LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 8/15 p. 21-24
  • Nofo ʻo Malanga Ofi ki ha Moʻunga Afi

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Nofo ʻo Malanga Ofi ki ha Moʻunga Afi
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Ko e Fakamana ʻa e Moʻunga Afí
  • Hanganaki Longomoʻui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová
  • ʻE Lava Fēfē ke Ke Hoko ʻo Mateuteu?
  • Fakatokanga ʻi ha Tuʻunga Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 8/15 p. 21-24

Nofo ʻo Malanga Ofi ki ha Moʻunga Afi

“KO HA meʻa fakamanavahē ia ʻoku hokosia. ʻE lava lelei ke hangē ia ko e ngataʻanga ʻo e māmaní ʻoku lau ki ai ʻa e Tohitapú. Kuo pau ke tau nofoʻaki ʻāʻā pea hoko ʻo ʻi ha tuʻunga lelei ʻi he ʻao ʻo Sihova ko e ʻOtuá ʻi he mōmeniti kotoa pē.” Ko e ngaahi lea ia ʻa Víctor, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻi heʻene lave ki he meʻa ʻokú ne hokosia ko e nofo ofi ʻaupito ki he moʻunga afi Popocatépetl, ʻoku ʻiloa ʻi hono ui ko Popo, ʻi Mekisikou.

Ko e moʻunga afi ʻuʻulu ko ʻení kuo ʻi he ongoongo fakavahaʻapuleʻangá ia talu mei he 1994.a Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe he kau maʻu mafaí ko e meʻa kotoa pē ʻi loto he kilomita ʻe 30 mei he lotomālie ʻo e ngotoʻumú ʻoku ʻi ha feituʻu mātuʻaki fakatuʻutāmaki. Ko e tafaʻaki fakatonga ʻo e moʻunga afí ʻoku tautefito ʻa ʻene fakatuʻutāmakí koeʻuhi he ʻoku kiʻi maleʻei ʻa e ngotoʻumú ki he tafaʻaki ko iá pea ʻoku ʻi ai ha fanga kiʻi teleʻa loloto ʻa ia ʻe lava ke tafe mai ai ki tuʻa mei he ngotoʻumú ʻa e maka afi mo e pela.

ʻOku fakanatula ʻa e fifili ʻa e tokolahi ki he meʻa ʻe hoko ki he Kolo Mekisikoú kapau ʻe puna lahi ʻa e afí ʻi he moʻunga afí. ʻOku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e kolo ko iá? ʻOku toe ʻi ai leva foki ʻa e kakai kotoa ko ia ʻi he vahefonua ʻo Morelos ki he fakatonga ʻo e moʻunga afí. ʻOku toe ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻa e faʻahinga kotoa ʻi he feituʻu ko iá? Pea ʻoku tatau mo e hā ʻa e nofo ofi ki he moʻunga afí, ʻo ʻikai ʻilo pe ko e hā nai ʻe hokó ʻi he ʻaho ki he ʻaho?

Ko e Fakamana ʻa e Moʻunga Afí

Ko e konga ki lalo ʻo e Kolo Mekisikoú ʻoku kilomita nai ʻe 70 ki he tokelauhihifo ʻo Popocatépetl, neongo ia ko e ngaahi tuʻa kolo ʻe niʻihi ʻoku nau ofi mai ʻaki e kilomita ʻe 40. ʻI hono fakaʻilongaʻí, ko e feituʻu kolomuʻá kotoa, fakataha mo hono tokolahi ko e 20 milioná, ʻoku ʻi tuʻa ia he feituʻu fakatuʻutāmakí. Kae kehe, fakatuʻunga ʻi he ʻalu ʻa e havilí, ʻe lava ke uesia ʻa e feituʻu ko ʻení kapau ʻe tukuange mai ha fuʻu efuefu lahi ʻe he moʻunga afí.

Ko e uesia ʻa e efuefuʻi moʻunga afí ʻoku faʻa mālohi lahi ange ia ʻi he tafaʻaki hahake ʻo e moʻunga afí. Ko e feituʻu ko ʻení ʻoku kau ai ʻa e kolo ko Puebla mo ha ngaahi kolo lalahi siʻi ange mo e fanga kiʻi kolo, fakataha mo e toko 200,000 ʻoku nofo ʻi loto he feituʻu mātuʻaki fakatuʻutāmakí. ʻI he Sāpate, 11 ʻo Mē, 1997, naʻe puhiʻi ai ʻe he moʻunga afí ʻa e ngaahi toni efuefu ki he ʻeá pea fakamovete ia ʻi he feituʻu ko ʻení kotoa, ʻo aʻu atu hono mamaʻó ki he vahefonua ʻo Veracruz, laka hake ʻi he kilomita ʻe 300 ki he hahaké. ʻI he feituʻu fakatonga ʻo e moʻunga afí, ʻi he vahefonua ʻo Morelos, ʻoku ʻi ai ha ngaahi kolo lalahi ai ʻe niʻihi mo e fanga kiʻi kolo fakataha mo ha tokolahi fakakātoa ko e toko 40,000 nai ʻe lava foki ke nau toe ʻi ha fakatuʻutāmaki lahi.

ʻI he lotolotonga ʻo e meʻa kotoa ko ʻení, ʻoku nofo mo ngāue ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he Kolo Mekisikoú, ʻoku laka hake ai honau tokolahí ʻi he 90,000 ʻi he fakatahaʻanga nai ʻe 1,700. Ko e vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻoku tuʻu ia ʻi tuʻa he Kolo Mekisikoú ki he tokelauhahaké, ʻi loto he kilomita nai ʻe 100 mei he moʻunga afí. ʻOku laka hake he toko 800 ʻa e kau ngāue pole ʻoku nau ngāue ʻi he vaʻá, tuku kehe ʻa e kau ngāue pole ʻe toko 500 nai ʻoku nau ngāue ʻi ha ngāue fakaelanga lahi. Ko kinautolu kotoa ʻoku nau ʻi tuʻa ʻi he feituʻu fakatuʻutāmakí.

ʻI he vahefonua ʻo Morelos, ʻoku ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga nai ʻe 50 ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e kau malanga ʻo e Puleʻangá laka hake he toko 2,000. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakatahaʻangá ni, ʻoku nau tuʻu ʻi Tetela del Volcán mo Hueyapan, ʻoku nau ofiʻaki ʻa e kilomita ʻe 20 ki he ngotoʻumú. Tānaki atu, ki he hahaké ʻi he vahefonua ʻo Puebla, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga mo e kau malanga ʻe toko 600 nai ʻoku nau nofo kilomita ʻe 20-30 mei he moʻunga afí. Ko e moʻoni, ko e faʻahingá ni, ʻoku lava ke nau ʻi ha fakatuʻutāmaki lahi.

Hanganaki Longomoʻui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová

Neongo ʻa e tuʻumaʻu ʻa e fakamaná, kuo ʻikai tuku ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ʻenau ngāue fakamalanga ʻi he feituʻu ko ʻení. Kuo nau toe tauhi foki ʻenau taimi-tēpile ʻo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻa ia ʻokú ne ʻoange kiate kinautolu ha ongoʻi ʻo e fāʻūtaha mo e loto-falala ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga taʻefakafiemālie ko ʻení. (Hepelu 10:​24, 25) ʻOku fakamatala ʻi ha līpooti mei he taha ʻo e ngaahi fakatahaʻangá: “Kuo ʻi ai ha liliu makehe ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ki he ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Hangē ko ʻení, ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi, kuo tali ai ki muí ni ʻe he kakai ʻe toko 18 ʻa e ako Tohitapu ʻi ʻapí.”

Naʻe līpooti ʻe ha fakatahaʻanga ʻe taha, ʻoku tuʻu kilomita ʻe 20 mei he moʻunga afí: “Kuo ʻiloa ʻa e tupú. Ko e fakatahaʻanga ko ʻení naʻe fokotuʻu ia ʻi Nōvema 1996. Lolotonga ʻa e māhina ʻe ono hoko mai aí, naʻe hoko ʻo taau ai ʻa e toko 10 ke kau ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOku nofo ʻa e kau malanga ʻe niʻihi kilomita pē ʻe 20 mei he ngotoʻumú. ʻOku fai ai ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiane, pea ʻoku nau maʻu ʻa e kau maʻu fakataha nai ʻe toko 40.”

Ko Magdalena, ʻa ia ʻoku nofo ʻi San Agustín Ixtahuixtla, Puebla, kilomita pē ʻe 25 mei he moʻunga afí, kuó ne hanganaki longomoʻui ʻaupito ʻi hono fai ʻa e ngaahi ako Tohitapú. ʻOkú ne fakamatala ki he meʻa naʻe hokó hili ha puna lahi ʻe taha ʻa e afí.

“Naʻe fakatokanga mai kiate kimautolu ʻoku totonu ke mau mavahe mei homau ngaahi ʻapí, ʻa ia naʻa mau fai ia​—ʻi he lolotonga ʻo ha ʻuha efuefu. Neongo ʻa e tuʻunga fakavavevavé, naʻá ku fakakaukau ki he fāmili Dorado ʻa ia naʻa mau ako Tohitapu. Naʻá ku ʻalu mo e fanga tuongaʻane ʻe niʻihi ki he fale ʻo e kau Dorado ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau hiki ki ha feituʻu malu angé. ʻI he kolo ofi mai ko Puebla, ne ʻosi fokotuʻu ʻo ngāue ai ʻa e kōmiti tokoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe mātuʻaki maongo ki he fāmili Dorado ʻa e founga naʻe fai kiate kimautolu kotoa ʻi aí. Naʻe ʻi ai homau ngaahi nofoʻanga ʻi he feituʻu kehekehe, ne ʻosi teuteu ia ki muʻa maʻa mautolu ʻe homau fanga tuongaʻane Kalisitiané. Naʻe ʻikai te mau hala ʻi ha meʻa, neongo naʻa mau mamaʻo mei ʻapi. Naʻe maʻu ʻe he fāmili ko ʻení ha ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá, ka naʻa nau ʻohovale ʻi he ʻofa naʻe fakahāhā kiate kinautolu ʻe he fanga tuongaʻane ʻa ia naʻe teʻeki ai ʻaupito te nau feʻiloaki. ʻI ha ngaahi uike hili ʻa e foki ki homau ngaahi ʻapí, naʻe kamata leva ke maʻu maʻu pē ʻe he fāmilí ni ʻa e ngaahi fakatahá kotoa. Naʻe vave ʻenau taau ʻo hoko ko e kau malanga ʻo e ongoongo leleí. Ko e toko ua ʻo kinautolu kuo ʻosi papitaiso he taimí ni. Kuó na ngāue ko e ongo faifekau tāimuʻa tokoni ʻi ha ngaahi māhina pea ʻokú na fai ʻa e ngaahi palani ke hū ki he ngāue tāimuʻa tuʻumaʻú.”

Ko Martha, ko ha taʻahine taʻu 20 ʻoku nofo kilomita ʻe 21 mei he ngotoʻumú, naʻe ʻikai te ne tuku ʻa e vaivaí ke ne taʻofi ia mei hono ngāueleleiʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke malangá. Naʻá ne ako ʻa e moʻoní he taʻu ʻe tolu kuohilí ʻi he taimi naʻe hoko ʻo moʻui ai ʻa e moʻunga afí. ʻI he ʻikai ke ngāueʻaki ha salioté, ʻa ia ʻe faingataʻa ke ngāueʻaki ʻi he feituʻu māʻolunga ʻokú ne nofo aí, ʻokú ne heka ʻi ha ʻasi ke kau ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOkú ne toe heka foki ʻi he ʻasi ko iá ki he ngaahi fakatahá. ʻOku houngaʻia lahi ʻa Martha kia Sihova ʻi he hoko ko e konga ʻo e fetokouaʻaki anga-ʻofá, koeʻuhi ʻokú ne fakafalala ki he tokoni ʻa e fanga tokoua ʻi he fakatahaʻangá ke heka mo hifo mei he ʻasí. ʻOkú ne fakamoleki ʻi he māhina kotoa pē ʻa e houa laka hake he 15 ʻi he ngāue fakafaifekaú.

ʻI he ngaahi feituʻu mamaʻo ko ʻení, ʻoku faʻa fehangahangai ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e ngaahi tenge mei honau ngaahi kaungāʻapí ke kau mo kinautolu ʻi hono kātoangaʻi ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō fakalotú. ʻI Tulcingo, ko ha kolo ʻoku tuʻu kilomita nai ʻe 20 mei he moʻunga afí, naʻe vaheʻi ai ha tangata ke ʻaʻahi ki he Kau Fakamoʻoní ke tānaki ʻa e ngaahi tokoni ki he ngaahi kātoangá. Naʻe fakamatalaʻi anga-kātaki ʻe he fanga tokouá ʻa e ʻuhinga heʻikai ai lava ke nau kau ʻi he ngaahi ʻaho mālōlō fakalotu ko iá. Naʻe mātuʻaki kīvoi ʻa e tangatá ʻi he feinga ke maʻu ha paʻanga mei he fanga tokouá ʻo ne kamata ai ke feohi mo kinautolu, ke ʻilo ʻa e niʻihi ʻo ʻenau tuí. Naʻá ne fiefia ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi tali ki heʻene ngaahi fehuʻí ʻi heʻene Tohitapu Katoliká tonu. Fakataha mo hono uaifí mo e ʻofefiné, kuó ne maʻu maʻu pē ʻa e fakatahá ʻo feʻunga mo ha taʻu pea kuó ne fakahāhā ʻa ʻene holi ke hoko ko ha tokotaha malanga ʻo e ongoongo leleí.

ʻE Lava Fēfē ke Ke Hoko ʻo Mateuteu?

Ko e kau ako moʻunga afí ʻoku fai ʻenau ngaahi akó mo tuku mai ʻa e ngaahi līpooti fakaengāue fekauʻaki mo Popocatépetl fakatuʻutāmakí, ka ʻoku ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻe hokó pe ko e taimí. Fakatatau ki he ngaahi maʻuʻanga ongoongó mo e kakai ʻoku nofo ofi aí, ʻe puna nai ʻa e afi ʻi he moʻunga afí ʻi ha taimi pē. Ko e fakamaná ʻoku moʻoni. Ko e moʻoni, ʻoku mātuʻaki hohaʻa ʻa e kau maʻu mafaí mo loto ke fai ʻa e meʻa kotoa pē te nau malavá ke mateuteu naʻa hoko ha fiemaʻu fakavavevave. Ka ʻoku mahino kuo pau ke nau fakapotopoto fekauʻaki mo hano tuku atu ha fakatokanga, koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau fie kamata ha fuʻu fononga tokolahi kapau ʻoku ʻikai tuʻunuku mai ha fakatuʻutāmaki. Ko e hā leva ʻoku totonu ke fai ʻe ha taha?

“Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi: ka ko e hehemangofua ʻoku nau laka atu pe, ʻo moʻua ai,” ko e lau ia ʻa ha palōvepi ʻi he Tohitapu. (Palovepi 22:3) Ko ia ai, ko e ʻalunga fakapotopotó, ko e fou ʻi he ngaahi sitepu ʻoku fiemaʻú ke fakapapauʻi ʻa ʻete malú lolotonga ʻoku kei ava ʻa e matapā ʻo e faingamālié, ʻo ʻoua ʻe ‘taʻehohaʻa’ ʻo hangē ʻe ʻikai ʻaupito hoko ha meʻá, ʻo fai ʻa e vaʻinga talitali mo e mālohi fakaenatula peheé. Ko e anga ʻeni ʻa e vakai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he feituʻú ki he meʻá.

Ki mui mai, naʻe fakataha ai ʻa e kau fakafofonga mei he ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó mo e kau ʻovasia fefonongaʻaki ʻi he vahefonua ʻo Puebla, ʻa ia ʻoku fetuʻutaki vāofi mo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he feituʻu fakatuʻutāmakí. Naʻe fai ʻa e ngaahi palani ki he kau ʻovasia fefonongaʻakí mo e kau mēmipa ʻo ha kōmiti tokoni ke ʻaʻahi ki he ngaahi fāmili taki taha ʻoku nau nofo ʻi loto he kilomita ʻe 25 mei he ngotoʻumú. Naʻe tokoniʻi ʻa e ngaahi fāmili ko ʻení ke fakakaukau ke hiki mei he feituʻu fakatuʻutāmakí ki muʻa ke tō fakafokifā mai ʻa e meʻa fakamanavaheé. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi meʻalele mo e ngaahi nofoʻanga koeʻuhi ke hiki ʻa e kakai ʻe toko 1,500 ʻo nofo ʻi he kolo ko Puebla. Naʻe hiki ʻa e ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻo nofo mo honau ngaahi kāingá ʻi ha ngaahi kolo kehe.

Fakatokanga ʻi ha Tuʻunga Lahi Ange

Ko e kohu, afi, mo e ʻuʻulu mei Popocatépetl ko e ngaahi fakahāhā mahino ia ʻoku ofi ke puna ʻa e afí. Ko e faʻahinga kotoa ko ia ʻoku fakaʻamu ke holá kuo pau ke nau tokanga ki he ngaahi fakatokanga kuo tuku mai ʻe he kau maʻu mafaí pea fai ha ngāue feʻungamālie. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he feituʻu tonu ʻo e moʻunga afí ʻoku nau hanganaki ʻāʻā maʻu pē ke fakapapauʻi ʻenau haó pehē foki ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke sio ki he fakatuʻutāmakí pea ke fai ha meʻa fekauʻaki mo ia ki muʻa ke fuʻu tōmui.

ʻI ha tuʻunga lahi ange, ʻoku toe ʻāʻā ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he maama ʻo e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú. Ko e ngaahi taú, ngaahi mofuiké, ngaahi hongé, ngaahi mahakí, mo e faihiá ʻoku nau mahuʻinga tatau pē mo e moʻui ʻa ha moʻunga afi. Ko e ngaahi ʻelemēniti kinautolu ʻo ha fakaʻilonga faʻu fetuiaki naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū Kalaisi te ne fakaʻilongaʻi ʻa e “fakaʻosi ʻo e kuonga.” Neongo ʻoku ʻikai ʻilo ha taha ki he taimi tofu pē ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻanga ko iá, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe hoko mai ia pea ʻoku mātuʻaki ofi ʻaupito.​—Mātiu 24:​3, 7-​14, 32-​39.

Ko e fiemaʻu fakavavevave he ʻaho ní ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau tali fakamātoato ʻa e fakatokanga ʻa Sīsuú: “Mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia.” (Luke 21:34) ʻOku hā mahino ko e ʻalunga fakapotopoto ʻeni ke faí. Hangē pē ko e ngaahi fakaʻilonga fakaefakatokanga ʻo e moʻunga afí ke ʻoua ʻe fakasiʻisiʻi, kuo pau ke ʻoua te tau taʻetokangaʻi ʻa e fakaofiofi mai ʻa e Fānautama ʻa tangatá, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ne ekinaki: “Ko ia ke toka teuteu ʻa kimoutolu foki: he ko e hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata ʻe fai ʻi ha taimi ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ai kiate ia.”​—Mātiu 24:44.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e makasini Awake! ʻo Maʻasi 8, 1997, naʻe fakamatala ai ki he moʻunga afi fakatuʻutāmaki ko ʻení.

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Ko Martha (ʻi ha ʻasi) mo e niʻihi kehe ʻoku nau faifakamoʻoni ofi ki Popocatépetl

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share