Kau Pōpula ʻa e Tangatá pe Kau Sevāniti ʻa e ʻOtuá?
“ʻOKU totonu ke fakamāʻolungaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” ʻOku pehē ʻa e fakamatala ʻa e tohi faka-Siamane ko e Seher, Grübler, Enthusiasten (Kau Vīsone, Kau Fakalaulauloto, Kau Loto-Māfana). Neongo ʻa hono kiʻi fakaangaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní, ʻokú ne fakahaaʻi: “ʻI he fakalūkufuá, ʻoku nau nofo ʻi ha founga moʻui taʻemele, ʻo e kalasi lotolotó. ʻOku nau tōtōivi mo fakamākukanga ʻi heʻenau ngāué, ko e kau tangataʻi fonua anga-malū mo e kau totongi tukuhau faitotonu. ʻOku nau fakaʻehiʻehi mei he tuli vavale ki he koloá. . . . Ko honau ʻulungaanga ʻi he ngaahi fakataha-lahí ʻoku taau ke fakahīkihikiʻi. Ko ʻenau laumālie feilaulauʻi-kitá ʻoku tatau pē ia mo ha kulupu fakalotu kehe pē; ʻi he fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú ʻoku nau mahulu atu ʻi he lotu kehé kotoa. Ka ko e meʻa ʻokú ne hiki hake kinautolu ʻo ʻi ʻolunga ʻi he siasi faka-Kalisitiané mo e kulupu kehe kotoa pē ʻi hotau taimí, ko e fakapapau taʻetoeleʻeia fakaʻaufuli ʻa ia ʻoku talakiʻaki ʻe he tokolahi taha ʻo kinautolú ʻa ʻenau ngaahi tokāteliné ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga kotoa pē, pea ʻi he fehangahangai mo e fakatuʻutāmaki kotoa pē.”a
Neongo ʻa e fakahīkihiki pau peheé, ʻoku feinga ʻa e niʻihi ke ʻai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke hā mātuʻaki kehe. ʻI he ngaahi fonua lahi taha, takatakai ʻi he māmaní, kuo fai tauʻatāina ai ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻenau ngaahi ngāue fakalotú ʻi he laui hongofuluʻi taʻu ʻo ʻikai fakahohaʻasi. ʻOku ʻiloʻi kinautolu ʻe he kakai ʻe laui miliona, ʻo tokaʻi kinautolu, pea loto-tatau ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ke fai ʻenau lotú. Ko e hā leva, ʻoku kei ʻi ai ai ʻa e veiveiua fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
Mahalo pē ko e ʻuhinga ʻe taha ki he veiveiuá koeʻuhi ʻi he ngaahi ʻahó ni ko e tokolahi ʻo e ngaahi kulupu fakalotu kehé kuo nau hoko ʻo kau ʻi hono pāʻusiʻi ʻa e fānaú, ko e taonakita lahi fau, mo e ngaahi ʻoho fakatautoitoí. Ko e moʻoni, ko e ngaahi tōʻonga faikehe hangē ko ʻení ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo ʻikai ʻi he faʻahinga pē ʻoku maʻu lotú. Kae kehe, fekauʻaki mo e lotú, kuo hoko ʻo veiveiua ʻa e kakai tokolahi, pea aʻu ʻo fakafili ʻa e niʻihi.
Ngaahi Fakatuʻutāmaki ʻo e Muimui ki he Tangatá
Ko ha “lotu mavahevahe” kuo fakaʻuhingaʻi ia “ko ha kulupu ʻoku pipiki ki ha tokāteline kehe, pe ki ha taki.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e faʻahinga ko ia ʻoku kau ki ha “lotu mavahevahe ngalikehe” ʻoku nau “līʻoa lahi ki ha tokotaha, fakakaukau, pe ko ha meʻa.” Ko hono moʻoní, ko e kau mēmipa ʻo ha kulupu fakalotu pē ʻoku pipiki mālohi ki he kau taki fakaetangatá mo ʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻoku nau ʻi he fakatuʻutāmaki ʻi he hoko ko e kau pōpula ʻa e tangatá. Ko ha vahaʻangatae mālohi fakahuʻunga ke takí ʻoku lava ke iku ai ki ha ʻikai moʻui lelei fakaeongo mo e fakafalala fakalaumālie. ʻE tātānaki nai ʻa e fakatuʻutāmakí ʻi he taimi ʻoku ʻohake ai ha taha mei he kei siʻí ʻi ha ʻatimosifia lotu mavahevahe.
Ko e faʻahinga ko ia kuo nau maʻu ʻa e hohaʻa pehē fekauʻaki mo ha lotú ʻoku fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e fakamatala alafalalaʻanga. Kuo tala nai ki ha niʻihi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau kau ki ha kautaha fakalotu ʻokú ne fakapōpulaʻi ʻa hono kau mēmipá, ʻo puleʻi fakamoʻulaloaʻi kinautolu, ʻo tōtuʻa hono fakangatangata ʻenau tauʻatāiná, pea takihalaʻi ai kinautolu ke nau hē mei he sōsaietí fakalūkufua.
ʻOku ʻilo ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e ngaahi hohaʻá ni ʻoku ʻikai hano makatuʻunga. Ko ia ai, ʻoku nau fakaafeʻi atu koe ke ke sivisiviʻi ia. Hili ha vakai lelei ki ai, pea fai leva hoʻo ngaahi fakamulitukú. Ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e Kau Fakamoʻoní, ʻo hangē ko ʻenau taukaveʻí, pe ko e kau pōpula moʻoni ʻa e tangatá? Ko e hā ʻa e matavai ʻo ʻenau mālohí? Ko e ongo kupu ʻe ua ʻi he peesi 12-23 ʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi tali fakafiemālie ki he ngaahi fehuʻi peheé.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e muʻaki tatau ʻi he 1950 naʻe ʻikai ʻi ai ʻa e fakamatala ia ʻi ʻolungá. Ko ʻene hā ʻi he tatau naʻe fakaleleiʻi ʻi he 1982, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e hehema ki hano mahinoʻi lelei ange ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.