Ko e Ongoongo Leleí Ni Kuo Pau ke Tomuʻa Malangaʻi
“Pea kuo pau ke tomuʻa fanongonongo ʻa e ongoongolelei ki he ngaahi kakai kotoa pē.”—MAʻAKE 13:10.
1, 2. Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo e Kau Fakamoʻoní, pea ko e hā ʻa hono ʻuhingá?
KO E hā ʻoku malanga kīvoi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? ʻIo kuo ʻiloa ʻi māmani lahi kitautolu ʻi heʻetau ngāue fakamalanga ki he kakaí, tatau ai pē pe mei he fale ki he falé, ʻi he ngaahi halá, pe ʻikai ʻi he ngaahi founga mahení. ʻI he taimi hoamālie kotoa pē, ʻoku tau fakahaaʻi kitautolu ko e Kau Fakamoʻoni mo tau feinga ʻaki ʻa e fakapotopoto ke talanoa ki he ongoongo leleí ʻoku tau koloaʻakí. Ko hono moʻoní, ʻoku lava ke tau pehē ko e ngāue fakamalanga ko ʻeni ko hotau fakaʻilonga ia!—Kolose 4:6.
2 Fakakaukau ange ʻo fekauʻaki mo iá—ʻi he sio pē ha kakai ʻi honau feituʻú ki ha kulupu ʻo e kau tangata mo e kau fefine mo e fānau, ʻoku nau teuteu lelei mo ʻenau ngaahi kato, ko e hā ʻoku nau faʻa tomuʻa fakakaukau ki aí? ʻOku nau pehē, ʻOi, ko e toe ō mai ʻeni ʻa e kau Katoliká (pe Orthodox)!’ pe, ‘Ko e toe ō mai ʻeni ʻa e kau Penitekosí (pe kau Papitaiso)!’ ʻIkai. He ʻoku ʻilo ʻe he kakaí ia ko e ngaahi lotu ko iá ʻoku ʻikai ke ʻalu ʻa e ngaahi fāmilí kotoa ia ʻi he ngāue fakamalanga fale-ki-he-falé. Ko e ngaahi kulupu lotu ʻe niʻihi mahalo ʻoku nau fekau atu ha faʻahinga ʻoku ui pē ia ko e “kau misinale” ʻo fakangatangata pē ki ha taʻu ʻe ua ʻi ha ngaahi feituʻu pau, ka ko hono toenga ʻo e kau mēmipá ia ʻoku ʻikai te nau kau kinautolu ʻi he ngāue fakamalanga peheé. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo ʻiloʻi ʻi māmani lahi ʻi heʻenau faivelenga ʻi hono talanoaʻaki ʻa ʻenau pōpoaki ki he niʻihi kehé ʻi he faingamālie kotoa pē. Pea kuo ʻiloa kinautolu ʻi heʻenau ongo makasini, Ko e Taua Leʻo mo e Awake!—ʻAisea 43:10-12; Ngāue 1:8.
Faikehekehe mo e Haʻa Faifekau ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané
3, 4. ʻOku fēfē ʻa hono faʻa fakamatalaʻi ʻo e haʻa faifekau ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻi he ongoongó?
3 ʻI he fakahā ʻa e lahi ʻo honau faikehekehé, ko e ngaahi fakamatala ʻa e ongoongó kuo nau toutou fakahā ʻa e haʻa faifekau tokolahi ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi ko e kau ala koviʻi ʻo e fānaú, ko e kau moʻui taʻetaau, mo e kau kākā. Ko ʻenau ngaahi ngāue ʻo e kakanó mo ʻenau ngaahi founga moʻui mātuʻaki fakatuʻumālié ʻoku fakahāhā ia ke sio ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē. Naʻe fakahā lelei ia ʻe ha tokotaha faʻu hiva manakoa ʻi heʻene hiva naʻe fakakaveinga ko e “ʻE Tui ʻe Sīsū ha Rolex [uasi koula totongi-mamafa ʻaupito] ʻi Heʻene Polokalama Televīsoné?” Naʻá ne ʻeke ʻa e fehuʻi: “ʻE fakapolitikale ʻa Sīsū kapau ʻe toe haʻu ki Māmani? Ko Hono ʻapi hono uá ʻi Palm Springs [ko e feituʻu tuʻumālie ʻo California] pea ʻokú ne feinga ke fūfuuʻi ʻa hono lahi ʻo ʻene koloá?” He toki meʻa feʻungamālie ē ka ko e ngaahi lea ʻa Sēmisí: “Kuo mou moʻui fakahāuē ʻi mamani, mo fakausousa; kuo mou fangapesi homou loto ʻi he ʻaho tamateʻi.”—Sēmisi 5:5; Kalētia 5:19-21.
4 Ko e fakakaumeʻa ʻa e haʻa faifekaú mo e kau fale aleá pea naʻa mo ʻenau kau ʻi he faʻahinga ʻoku fili mei ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakapolitikalé ʻoku fakahaaʻi ai kinautolu ko e kau sikalaipe mo e kau Fālesi ʻo onopooni. ʻI he taimi tatau pē, ʻi he ngaahi fonua ʻo hangē ko e ʻIunaite Seteté mo Kānata, ʻoku mole ʻa e paʻanga lahi ʻa e ngaahi kulupu lotu koeʻuhi he ʻoku mamafa ʻa e ngaahi totongi ʻo e hopo mo e ngaahi fakamaauʻi ʻo e haʻa faifekaú, koeʻuhi ko ʻenau ʻulungāanga fulikivanu mo e fānaú mo e kakai lalahí.—Mātiu 23:1-3.
5. Ko e hā kuo ʻikai ke fakamoʻoniʻi ai ʻa e haʻa faifekau ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ko e “tamaioeiki agatonu mo boto” ia?
5 Naʻe tonu ʻa e malava ʻe Sīsū ke ne pehē ki he haʻa faifekau ʻi hono ʻahó: “ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! he ʻoku mou tatau tofu pe mo e ngāhi fonualoto kuo vali hina, ʻa ia ʻoku matamatalelei ʻi tuʻa nai, ka ʻi loto ʻoku fokotuʻuniu ai ʻa e hui ʻo e pekia mo e ngāhi fakalielia kehekehe. Pehe ʻakimoutolu foki; ʻi tuʻa ʻoku mou ha ki he kakai ko e kau maʻoniʻoni, ka ʻi loto ʻoku mou pito ʻi he maʻoniʻoni loi mo e maumau lao.” Ko ia, naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe he ʻOtuá ia ki he haʻa faifekau ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, tatau ai pē pe ko e Katolika, Palotisani, Orthodox, pe ko e niʻihi kehe ʻoku ʻikai ke kau ki ha kautaha lotu maheni, ʻa e ngāue ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. Kuo ʻikai te nau fakamoʻoniʻi ko kinautolu naʻe kikiteʻi ko e “tamaioeiki agatonu mo boto.”—Mātiu 23:27, 28; 24:45-47, PM.
Ko e hā Ke Tomuʻa Malangaʻi ai ʻa e Ongoongo Leleí?
6. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko vave mai?
6 ʻI heʻene fakamatala nounou ʻo kau ki he fekau ʻa Sīsū ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he ngaahi kakai kotoa pē, ko Maʻake tokotaha pē ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e foʻi lea “tomuʻa.” (Maʻake 13:10; fakafehoanaki mo Mātiu 24:14.) ʻOku pehē ni ʻa e fakamatala ʻa J. B. Phillips: “Kuo pau ke ʻuluaki malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he ngaahi kakai kotoa pē kimuʻa pea toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.” Ko hono ngāueʻaki fakaehoaveape ʻa e “tomuʻa” ʻoku tau maʻu mei ai ʻa e fakakaukau ʻe muimui mai ʻa e ngaahi meʻa kehe ʻi he ngāue fakaʻevangeliō ʻi māmani lahí. Ko e ngaahi meʻa ko iá ʻe kau ai ʻa e mamahi lahi naʻe talaʻofá mo e tuʻunga-pule māʻoniʻoni mai ʻo Kalaisi ki he māmani foʻoú.—Mātiu 24:21-31; Fakahā 16:14-16; 21:1-4.
7. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe he ʻOtuá ke tomuʻa malangaʻi ʻa e ongoongo leleí?
7 Ko ia ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe he ʻOtuá ke tomuʻa malangaʻi ʻa e ongoongo leleí? Ko e ʻuhinga ʻe tahá he ko e ʻOtua ia ʻo e ʻofa, fakamaau totonu, poto, mo e mālohi. ʻI hono fakahoko ʻo e ngaahi fakamatala ʻa Sīsū naʻe hiki ʻi he Mātiu 24:14 mo Maʻake 13:10, ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e fakahāhā maongo ʻo e ngaahi ʻulungāanga ko ʻeni ʻo Sihová. Tau sivisiviʻi nounou taha taha pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení mo sio ai ki he anga ʻo ʻenau felāveʻi mo e malangaʻi ʻo e ongoongo leleí.
Ko e Ongoongo Leleí mo e ʻOfa ʻa Sihová
8. ʻOku fēfē ʻa hono tapua mai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí? (1 Sione 4:7-16)
8 ʻI he founga fē ʻoku tapua mai ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí? Ko e ʻuluaki meʻá, koeʻuhi he ʻoku ʻikai ko ha pōpoaki ia ʻoku fakataumuʻa maʻataʻatā pē ki ha matakali pe kulupu pē ʻe taha. Ko e ongoongo lelei ia ki he “ngaahi kakai kotoa pe.” ʻOku ʻofa lahi ʻaupito ʻa e ʻOtuá ki he fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo ne fekau mai ʻa hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupú ki he māmaní ke hoko ko e feilaulau huhuʻi maʻá e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá hono kotoa, ʻikai ki ha matakali pē ʻe taha. Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Sioné: “He naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata. He talaʻehai naʻe fekau ʻe he ʻOtua ʻa e ʻAlo ki māmani ke fakamāua ʻa māmani; ka koeʻuhi ke moʻui ʻa mamani ʻiate ia.” (Sione 3:16, 17) Ko e moʻoni ko e ongoongo leleí, ko ha pōpoaki ʻo ha talaʻofa fekauʻaki mo ha māmani foʻou ʻo e melino, fetāiaki, mo e fakamaau totonu, ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá.—2 Pita 3:13.
Ko e Ongoongo Leleí mo e Mālohi ʻo Sihová
9. Ko e hā kuo ʻikai ke ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu mālohi ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí?
9 ʻI he founga fē ʻoku fakaeʻa ai ʻa e mālohi ʻo Sihová ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí? Fakatokangaʻi ange ʻeni, ko hai kuó ne ngāueʻaki ke ne fakahoko ʻa e ngāue ko ʻení? Ko e ngaahi kautaha fakalotu mālohi lahi tahá, ʻo hangē ko e Siasi Katolika Lomá pe ngaahi siasi Palotisani tuʻu-ki-muʻa kehé? ʻIkai, ko ʻenau kau ki he ngaahi meʻa fakapolitikalé ʻoku fakataʻeʻaongaʻi ai kinautolu mei he ngāue ko ení. (Sione 15:19; 17:14; Sēmisi 4:4) Ko ʻenau tuʻumālié mo ʻenau ngaahi fekauʻakí mo ʻenau tākiekina ki he kakai māʻolunga ʻi he kalasi ʻoku pulé kuo ʻikai ke ongo ia kia Sihova ko e ʻOtuá, pe ko ʻenau lotukalafi ʻoku fekauʻaki vāofi mo e talatukufakaholó. Kuo ʻikai ke fiemaʻu ʻa e mālohi ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ki hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.—Sākalaia 4:6.
10. Ko hai kuo fili ʻe he ʻOtuá ke ne fai ʻa e malangá?
10 ʻOku hangē pē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻi heʻene tohi ki he fakatahaʻanga Kolinitoó: “He vakai ʻa e ui ʻomoutolu, kainga. Talaʻehai ko hamou tokolahi koni poto fakakakano; talaʻehai ko e tokolahi koni malohi; talaʻehai ko e tokolahi koni houʻeiki. Kehe, kuo fili ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi meʻa ʻo mamani ʻoku vale ke fakamāʻi ʻa e kau poto; pea kuo fili ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi meʻa ʻo mamani ʻoku vaivai ke fakamāʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malohi; pea ko e ngaahi meʻa fākatuʻa ʻo mamani, mo e ngaahi meʻa ʻoku taʻetokaʻi, ʻio, ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ko ha meʻa, kuo fili ia ʻe he ʻOtua ke fakanoaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lau ko e meʻa: koeʻuhiā ke tuku ʻene polepole ʻe he kakano kotoa pe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua.”—1 Kolinitō 1:26-29.
11. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoní kuo nau laulōtaha aí?
11 ʻOku tokosiʻi ʻa e kau mēmipa koloaʻia ʻi he kautaha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha faʻahinga mālohi fakapolitikale ia ai. Ko ʻenau mātuʻaki tuʻu ʻatā mei he ngaahi meʻa fakapolitikalé ʻoku ʻuhinga iá ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tākiekina fakapolitikale ai. ʻI hono kehe ʻaupitó, kuo faʻa hoko kiate kinautolu ʻa e fakatanga fakalielia kuo fakalanga ʻe he kau taki lotu mo fakapolitikale ʻi he lolotonga ʻo e senituli hono 20 ni. Ka, neongo ʻa e fakatanga anga-fītaʻa naʻe fakalanga kiate kinautolu ʻe he kau ākonga ʻo e Nazism, Fascism, Kominiusí, mateakiʻi fonuá, mo e lotu loí, ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi hono malangaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e ongoongo leleí ʻi he māmaní hono kotoa ka kuo toe fakaofo ʻa e fakautuutu honau tokolahí.—ʻAisea 60:22.
12. Ko e hā kuo lavameʻa ai ʻa e Kau Fakamoʻoní?
12 ʻOku tuku ki he hā ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa ʻenau lavameʻá? Naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Ka te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e laumālie maʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni, ʻo ʻikai ʻi Selusalema pe, ka ʻi Siutea kātoa, mo Samelia, ʻio, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” Ko ia, ko e hā ʻa e matavai moʻoni ʻo ʻenau lavameʻá? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e laumālie maʻoniʻoni kiate kimoutolu.” ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ko e mālohi mei he ʻOtuá, ʻikai ko e malava mei he tangatá, ko e moʻoniʻi meʻa tefito ia ki he lavameʻa ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi heʻenau ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí. Ko hono ngāueʻaki ʻa e kakai ngali vaivai tahá, ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngāue fakaeako lahi taha ʻi he hisitōliá.—Ngāue 1:8; ʻAisea 54:13.
Ko e Ongoongo Leleí mo e Poto ʻo Sihová
13. (a) Ko e hā ʻoku ngāue pole ai mo taʻetotongi ʻa e Kau Fakamoʻoní? (e) Kuo anga-fēfē ʻa hono tali ʻe Sihova ʻa e luma ʻa Sētané?
13 Kuo malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻe he kau ngāue pole. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo mou maʻu taʻetotongi pea mou ʻatu taʻetotongi.” (Mātiu 10:8) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻokú ne maʻu ha vāhenga ʻi he ngāue ki he ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai te nau kumi ki ai. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau ngaahi tānaki paʻanga ʻi heʻenau ngaahi fakatahá. ʻOku nau fiefia, ʻo fakafou ʻi heʻenau ngāue ʻaufuatō taʻesiokita, ke ʻoatu ki he ʻOtuá ha tali ki he tokotaha kuó ne tukuakiʻi iá, ko Sētane ko e Tēvoló. Kuo fakahuʻuhuʻu ʻe he tokotaha laumālie fakafepaki ko ʻeni ki he ʻOtuá ʻo pehē ko e faʻahinga ʻo e tangatá ia heʻikai te nau ngāue ki he ʻOtuá mo ha fakakaukau taʻesiokita. ʻI he poto ʻa Sihová kuó ne tokonaki ai ʻa e tali taʻealafakaʻikaiʻi ki he luma ʻa Sētané—ko e laui miliona ʻo e Kau Fakamoʻoni Kalisitiane mateaki ʻoku nau malangaʻi ʻa e ongongo lelei mei he fale ki he fale, ʻi he ngaahi halá, mo ʻikai ʻi he founga mahení.—Siope 1:8-11; 2:3-5; Palōvepi 27:11.
14. Ko e hā “ae boto lilo” ʻa ia naʻe lave ki ai ʻa Paulá?
14 Ko e fakamoʻoni ʻe taha ʻo e poto ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻai ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí he ko e talaʻofa ʻo e Puleʻanga ko iá ko e fakaeʻa ia ʻo e poto ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ka oku mau lea aki ae boto iate kinautolu oku haohaoa: ka oku ikai ko e boto oe mamani, be oe houeiki oe mamani, aia e aʻu o gata. Ka oku mau lea aki ae boto lilo oe Otua i he gaue fufu, aia nae tuutuuni e he Otua i he teeki ai tuu a mamani, ko hotau leleiaga.” Ko e “boto lilo” ko e lave ia ki he founga poto ʻa e ʻOtuá ki hono fakangata ʻa e anga-tuʻu naʻe kamata ʻi ʻĪtení. Naʻe fakahā ʻia Sīsū Kalaisi ʻa e meʻa fufū ʻa ia naʻe fakaliloliló, he ko e uho ia ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.a—1 Kolinitō 2:6, 7, PM; Kolose 1:26-28, PM.
Ko e Ongoongo Leleí mo e Fakamaau Totonu ʻa e ʻOtuá
15. ʻOku tau ʻilo fēfē ko Sihová ko e ʻOtua ia ʻo e fakamaau totonu? (Teutalōnome 32:4; Sāme 33:5)
15 Tautefito ʻi heʻene fekauʻaki mo e fakamaau totonú ʻoku tau sio ai ki he mahuʻinga ʻo e foʻi lea ko e “tomuʻa” ʻi he Maʻake 13:10. Ko Sihová ko e ʻOtua ia ʻo e fakamaau totonu ʻa ia ʻoku fakafefekaʻi ia ʻaki ʻa e anga-ʻofa. Naʻá ne pehē ʻo fakafou ʻi heʻene palōfita ko Selemaiá: “Ka koia oku bolebole ke bolebole i he mea ni, koeuhi oku ne boto mo iloʻi au, Ko au ko Jihova oku ou faa manavaofa, mo fakamāu, mo agatonu i mamani: he oku pehe e Jihova oku ou fiefia i he gaahi mea ni.”—Selemaia 9:24, PM.
16. ʻOku fēfē ʻa hono fakatātaaʻi nai ko e fakamaau totonú ʻoku ʻuluaki fiemaʻu ke tomuʻa fai ha fakatokanga?
16 ʻI he founga fē kuo fakahā ai ʻa e fakamaau totonu ʻa Sihová ʻi he fekauʻaki mo e malangaʻi ʻo e ongoongo leleí? Tau fakatātā ʻaki ia ha faʻē kuó ne ngaohi ha foʻi keke sokoleti ifo ʻaupito ʻe toki kai ʻi he haʻu ʻa e kau ʻaʻahi ʻi he efiafi ʻo e ʻaho ko iá. Kapau te ne tuku pē ia ʻi he tēpile ʻi he peitó kae ʻikai te ne tala ki heʻene fānaú ʻo fekauʻaki mo e taimi ʻe toki kai ai ʻa e foʻi keké, ko e hā ʻa e hehema fakaenatula ʻa e fānaú? Ko kitautolu kotoa pē naʻa tau hoko ko e fānau! ʻE ʻilonga ʻa e louhiʻi nima ʻo ha tama ko hano ʻahiʻahiʻi ʻa e foʻi keké! Kapau naʻe ʻikai ke fai ʻe he faʻeé ha fakatokanga ki muʻa, ʻe ʻikai ke ʻi ai ha makatuʻunga fefeka ki he akonaki te ne faí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau naʻá ne fakahā mahino ʻe toki kai ʻa e foʻi keké ʻi ha haʻu ʻa e kau ʻaʻahí pea ko ia ai ʻe ʻikai ke fai ha ala ki ai, pea tā naʻá ne fai ha fakatokanga mahino ʻaupito. Pea kapau ʻoku ʻi ai ha talangataʻa, ʻoku ʻi ai ʻa ʻene totonu ke ne fai ha ngāue totonu mo mālohi.—Palōvepi 29:15.
17. Kuo fēfē ʻa hono fakaeʻa ʻe Sihova ʻa e fakamaau totonú ʻi ha founga makehe talu mei he 1919?
17 ʻI he fakamaau totonu ʻa Sihová, heʻikai te ne ʻomai ha tuʻutuʻuni fakaefakamaau ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení ʻo ʻikai te ne tomuʻa fai ʻa e fakatokanga ʻoku fiemaʻu ke faí. Ko ia ai, tautefito talu mei he 1919, ʻi he ʻosi ʻa e ʻuluaki tau ʻa e māmaní naʻe hoko ai ʻa e ngaahi “langā,” kuo ʻai ʻe Sihova ʻa ʻene Kau Fakamoʻoni ke nau malangaʻi faivelenga ʻa e ongoongo lelei ʻi māmani lahi. (Mātiu 24:7, 8, 14) ʻOku ʻikai ke lava ʻe he kakaí ke nau pehē ko e moʻoni naʻe ʻikai te nau ʻilo ʻa e fakatokanga laulōtaha ko ʻení.
Kuo Aʻu ki Fē ʻi Māmani ʻa Hono Malangaʻi ʻo e Ongoongo Leleí?
18. (a) Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻo e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi he ngaahi fonua mamaʻó? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā kehe ʻokú ke ʻilo ki ai?
18 Ko ha fakaʻilonga ʻo e ola lelei ʻo e ngāue fakaeako ko ʻeni ʻi māmani lahí ʻoku lava ke mahino ia mei he tohi ko e Last Places—A Journey in the North. Naʻe lave ai ʻa e tokotaha faʻu ʻo e tohí ki heʻene vakaiʻi ʻa e ngaahi siate ʻo e potu tahi ki he motu mamaʻo ko Foula, ko e taha ia ʻo e ʻotu motu Shetland ki he tokelau ʻo Sikotilaní, naʻe fakahaaʻi ʻi he ngaahi siaté “ko e potu tahi takatakai ʻi he motu WKS (ʻo e ngaahi vaka toka), RKS (ngaahi maka), LDGS (ngaahi ngungutu), and OBS (ngaahi tokatāmaki).” Ko e ngaahi fakaʻilonga ko ʻeni ʻi he ngaahi siaté ko ha “fakatokanga ia ki he kau kaivaí ke nau fakamamaʻo mei ai. Ko e ngaahi potu tahi ʻo Foula naʻe mātuʻaki fakatuʻutāmaki ʻo hoko ai ʻa e motú ke tapui mei ai ʻa e kau tangata folau ʻioté, kau ʻeveʻeva pē, pea naʻa mo e kulupu ngāue makehe ʻa e Kuini ʻo ʻIngilani, ka naʻá ku toki ʻilo hili ha ngaahi ʻaho siʻi—naʻe ʻikai taʻofi ʻe he ngaahi fakafaingataʻaʻia ko ʻení ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” Naʻá ne hoko atu: “Naʻe hangē naʻa nau kumi fakaʻauliliki ʻa e ngaahi feituʻu nofoʻanga ʻo e kau masiva ʻi he kolo lalahi mo e ngaahi fonua masivá ke fakalotuʻi ʻa e kakaí, ko ia foki ʻoku nau kumi ki ha fakaului ki heʻenau tuí ʻi he feituʻu mamaʻo ko Foula.” Naʻá ne fakamoʻoniʻi ko ha tokotaha ʻi he motu ko Andrew, naʻe ʻi ai ʻa e tatau ʻo e Ko e Taua Leʻo naʻe tuku ʻi he sitepu ʻo hono falé ʻi he ngaahi māhina ia ki muʻa. Pea naʻá ne toe pehē: “ʻI he uike ʻe taha ki mui ai naʻá ku sio ki ha tatau ʻo e [Awake! faka-Tenimaʻake] ʻi he Faeroe [ʻotu motu Potu Tahi Tokelaú] pea ʻi he māhina ʻe ua ki mui ai ko ha tatau ʻo e [Ko e Taua Leʻo faka-Tenimaʻake] ʻi he kolo ko Nuuq, Kulinilani.” Ko ha fakamoʻoni moʻoni ē ki he ngāue faivelenga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua ko ia ki he tokelaú.
Ko e hā ʻOkú ne Ueʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní ke Hokohoko Atu ʻa e Malangá?
19, 20. (a) Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau hanganaki fai ʻa e malangá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe hoko atu ki ai ʻa hono talí?
19 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ko ha meʻa faingofua ia ke malanga mei he fale ki he fale ki he kakai ʻoku ʻikai ke maheni mo iá, tatau ai pē pe ko e taʻu ʻe fiha kuo hoko ai ha tokotaha ko ha Fakamoʻoni. Ko ia ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e kau Kalisitiane ko ʻení ke nau hokohoko atu pē? Ko ʻenau fakatapui ko e Kalisitiané mo e ongoʻi ko honau fatongia. Naʻe tohi ʻe Paula: “He neongo ʻeku malangaʻaki ʻa e Kosipeli, talaʻehai ʻoku ou maʻu ai ha polepoleʻanga: he ko ha fatongia ia kuo hilifaki mai; ʻio, hoto ʻoiaue, ʻo kapau ʻe ʻikai te u malangaʻaki ʻa e Kosipeli!” Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau maʻu ha pōpoaki ʻoku maʻu mei ai ʻa e moʻui, ko ia ʻe malava fēfē ke nau taʻofi hono ʻoatu ʻa e pōpoakí ki he niʻihi kehé? Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e halaia ʻi he totó ʻi he ʻikai ke fai ʻa e fakatokangá ʻi he taimi ʻo e tuʻutāmakí ko e ʻuhinga ia ʻokú ne ueʻi ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí.—1 Kolinitō 9:16; ʻIsikeli 3:17-21.
20 Ko ia, kuo fēfē ʻa hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí? Ko e hā ʻa e kī ki he lavameʻa ʻa e Kau Fakamoʻoní? Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻi heʻenau ngāue fakamalangá mo e kautahá ʻoku tokoni ia ke ʻilo fakapapau ai ko kinautolu ʻa e lotu moʻoní? Ko ʻetau kupu hono hoko maí te ne tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala lahi ange ʻo e poto ʻo e ʻOtuá mo e “meʻa fufū ʻa ia naʻe fakaliloliló,” sio ki he Insight on the Scriptures, Voliume II, peesi 1190, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
ʻOkú Ke Manatuʻí?
◻ Ko e hā ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he haʻa faifekaú?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻi he ngāue fakamalangá ʻa e ʻofa, mālohi, mo e poto ʻa e ʻOtuá?
◻ ʻI he founga fē ʻoku tapua mai ai ʻa e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí?
◻ Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke hokohoko atu ʻa ʻenau ngāue fakamalangá?
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Tatau ai pē pe ʻoku mamaʻo fēfē ʻa e nofo ʻa e kakaí, ʻoku loto ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia ke aʻu kiate kinautolu