LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w95 12/1 p. 4-7
  • Taimi Lelei Ange ʻE ʻi Muʻa

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Taimi Lelei Ange ʻE ʻi Muʻa
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Naʻe Fuatala ʻe Hoko ʻa e Nounou Fakameʻatokoní
  • Naʻe Tokanga ʻa Sihova ki Heʻene Kau Sevāniti ʻi he Kuo Hilí
  • ʻOku Poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne Kau Sevāniti ʻi he ʻAho Ní
  • Taimi Lelei Ange ʻE ʻi Muʻa
  • Masiva Kae Tuʻumālie—ʻOku Malava Fēfē ke Hoko Ia?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Kuó Ke ʻAhiʻahiʻi ʻa e Mā ʻo e Moʻuí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Ko e Hā ʻOku Leaʻaki ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo e Nounou Fakameʻatokoni ʻi he ʻAho Ní?
    Ngaahi Kaveinga Kehe
  • Maluʻanga Moʻoni​—He Taimí Ni pea Taʻengata
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
w95 12/1 p. 4-7

Taimi Lelei Ange ʻE ʻi Muʻa

“ʻOKU mau taha-noa-taha,” ko e lea ia ʻa ha fefine. “ʻOku toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá ia ʻiate au,” ko e tali ia ʻa hono kaumeʻá. “ʻOku ou noa-noa-taha au.”

ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo ʻAfilika Hihifo, ʻoku ʻikai ke toe hela fakamatala ia ai ki he ngaahi fetalanoaʻaki peheé. ʻI he ʻikai ke kai houa kai ʻe tolu ʻi he ʻahó ʻo (taha-taha-taha), ko ha tokotaha ʻi he taha-noa-tahá ko ʻene malavá ke kai tuʻo ua pē ʻi he ʻaho​—ko e taha ʻi he pongipongí pea taha ʻi he efiafí. Ko ha talavou ʻe taha ʻi he noa-noa-tahá naʻá ne fakamatala ki hono tuʻungá. “ʻOku ou kai tuʻo taha pē ʻi he ʻaho. ʻOku ou fakafonu vai ʻeku ʻaisí. ʻOku ou kai gari [manioke] ʻi he poʻulí ki muʻa ke u mohé. Ko e founga ia kuó u fekuki mo iá.”

ʻOku fakautuutu ʻa e faingataʻaʻia peheé ʻi he kakai tokolahi ʻo e ʻaho ní. ʻOku ʻalu ki ʻolunga ʻa e ngaahi totongí, pea ʻoku holo ai ki lalo ʻa e ivi fakaefakatau ʻo e paʻangá.

Naʻe Fuatala ʻe Hoko ʻa e Nounou Fakameʻatokoní

ʻI ha hokohoko ʻo e ngaahi vīsone naʻe ʻoange ki he ʻaposetolo ko Sioné, naʻe fuatala ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻa ia ʻoku fehangahangai mo e tokolahi ʻi he ʻahó ni. ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa ko iá ʻe ʻi ai ʻa e nounou fakameʻatokoni. ʻOku fakamatala ʻa Sione: “Pea u vakai, pea tā ko e hoosi ʻuliʻuli: pea ko ia naʻe heka ai naʻa ne toʻo ha fuatautau ʻi hono nima.” (Fakahā 6:5) Ko e hoosi fakakite mala ko ʻení mo e tokotaha heká ʻokú na fakatātaaʻi ʻa e honge​—ʻe tāiʻi ʻa e meʻakaí pea ʻe fakatuhotuha ia ʻi he ngaahi meʻafua.

ʻI he lea hono hoko ʻa e ʻaposetolo ko Sioné naʻá ne pehē: “Pea naʻe ongo mai ha leʻo . . . ʻoku pehē, Ke tenali pē ʻa e fuaʻanga uite, pea ke tenali ʻa e fuaʻanga paale ʻe tolu.” ʻI he taimi ʻo Sioné, ko e fuaʻanga ʻo e uité ko e meʻakai ia ʻi he ʻaho ʻe taha ki ha sōtia, pea ko ha tēnali ko e paʻanga ia naʻe totongi ki he ngāue ʻi he ʻaho ʻe tahá. Ko ia ai, ʻoku fakalea ʻa e veesí ʻi he liliu ʻa Richard Weymouth ʻoku pehē: “Ko e vahe ʻi he ʻaho kakató ki ha foʻi mā, ko e vahe ʻi he ʻaho kakató ki he foʻi keke paʻale ʻe tolu.”​—Fakahā 6:6.

Ko e hā ʻa e vahe ʻaho kakato ʻi he ʻaho ní? ʻOku fakamatala ʻi he līpooti State of World Population, 1994: “ʻOku fakafuofua ki he kakai ʻe 1.1 piliona, ko e pēseti ʻe 30 nai ia ʻo e tupulekina ʻi he tokolahi ʻo e māmaní, ʻoku nau moʻui ʻo fakafuofua ki he $1 ʻi he ʻaho.” Ko ia ai, ki he kau masiva ʻi he māmaní, ʻoku fakafuofuá ko e vahe ʻi he ʻahó, ko hono moʻoní ʻoku fakatau mai ʻaki pē ha foʻi mā ʻe taha.

ʻOku moʻoni, ko e meʻá ni, ʻoku ʻikai ke fakaʻohovale ia kiate kinautolu ʻoku fuʻu masivá. “Mā!” ko e kalanga ia ʻa e tangata ʻe taha. “Ko hai ʻoku kai maá? ʻI he ngaahi ʻahó ni ko e maá ia ko ha meʻakai māʻolunga!”

ʻI hono kehé, ʻoku ʻikai ha nounou fakameʻatokoni ia. Fakatatau ki he ngaahi fakamatala ʻa e UN, ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe hongofulu kuo hilí, naʻe tupu ʻaki ʻa e pēseti ʻe 24 ʻa e ngaohiʻanga meʻakai ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku lahi hake ia ʻi he tupu ʻo e tokolahi ʻi he māmaní. Ka neongo ia, ko e tupulekina ko ʻeni ʻi he meʻakaí naʻe ʻikai maʻu ia ʻe he tokotaha kotoa. Ko e fakatātaá, ʻi ʻAfilika, naʻe tō ʻaki ʻa e pēseti ʻe 5 hono ngaohi ʻo e meʻakaí, lolotonga iá naʻe tupu ʻa e tokolahí ia ʻaki ʻa e pēseti ʻe 34. Ko ia neongo ʻa e hulu ʻo e lahi ʻo e meʻakaí ʻi he kolopé, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e nounou fakameʻatokoní ia ʻi he ngaahi fonua lahi.

ʻOku fakatupunga ʻe he nounou fakameʻatokoní ʻa e ngaahi totongi mamafa. Ko e ʻikai maʻu ha ngāué, māʻulalo ʻa e ngaahi vāhengá, mo e fakautuutu ʻa e mamafa ʻo e totongi ʻo e koloá ʻoku hoko ai ʻo toe faingataʻa ange ai ke maʻu ʻa e paʻangá ke fakatau ʻa ia ʻoku ala maʻú. ʻOku fakamatala ʻi he Human Development Report 1994: “ʻOku fiekaia ʻa e kakaí ʻo ʻikai koeʻuhi ʻoku ʻikai ala maʻu ʻa e meʻakaí​—ka koeʻuhí ko e ʻikai ke nau lava ʻo fakatau iá.”

ʻOku ʻi ai ʻa e siva ʻi he ʻamanakí, ongoʻi taumuʻavalea, mo e fakatuʻatamaki, ʻo faai ki he lahi ange. “ʻOku maʻu ʻe he kakaí ha ongoʻi ko e ʻaho ní ʻoku kovi, ka ko ʻapongipongí ʻe toe kovi ange,” ko e lea ia ʻa Glory, ʻoku nofo ʻi ʻAfilika Hihifo. Naʻe pehē ʻe he fefine ʻe taha: “ʻOku ongoʻi ʻe he kakaí ʻoku nau fakaofiofi atu ki ha fakatuʻutāmaki. ʻOku nau ongoʻi ʻe hoko mai ʻa e ʻaho ʻa ia ʻe ʻikai ai ke toe ʻi ai ha meʻa ʻi he māketí.”

Naʻe Tokanga ʻa Sihova ki Heʻene Kau Sevāniti ʻi he Kuo Hilí

ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau anga-tonú ʻaki hono fakaai ʻa ʻenau ngaahi fiemaʻú pea mo hono foaki kiate kinautolu ʻa e mālohi ke lavameʻa ʻi he fekuki mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá. Ko hono moʻoní, ko e loto-falala pehē ki he malava ke tokonaki mai ʻe he ʻOtuá, ko ha konga tefito ia ʻo ʻenau tuí. Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ko ia ʻoku ʻunuʻunu ki he ʻOtua, kuo pau ʻoku ne tui ʻoku ʻi ai ia, pea te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.”​—Hepelū 11:6.

Kuo tokanga maʻu pē ʻa Sihova ki heʻene kau sevāniti anga-tonú. ʻI he lolotonga ʻo e taʻu laʻalaʻā ʻe tolu mo e konga, naʻe tokonaki ai ʻe Sihova ʻa e meʻakai ki he palōfita ko ʻIlaisiaá. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe fekauʻi ai ʻe Sihova ʻa e fanga lēveni ke ʻomai ʻa e mā mo e kanomate kia ʻIlaisiā. (1 Tuʻi 17:​2-6) Ki mui aí, naʻe fakalahi fakaemana ʻe Sihova ʻa e mahoaʻa mo e lolo ʻa e uitou naʻá ne tokonaki ʻa e meʻakai kia ʻIlaisiaá. (1 Tuʻi 17:​8-16) ʻI he lolotonga ʻo e honge tatau pē, neongo ʻa e fakatanga lahi fakalotu naʻe fakahoko ki he kau palōfitá ʻe he kuini anga-fulikivanu ko Sisipelí, naʻe toe fakapapauʻi ai pē ʻe Sihova ʻa hono ʻomai ki heʻene kau palōfitá ʻa e mā mo e vai.​—1 Tuʻi 18:13.

Ki mui mai, ʻi he taimi naʻe fakatoka ai ha ʻākolo ʻe he tuʻi ʻo Pāpiloné ki Selusalema ʻi heʻenau angatuʻú, naʻe pau ai ki he kakaí ke “nau kai ʻenau meʻakai kuo fua, ʻo kai mo e hohaʻa.” (ʻIsikeli 4:16) Naʻe aʻu ʻa e tuʻungá ʻo faingatāmaki ʻaupito ʻo kai ai ʻe he kakai fefine ʻe niʻihi ʻa e kakano ʻo ʻenau fānaú tonu. (Tangilāulau 2:20) Ka, neongo naʻe leʻoleʻohi ʻa e palōfita ko Selemaiá koeʻuhi ko ʻene malangá, naʻe tokanga ki ai ʻa Sihova he naʻe “ʻange [kia Selemaia] ha foʻi ma ʻi he ʻaho kotoa pe mei he hala ʻo e kau taʻo ma, kaeʻoua ke ʻosiʻosingamalie ʻa e ma ʻi he kolo.”​—Selemaia 37:21.

Naʻe ngalo ʻia Sihova ʻa Selemaia ʻi he taimi naʻe hoko ʻo ʻosi ai ʻa e maá? ʻOku hā mahinó naʻe ʻikai, he ʻi he taimi naʻe tō ai ʻa e koló ki he nima ʻo e kau Pāpiloné, naʻe ʻoange kia Selemaia ‘ha ʻinasi mo ha meʻaʻofa pea tukuange.’​—Selemaia 40:​5, 6; toe sio ki he Sāme 37:25.

ʻOku Poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne Kau Sevāniti ʻi he ʻAho Ní

Hangē pē ko hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití i he ngaahi toʻutangata he kuo hilí, ʻokú ne fai pehē pē ʻi he ʻahó ni, ʻi hono fakatou tokangaʻi fakamatelie mo fakalaumālie kinautolu. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he meʻa naʻe hokosia ʻe Lamitunde, ʻa ia ʻoku nofo ʻi ʻAfilika Hihifo. Naʻá ne fakamatala: “Naʻá ku maʻu ha faama moa lahi. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe haʻu ai ki he faamá ha kau kaihaʻa kuo nau ʻosi fakamahafu ʻo kaihaʻasi ʻa e lahi taha ʻo e fanga moá, mīsini ʻuhila naʻe tuʻu talifakí, pea mo e paʻanga naʻá ma maʻú. Taimi nounou pē ʻi he hili iá, naʻe mate ʻa e fanga moa tokosiʻi naʻe toé mei ha mahaki. Naʻe maumau ai ʻeku pisinisi fanga moá. ʻI he taʻu ʻe ua naʻá ku feinga ai mo e ʻikai pē ha ola ke maʻu ha ngāue. Naʻe faingataʻa moʻoni ʻa e ngaahi meʻa lahi, ka naʻe tokoniʻi kimaua ʻe Sihova.

“Ko e meʻa naʻá ne tokoniʻi au ke fekuki mo e ngaahi taimi faingataʻá ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku fakaʻatā ʻe Sihova ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ke fakaleleiʻi ange ai kitautolu. Naʻá ku hokohoko atu pē mo hoku uaifí ʻa ʻema ako Tohitapu fakafāmili tuʻumaʻú, pea naʻe tokoni moʻoni ʻeni kiate kimaua. Ko e toe maʻuʻanga mālohi lahi foki ʻa e lotú. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai ke u ongoʻi ʻe au ʻoku ou fie lotu, ka ʻi he taimi naʻá ku lotu aí, naʻá ku ongoʻi lelei ange.

“Lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko iá, naʻá ku ʻilo ai ʻa e mahuʻinga ʻo e fakalaulauloto ki he ngaahi konga Tohitapú. Naʻá ku faʻa fakakaukau lahi ʻo fekauʻaki mo e Sāme 23, ʻa ia ʻoku lave ai kia Sihova ko hotau Tauhí. Ko e konga Tohitapu ʻe taha naʻá ne fakalototoʻaʻi aú ko e Filipai 4:​6, 7, ʻa ia ʻoku lave ai ki he ‘nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe.’ Ko e konga tohi ʻe taha naʻá ne fakaivimālohiʻi aú ko e 1 Pita 5:​6, 7, ʻa ia ʻoku pehē: ‘Ko ia mou fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he lalo nima mafimafi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne hakeakiʻi kimoutolu ʻo ka hoko hono taimi: ʻo mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.’ Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi veesi ko ʻení hono kotoa ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko iá. ʻI he taimi ʻokú ke fakalaulauloto aí, ʻokú ke malava ke fetongi ai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku ʻi ho ʻatamaí ʻa ia ʻokú ne fakatupu ʻa e loto-māfasiá.

“ʻI he taimí ni ʻoku ou toe ngāue, ka ko e lea totonú, ʻoku ʻikai pehē ia ʻoku faingofua ai ʻa e ngaahi meʻá. Hangē pē ko ia naʻe fuatala ʻe he Tohitapú ʻi he 2 Tīmote 3:​1-5, ʻoku tau moʻui ʻi he ‘kuonga fakamui,’ ʻa ia ʻoku fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e ‘ngaahi taimi faingataʻa.’ ʻOku ʻikai ke tau lava ke liliu ʻa ia ʻoku tala ʻe he Tohitapú. Ko ia ʻoku ʻikai ke u ʻamanekina ʻe hoko ʻo faingofua ʻa e moʻuí. Ka, ʻoku ou ongoʻi ʻoku tokoniʻi au ʻe he laumālie ʻo Sihová ke lavaʻi ia.”

Neongo ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ʻoku tau moʻui aí, ko kinautolu ko ia ʻoku falala kia Sihova mo hono ʻAlo-Tuʻí, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻe ʻikai ke siva ʻenau ʻamanakí. (Loma 10:11) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sīsū tonu kiate kitautolu: “Ko ia ai ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ʻOua naʻa mou lotomoʻua koeʻuhi ko hoʻomou moʻui, ha meʻa te mou kai pe ha meʻa te mou inu; ʻumaʻā homou sino, ki ha meʻa te mou ʻai ki ai. ʻIkai ʻoku lahi ʻa e moʻui ʻi he meʻakai, mo e sino ʻi hono kofu? Vakai ange e fanga manupuna ʻo e ʻatā: he ʻoku nau tūtūʻi pe tuʻusi, pe faʻoaki feleoko? Ka ʻoku fafanga kinautolu ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi. ʻIkai ʻoku mou mahuʻinga noa pe ʻiate kinautolu? Pea neongo hoʻomou lotomoʻua ki ai, ka talaʻehai ʻe lava ai ʻe ha taha ke toloʻi atu hono taʻu ko ha momoʻi hanga pe ʻe taha. Pea ko hoʻomou lotomoʻua ki he kofu koeʻumaʻa?”​—Mātiu 6:​25-28.

Ko e moʻoni ʻoku siviʻi ʻe he ngaahi fehuʻi ko iá ʻa e lotó ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení. Ka naʻe hokohoko atu ʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea fakafiemālie ko ʻení: “Mou sivi ʻa e ngāhi lile ʻo e kelekele, pe kuo fefe ʻenau tupu: he ʻoku nau fiu ʻa ngāue, pe ʻoku nau filo ka ʻoku ou tala atu, Naʻa mo Solomone, ʻi heʻene ʻai hono nāunau kotoa, naʻe ʻikai ke vahaʻa teungaʻia ai ha taha ʻo e ngāhi lile ni. Pea kapau kuo kofu fakatafuʻufuʻu pehe ʻe he ʻOtua ʻa e mohuku ʻo e kelekele, ʻa ia ʻoku ʻi ai ni he ʻaho ni, kae tafu ʻaki ʻa e ʻovani ʻapongipongi, huanoa ʻa kimoutolu, ʻa e kau tui vaivai. Ko ia, ʻoua te mou lotomoʻua, ʻo mou pehe, Te tau kai ai e ha mo inu e ha? mo kofu ʻaki ʻa e ha? he ko e ngāhi meʻa ko eni ʻoku hehenga ki ai ʻa Senitaile: pea ʻoku meaʻi ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi ʻoku tāu mo kimoutolu ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa. Ka mou kumi muʻa ki hono puleʻanga, mo e maʻoniʻoni aʻana, pea ʻe ʻatu mo ia foki ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa.”​—Mātiu 6:​28-33.

Taimi Lelei Ange ʻE ʻi Muʻa

ʻOku fakahaaʻi ʻi he meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi konga lahi ʻo e māmaní, ko e ngaahi tuʻunga kovi fakaʻikonōmiká mo fakasōsialé ʻe hokohoko atu ia ki he kovi ange. Ka, ʻoku ʻilo ia ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ko e tuʻunga ko iá ʻoku fakataimi pē. Ko e pule lāngilangiʻia ʻa Tuʻi Solomoné naʻá ne tomuʻa fakatātaaʻi mai ʻa e tuʻunga-pule māʻoniʻoni ʻa ha Tuʻi ʻoku lahi ange ia ʻia Solomone ʻa ia ʻe pule mai ki he māmaní fakakātoa. (Mātiu 12:42) Ko e Tuʻi ko iá ko Kalaisi Sīsū, ko e “TUʻI ʻO E NGAAHI TUʻI, MO E ʻEIKI ʻO E NGAAHI ʻEIKI.”​—Fakahā 19:16.

ʻI he Sāme 72, ʻa ia naʻe ʻuluaki fakahoko ʻi he fekauʻaki mo Tuʻi Solomoné, ʻoku fakamatala ki he pule ngeia ʻa Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ange ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakaofo naʻe fuatala ai ʻo fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo e māmaní ʻi he malumalu ʻo Kalaisi ʻi heʻene hoko ko e Tuʻí.

Ngaahi Tuʻunga ʻo e Melino ʻi Māmani Lahi: “Ke toʻulu ʻa e maʻoniʻoni ʻi hono kuonga; pea ke leta ʻa e melino, kaeʻoua ke ngata ʻa e mahina. Ke ne pule foki mei tahi ki tahi, pea mei he Vaitafe ki he ngataʻanga ʻo mamani.”​—Sāme 72:​7, 8.

Tokanga ki he Māʻulaló: “He ʻoku ne fakahaofi ʻa e masiva ʻoka tangi; ko e vaivai foki mo ia ʻoku ʻikai hano tokoni. Ko e tuʻutamaki mo e masiva ʻoku ne fakaʻatuʻi, pea ko e ngaahi laumalie ʻo e masiva ʻoku ne fakamoʻui. ʻOku ne huhuʻi honau laumalie mei he maumau mo e fakamalohi, pea ʻoku mahuʻinga honau toto ʻi heʻene vakai.”​—Sāme 72:​12-14.

Ko ha Meʻakai Lahi: “Ke mafola mai ʻa e koane ʻi he fonua, pea lea hange ko Lepanoni hono fua ʻi he funga moʻunga.”​—Sāme 72:16.

ʻE Fakafonu ʻa e Māmaní ʻe he Lāngilangi ʻo Sihová: “Malo, Sihova Elohimi, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli! ʻA ia toko taha ʻoku fai meʻa fakaofo lahi: Ke maloʻia ʻo taʻengata hono huafa langilangiʻia: Pea ke fonu ʻa māmani kotoa ʻi hono kololia!”​—Sāme 72:​18, 19.

Ko ia ʻe ʻi ai moʻoni ʻa e taimi lelei ange ʻi muʻa.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share