard Bible Encyclopedia: “Fakafou ʻi he fakahinohino ʻa e tamaí ʻi he ʻapí mo ʻene ngaahi fakamatala ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi kātoangá, naʻe akoʻi ai ʻa e fānau Hepeluú ki he anga ʻo e fakahā ʻa e ʻOtuá tonu kiate kinautolu ʻi he kuo hilí, pea mo e anga ke nau fai ʻi heʻenau nofó, pea mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo ʻEne kakaí.”
10. Ko e hā ʻa e ngaahi ako ʻaonga naʻe fai ki he tamaiki fefiné? ki he tamaiki tangatá?
10 Naʻe kau mo e teuʻi ʻaonga ʻi he ako fakafou ʻi he mātuʻá. Naʻe akoʻi ʻa e tamaiki fefiné ki he ngaahi pōtoʻi ʻo e ngāue fakaeʻapí. ʻOku hā ʻi he vahe fakaʻosi ʻo e Palōvepí naʻe lahi mo kehekehe pē ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení; naʻe kau ki ai ʻa e ngaohi filo, lālanga, feimeʻakai, fai fakatau mo e tauhi ʻo e falé. Naʻe faʻa akoʻi ʻa e tamaiki tangatá ki he ngāue naʻe poto ai ʻa ʻenau tamaí, pe ko e ngoue pe ko ha ngāue kehe. ʻI he taimi ki mui maí naʻe angaʻaki ʻe he kau lāpai Siú ke nau pehē: “Ko ia ʻoku ʻikai te ne akoʻi hono foha ki ha ngāue ʻaongá ʻokú ne tauhi hake ia ke hoko ko ha kaihaʻa.”
11. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ko e taumuʻa tefito ia ʻo e akó ʻi ʻIsilelí, pea ko e hā ʻa e lēsoni heni ki he kau talavou ʻo e ʻaho ní?
11 ʻOku hā mahino ʻi he tohi Palōvepí ʻa e loloto ʻo e ngaahi founga akoʻi fakalaumālie naʻe fai ʻi ʻIsilelí. ʻOku hā naʻe taumuʻa ke akoʻi ʻa e kau “hehemangofua” ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo hangē ko e poto, akonaki, maʻu ʻa e mahino, ʻiloʻilo, fakamaau totonu, fakapotopoto, ʻilo, mo e mafai fakaefakakaukau—ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he “ʻapasia kia Sihova.” (Palōvepi 1:1-7; 2:1-14) ʻOkú ne fakamamafaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku totonu ke ne ueʻi ha taha ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni ke fakaleleiʻi ʻa ʻene akó.
Kau Taulaʻeiki, Kau Līvai mo e Kau Palōfitá
12. Tukukehe ʻa e ngaahi mātuʻá ko hai naʻa nau kau ki hono akoʻi ʻo e kakai ʻIsilelí, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ʻo e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu lea ko e “lao”?
12 Neongo ko e ako tefitó naʻe fai ʻe he ngaahi mātuʻá, naʻe toe hoko atu hono akoʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ʻo fakafou ʻi he kau taulaʻeiki, ko e kau Līvai naʻe ʻikai ke taulaʻeikí pea mo e kau palōfitá. ʻI he tāpuaki fakaʻosi ʻa Mōsese ki he matakali ʻo Līvaí, naʻá ne pehē: “Te nau ako hoʻo konisitutone kia Sekope, mo ho lao ki Isileli.” (Teutalōnome 33:8, 10) ʻOku mahuʻinga, he ko e foʻi lea “lao” ʻi he lea faka-Hepelū (toh·rahʹ) ʻoku maʻu ia mei hono tuʻunga fakaveape ʻoku ʻuhinga “ke fakahā,” “ke akoʻi,” “ke fakahinohino.” ʻOku pehē ʻe he Encyclopaedia Judaica: “Ko ia ai, ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea [torah] ko e ‘akonaki,’ ‘tokāteline,’ pe ‘fakahinohino.’”
13. Ko e hā naʻe faikehekehe ai ʻa e Lao ʻa ʻIsilelí mei he ngaahi founga fakalao ʻa e ngaahi fonua kehé?
13 Naʻe fakamavaheʻi foki ʻe he meʻá ni ʻa ʻIsileli mei he ngaahi fonua kehé pea naʻa mo e ngaahi fonua ʻi onopooní. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi lao ʻi he ngaahi puleʻanga politikale ʻo e ʻaho ní ka ʻoku ʻilo pē ʻe he kakai ʻo e fonuá ia ʻa e konga siʻisiʻi pē. ʻI he fepaki ʻa e kakaí mo e laó, kuo pau ke nau totongi mamafa ʻa e kau loea ke taukapoʻi kinautolu. Ko e ngaahi akoʻanga laó ʻoku maʻá e kau mataotao pē. Ka, ʻi ʻIsileli ko e Laó ko e founga ia naʻe tala mai ai ʻe he ʻOtuá ki heʻene kakaí ʻa e founga ʻokú ne fiemaʻu kinautolu ke nau lotu ange ai kiate iá mo moʻui ʻo fakatatau ki hono finangaló. Naʻe kau ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí ʻo kehe ʻaupito ia mei he ngaahi tuʻunga lao kehé. (Livitikō 19:18; Teutalōnome 6:5) Ko e Laó naʻe ʻikai ko ha tohi lao fakapuleʻanga ʻoku taʻe kau ai ʻa e ngaahi ongoʻi. Naʻe fakahā ai ʻa e tokāteline, akonaki, mo e fakahinohino ki ha founga ʻo e moʻui naʻe pau ke ako ki ai.
14. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha naʻe talitekeʻi ai ʻe Sihovaʻaetuʻunga-taulaʻeikifaka-Līvaí? (Malakai 2:7, 8)
14 ʻI he kei angatonu ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí naʻa nau fakahoko honau fatongia ke akoʻi ʻa e kakaí. Ka naʻe faʻa hoko ʻo liʻaki ʻe he kau taulaʻeikí ʻa honau ngafa ke akoʻi ʻa e kakaí. Ko hono liʻaki ʻa hono fai ʻa e ako ki he Lao ʻa e ʻOtuá naʻe iku ai ki he ngaahi nunuʻa fakamanavahē fakatouʻosi ki he kau taulaʻeikí mo e kakaí. ʻI he senituli hono valu K.M., naʻe kikiteʻi ʻe Sihova: “ʻOku fakaʻauha hoku kakai ko e masiva poto; he ko koe kuo ke fakataleʻi ʻa e poto, ko ia te u fakataleʻi koe mei hoʻo taulaʻeiki kiate au: pea kuo ke fakangalongaloʻi ʻa e lao ʻa ho ʻOtua; te u fakangalongaloʻi ʻe au foki hoʻo fanau.”—Hōsea 4:6.
15. (a) Tānaki atu ki he kau taulaʻeikí, ko hai naʻe toe fokotuʻu hake ʻe Sihova ko e kau faiako ʻi ʻIsileli, pea ko e hā naʻe tohi ʻe ha tokotaha poto mataotao Tohitapu ʻo kau ki honau ngafa ko e kau faiakó? (e) Fakaʻosí ko e hā naʻe hoko ki ʻIsileli mo Siuta koeʻuhi ko ʻena talitekeʻi ʻa e ʻilo ʻo Sihová mo ʻene ngaahi foungá?
15 Naʻe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa e kau palōfita ko e kau faiako ʻo hangē pē ko e kau taulaʻeikí. ʻOku tau lau: “Kae naʻinaʻi ʻe Sihova ʻa Isileli mo Siuta, ʻo fakafai ʻi he kau palofita mo e kau tongafisi, heʻene pehe, Foki mai mei homou ngaahi ʻalunga kovi, pea mou tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuni mo ʻeku ngaahi fekau, ʻo tatau mo e fuʻu lao naʻa ku fokotuʻu ki hoʻomou ngaahi kui, pea u tuku atu ia kiate kimoutolu ʻi heʻeku kau tamaioʻeiki ko e kau palofita.” (2 Tuʻi 17:13) Naʻe tohi ʻe he poto mataotao Falanisē ko Roland de Vaux ʻo fekauʻaki mo e ngāue ʻa e kau palōfitá ʻo hoko ko e kau faiakó: “Naʻe ʻi ai foki mo e ngāue ʻa e kau palōfitá ke akoʻi ʻa e kakaí; naʻe tatau pē ʻeni mo e konga lahi ʻo ʻenau ngāue ke fai kikite ʻo kau ki he kahaʻú. Pea naʻe ʻoange ʻe he fakamatala fakaekikite fakamānavaʻí ki heʻenau ngāue fakamalangá ʻa e mālohi ko e folofola ia mei he ʻOtuá. ʻOku pau ʻi he ʻi ai ʻa e pule fakatuʻí naʻe hoko ai ʻa e kau palōfitá ko e kau faiako ki he kakaí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalotu mo fakaeʻulungaanga; pea te tau tānaki atu nai, ko e lelei taha kinautolu ʻi heʻenau kau faiakó hono kātoa, neongo naʻe ʻikai ke tokanga maʻu ai pē kiate kinautolu.” Koeʻuhi ko e ʻikai ke fai ha ako lelei ʻe he kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí fakataha mo e ʻikai ke tokanga ki he kau palōfita ʻa Sihová, naʻe liʻaki ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi founga ʻa Sihová. Naʻe tō ʻa Samēlia ki he kau ʻAsiliá ʻi he 740 K.M., pea naʻe fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono temipalé ʻe he kau Pāpiloné ʻi he 607 K.M.
Ako Lolotonga mo e Hili ʻa e Nofo Pōpulá
16, 17. (a) Ko e hā ʻa e polokalama ako naʻe fakamālohiʻi kia Tāniela mo hono ngaahi tākanga ʻe toko tolú? (e) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke fai ʻa e ako ko ʻeni ʻi Pāpiloné kae kei angatonu pē kia Sihova?
16 ʻI he taʻu ʻe hongofulu nai ki muʻa ke fakaʻauha ʻa Selusalemá, naʻe ʻave ki Pāpilone ʻe Tuʻi Nepukanesa ʻa Tuʻi Sihoiakini mo ha kulupu ʻo e kau pilinisi mo e kau nōpele. (2 Tuʻi 24:15) ʻI he lotolotonga ʻo kinautolú naʻe ʻi ai ʻa Tāniela mo ha kau talavou nōpele kehe ʻe toko tolu. (Tāniela 1:3, 6) Naʻe fekau ʻe Nepukanesa ki he toko fā ko ení ke nau kau ki ha ako makehe ʻi he taʻu ʻe tolu ʻi he “poto mo e lea ʻa e kau Kalitia.” ʻIkai ko ia pē, “naʻe vahe maʻanautolu ʻe he tuʻi hanau ʻoho ʻi he ʻaho kotoa pe mei he ʻinasi ʻo e tuʻi, pea mei he kava naʻa ne inu.” (Tāniela 1:4, 5) Naʻe malava ke fakatuʻutāmaki ʻeni ʻi he ngaahi ʻuhinga lahi. Ngalingali ko e polokalama ʻo e akó naʻe ʻikai ko e ako pē ʻi he taʻu ʻe tolu ki he lea fakafonuá. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e foʻi lea “Kalitia” ʻi he potutohí ni ʻokú ne fakahā, “ʻo ʻikai ko e ʻuhinga ki he kakai Pāpiloné fakalūkufua, ka ko e faʻahinga naʻe akó.” (The Soncino Books of the Bible) ʻI he fakamatala ʻo kau kia Tānielá, naʻe pehē ʻe C. F. Keil: “Naʻe fakataumuʻa ke ako ʻa Tāniela mo hono kaungātangatá ki he poto ʻo e kau taulaʻeikí mo e kau tangata ako ʻo Kalitiá, ʻa ia naʻe akoʻi ʻi he ngaahi akoʻanga ʻi Pāpilone.” Ko e meʻakai naʻe vaheʻi mei he tuʻí naʻe toe ʻai ai kinautolu ki ha tuʻunga te nau maumauʻi ʻa e ngaahi fakangatangata fekauʻaki mo e meʻakaí naʻe hā ʻi he Lao ʻia Mōsesé. Ko e hā naʻa nau faí?
17 Naʻe ʻai ʻe Tāniela ʻi hono tuʻunga ko e tokotaha fakahoko lea maʻá e kau talavou ʻe toko fā ko e kau nōpele Siú, ke ne fakamatala fakaʻāuliliki mei he kamataʻangá ʻe ʻikai te nau kai pe inu ha meʻa ʻo maumau ai ʻa honau konisēnisí. (Tāniela 1:8, 11-13) Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e tuʻu mālohi ko ʻení pea naʻá ne fakavaivaiʻi ʻa e loto ʻo e ʻōfisa Pāpilone naʻe pulé. (Tāniela 1:9, 14-16) Ko e meʻa fekauʻaki mo ʻenau akó, naʻe hā mahino mei he ngaahi meʻa ki mui mai ʻi he moʻui ʻa e kau talavou Hepelū ʻe toko faá ko ʻenau ako taʻu ʻe tolú naʻe pau ke fai ʻi he sivilaise ʻa Pāpiloné naʻe ʻikai hoko ia ke nau hē ai mei heʻenau pipiki tautakele kia Sihova mo ʻene lotu maʻá. (Tāniela vahe 3 mo e 6) Naʻe ʻai kinautolu ʻe Sihova ke nau hao he ako taʻu ʻe tolu naʻe fakamālohiʻi ko ʻeni ʻi he ako māʻolunga ʻi Pāpiloné ʻo ʻikai hoko ha maumau kiate kinautolu. “Pea ko e tuʻunga talavou ʻe toko fa ko ia, naʻe ʻange ki ai ʻe Elohimi ʻa e poto mo e mafai ʻi he ngahi tohi kotoa mo e ʻilo meʻa: pea ko Taniela naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi faʻahinga visone mo e misi. Pea ka ai ha meʻa naʻe fehuʻi ki ai ʻe he tuʻi, ʻo kau ki he poto mo e fakakaukau, naʻa ne vakai ʻoku nau poto hake ʻo ta tuʻo hongofulu ʻi he kau sikalaipe kotoa pe mo e kau maki ʻi hono puleʻanga kotoa.”—Tāniela 1:17, 20.
18. Ko e hā ʻa e polokalama ako naʻe fai ʻi Siuta ʻi he hili ʻo e nofo pōpula ʻi Pāpiloné?
18 ʻI he hili ʻa e nofo pōpula ʻi Pāpiloné naʻe fai ʻa e ngāue lahi ʻo e akó ʻe ʻĒsela, ko ha taulaʻeiki naʻá ne tuku “hono loto ke feingaʻi ʻa e lao ʻa Sihova, pea ke fai ki ai, pea ke ako ki Isileli hono tuʻutuʻuni mo e konisitutone.” (ʻĒsela 7:10) Naʻe tokoniʻi ia ʻe he kau Līvai mateakí ʻi he meʻa ko ʻení, ʻa ia naʻa nau “ʻai ke ʻuhinga ki he kakai ʻa e Lao.” (Nehemaia 8:7) Naʻe poto mataotao ʻa ʻĒsela ʻi he Tohitapú pea “ko e sikalaipe poto.” (ʻĒsela 7:6) Naʻe hoko ʻo ʻiloa ʻa e kau sikalaipé ʻi hono ʻahó ʻi he tuʻunga ko ha kulupu.
Ngaahi Akoʻanga Faka-Lāpai
19. ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, ko e hā ʻa e kalasi ʻo e kau faiakó naʻe hā ʻi ʻIsileli, pea ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga mahuʻinga naʻe ʻikai ke kau ai ia mo ʻene kau ākongá ʻi he ako māʻolunga ange ʻa e kau Siú?
19 ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe hoko ʻa e kau sikalaipé ko e faʻahinga fungani ʻo e kau faiakó, ʻo lahi ange ʻa ʻenau pipiki ki he ngaahi talatukufakaholó ʻi he ngaahi akonaki moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau saiʻia ke ui kinautolu ko e “Lapai,” ʻa ia naʻe hoko ia ko ha hingoa fakalakanga fakaʻeiʻeiki ko hono ʻuhingá ko “Hoku Tokotaha Lahi (Lelei Taha).” (Mātiu 23:6, 7, NW, fakamatala ʻi lalo) ʻI he Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻoku faʻa kau fakataha ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí, ʻa ia ko e niʻihi ʻiate kinautolu ko e kau faiako foki ʻi he Laó. (Ngāue 5:34) Naʻe tukuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e ongo kulupu ko ení fakatouʻosi ko ʻenau fakataʻeʻaongaʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko ʻenau ngaahi talatukufakaholó mo akonakiʻaki ʻa e “ngāhi tokateline ʻa ia ko e ngāhi tuʻutuʻuni pe ʻa e tangata.” (Mātiu 15:1, 6, 9) Tā neʻineʻi ke ʻikai akoʻi ʻa Sīsū mo e tokolahi taha ʻo ʻene kau ākongá ʻi he ngaahi akoʻanga faka-Lāpaí.—Sione 7:14, 15; Ngāue 4:13; 22:3.
20. ʻI heʻetau vakai ki he akó ʻi he taimi ʻo e Tohitapú, ko e hā ʻokú ne fakahā mai kiate kitautolú, pea ko e hā ʻokú ne fakahā ʻoku fiemaʻu ki he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e ako?
20 ʻI he vakai fakalūkufua ko ʻeni ki he ako ʻi he taimi ʻo e Tohitapú kuo hā mei ai ko Sihova ʻa e Faiako Lahi ʻo ʻene kakaí. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá ha founga lavameʻa ʻo e akó ʻi ʻIsileli ʻo fakafou ʻia Mōsese. Ka ʻi he ʻosi ha taimi fuoloa mei ai, naʻe kamata ha founga ʻa e ako faka-Siu māʻolunga ange ʻa ia naʻa nau akoʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fepaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Neongo naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa Sīsū ia ki he ngaahi akoʻanga faka-Siu peheé, ka ko ha Faiako taʻe hano tatau ia. (Mātiu 7:28, 29; 23:8; Sione 13:13) Naʻá ne toe fekauʻi foki ki heʻene kau ākongá ke nau faiako ʻo aʻu ki he fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku tuʻu ní. (Mātiu 28:19, 20) Ke fai ʻa e meʻa ko ʻení, ʻoku totonu ke nau hoko ko e kau faiako lelei pea ʻe fiemaʻu ke akoʻi. Ko ia ʻoku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he akó ʻi he ʻahó ni? ʻE vakaiʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he kupu hono hoko maí.
Sivisivi ʻo e Manatú
◻ Ko e hā ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi he ako ʻa ʻene kau sevānití?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki naʻe faikehekehe ai ʻa e founga ako ʻa e kau ʻIsilelí mei he ngaahi fonua kehé?
◻ Ko e hā ʻa e ako naʻe maʻu ʻe he fānau ʻIsilelí?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga faiako naʻe ngāueʻaki ʻi ʻIsilelí?
◻ Ko e hā naʻe ʻikai ke ʻalu ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki he ngaahi ako māʻolunga ange ʻa e kau Siú?
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Ko e ako naʻe pau ke fai ʻi Pāpiloné naʻe ʻikai te ne fakatafokiʻi ʻa Tāniela mo hono ngaahi tākangá meia Sihova