Tokoniʻi ʻa e Kau Uitoú Ke Nau Lavaʻi Honau Ngaahi ʻAhiʻahí
KO E taha ʻo e ngaahi talanoa ʻiloa taha fekauʻaki mo e kau uitoú ko e fakamatala faka-Tohitapu ko ia ʻo Lute mo ʻene faʻē-ʻi-he-fono, ko Nāomí. Ko e ongo fefiné ni fakatouʻosi naʻá na uitou. Kae kehe, naʻe ʻikai ngata pē ʻi he mole ʻa e husepāniti ʻo Nāomí ka naʻe toe pehē ki hono ongo fohá, ʻa ia ko e taha ʻiate kinaua naʻe hoko ko e husepāniti ʻo Luté. Koeʻuhi naʻá na nofo ʻi ha feituʻu ngoue ʻa ia naʻe fakatefito lahi ʻi hono kau tangatá, ko hona tuʻungá naʻe fakamamahi moʻoni.—Lute 1:1-5, 20, 21.
Kae kehe, naʻe maʻu ʻe Nāomi ha kaumeʻa tuʻu-ki-muʻa mo fakafiemālie ʻi heʻene tama-ʻi-he-fono ko Luté, ʻa ia naʻá ne fakafisi ke tukuange ia. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Lute ʻa ʻene “lelei lahi [kia Nāomí] i he tama tagata e toko fitu”—ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko ʻene ʻofa loloto ʻia Nāomí ka koeʻuhi foki ko ʻene ʻofa ki he ʻOtuá. (Lute 4:15, PM) ʻI he taimi naʻe faleʻi ai ʻe Nāomi ʻa Lute ke ne foki ki hono fāmilí mo hono ngaahi kaumeʻa Mōapé, naʻe tali ʻaki ʻe Lute ʻa e taha ʻo e ngaahi fakamatala fakatoʻoaloto lahi taha ʻo e mateakí kuo faifai ange pea hikí: “Ko e potu ʻoku ke ʻalu ki ai, te u ʻalu ki ai au; pea ko e potu ʻoku ke mohe ai, te u mohe ai: ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua: ko e potu te ke pekia ai, te u pekia ai, pea ʻe tanu ai au. ʻIlo ʻe au, ʻo lahi hake, ʻo kapau ʻe ai ha meʻa ʻe fakamavae kitaua, ko e mate pe.”—Lute 1:16, 17.
Ko e fakakaukau ʻa Luté naʻe ʻikai taʻeʻafioʻi ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá. Naʻá ne tāpuakiʻi ʻa e kiʻi fāmili ʻo Nāomi mo Luté, pea faifai pē ʻo mali ʻa Lute mo e tangata ʻIsileli ko Pōasí. Ko ʻena tamá, ʻa ia naʻe hoko ko e kui ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe tokangaʻi ia ʻe Nāomi ʻo hangē tonu haʻane tamá. Ko e hisitōlia ko ení ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e founga ʻoku koloaʻaki ai ʻe Sihova ʻa e kau uitou ʻa ia ʻoku nau ʻunuʻunu ofi kiate ia mo falala kiate iá. ʻIkai ngata aí, ʻoku tala mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau tokoniʻi anga-ʻofa ʻa e kau uitoú ʻi honau ngaahi ʻahiʻahí. Ko ia, ʻe malava fēfē ke tau poupouʻi he ʻahó ni ʻa e kau uitou ʻi hotau lotolotongá?—Lute 4:13, 16-22; Sāme 68:5.
Fai ha Tokoni Pau kae ʻIkai ʻi ha Founga Fakaaoao
ʻI hono fai ha tokoni ki ha uitou, ʻoku lelei tahá ke mahino mo pau kae ʻikai fakahoko ʻi ha founga fakaaoao. Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi lea taʻeʻuhinga hangē ko e, “Tala mai ke u ʻilo ʻo kapau te ke fiemaʻu ha meʻa.” ʻE tatau pē ia mo haʻate pehē ki ha taha ʻoku mokosia mo fiekaia, “[Ke] ke mafana, bea ke makona” pea ʻikai leva fai ha meʻa ke tokoni ki ai. (Semisi 2:16, PM) Ko e kakai tokolahi ʻe ʻikai te nau kole ki ha tokoni ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai ha meʻá; ʻi hono kehé, ʻoku nau faingataʻaʻia fakalongolongo pē. Ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga peheé ʻoku fiemaʻu ʻa e ʻiloʻilo, ʻo mahinoʻi ʻa ʻenau ngaahi fiemaʻú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he hoko ʻo fuʻu fakaaoaó—tautefito ki hono puleʻi ʻa e moʻui ʻa e uitoú—ʻe iku nai ki hono fakalaveaʻi ʻa ʻene ngaahi ongó pe ko e fepaki. Ko ia, ʻoku fakamamafaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e fiemaʻu ke mafamafatatau ʻi heʻetau feangai mo e niʻihi kehé. Lolotonga ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau hoko ʻo mahuʻingaʻia fakafoʻituitui mo taʻesiokita ʻi he kakaí, ʻokú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ke ʻoua te tau hoko ko e kau kaunoa.—Filipai 2:4; 1 Pita 4:15.
Naʻe fakahaaʻi ʻe Lute ha fakakaukau mafamafatatau pehē kia Nāomi. Lolotonga ʻa ʻene pīkitai mateaki ki heʻene faʻē-ʻi-he-fonó, naʻe ʻikai ke tenge pe puleʻi ia ʻe Lute. Naʻá ne tomuʻa fai ha ngaahi laka fakapotopoto, ʻo hangē ko hono tokonaki mai ʻo e meʻakaí maʻa Nāomi mo ia, ka naʻá ne toe muimui foki ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa Nāomí.—Lute 2:2, 22, 23; 3:1-6.
Ko e moʻoni, ko e meʻa ʻoku fiemaʻú ʻe kehekehe lahi nai ʻi he tokotaha taki taha. Ko Sandra naʻe lave ki ai ʻi muʻá, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku maʻu ʻa e meʻa naʻá ku fiemaʻu ʻi heʻeku mamahí—ʻa e ngaahi kaumeʻa mātuʻaki ʻofeina mo anga-ʻofa ʻa ia naʻa nau fakatahataha mai kiate au.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Elaine, naʻe lave ki ai he kamatá, naʻá ne fiemaʻu ha taimi kiate ia pē. Ko ia ai, ko e hoko ʻo tokoní, ʻoku ʻuhingá ko e hoko ʻo ʻiloʻilo mo mafamafatatau ʻi he vahaʻa ʻo hono tokaʻi ʻa e taimi fakafoʻituitui ʻo e tokotaha kehé pea mo hono fakafaingamālieʻi kita ʻi hono fiemaʻú.
Poupou mei he Fāmilí
Ko ha fāmili loto-māfana mo anga-ʻofa, kapau ʻoku ʻi ai, ʻoku malava ke nau fai ʻa e meʻa lahi ke toe fakapapauʻi ki ha uitou ʻe malava pē ke ne fekuki mo hono tuʻunga uitoú. Neongo ʻe malava nai ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi mēmipa ʻi he fāmilí ke fai ha tokoni lahi ange ʻi he ngaahi mēmipa kehé, ko e tokotaha kotoa pē ʻe malava ke tokoni. “Kapau ʻoku maʻu fanau pe makapuna ʻe siʻi uitou, ʻoua muʻa ke akoʻi kinautolu ke nau fai ʻa e toʻonga totonu ki hoto famili, pea ke fai ʻa e totongi ki heʻenau matuʻa: he ko e meʻa ia ʻe hangai fofonga ki ai ʻa e ʻOtua.”—1 Tīmote 5:4.
ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ko e tokoni fakapaʻangá pe “totongi” ʻe ʻikai nai ke fiemaʻu. ʻOku maʻu ʻe he kau uitou ʻe niʻihi ha paʻanga feʻunga ke feau ʻaki ʻenau ngaahi fiemaʻú, pea ko e niʻihi ʻoku nau taau mo e ngaahi tokoni fakapaʻanga ʻa e puleʻangá, ʻa ia ʻoku ala maʻu ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi. Ka ʻi he tafaʻaki ʻoku fiemaʻu tokoni ai ʻa e kau uitoú, ʻoku totonu ke tokoni ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. Kapau ʻoku ʻikai ke maʻu ʻe ha uitou ha ngaahi kāinga ofi ke fai ha poupou pe ko e ngaahi kāinga ko iá ʻoku ʻikai malava ke nau fai ha tokoni, ʻoku fakalototoʻaʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e kaungātuí ke nau tokoni kiate ia: “Ko eni ia ʻa e toʻonga lotu ʻoku maʻa mo taʻe hano ʻuli ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai, ʻa ʻete aʻahi ki he faʻahinga matuʻamate mo e kau uitou ʻi heʻenau mamahi.”—Semisi 1:27.
Ko e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu ko ʻení ʻoku nau “fakaʻapaʻapaʻi [moʻoni] ʻa e kau uitoú.” (1 Timote 5:3, NW) Ke fakaʻapaʻapaʻi ha taha, ko hono moʻoní, ʻoku ʻuhinga iá, ke fakahāhā ʻa e tokaʻi ʻo e tokotaha ko iá. Ko e kakai ʻoku fakaʻapaʻapaʻí ʻoku nau ongoʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi, koloaʻaki, mo fakangeingeiaʻi kinautolu. ʻOku ʻikai te nau ongoʻi ʻoku fai fakafatongia pē ʻa e tokoni ʻa e niʻihi kehé. Ko Lute, neongo ko ha uitou tonu ia ʻi ha taimi, naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi moʻoni ʻa Nāomi ʻaki ʻene fakapapauʻi loto-lelei mo anga-ʻofa ko e ngaahi fiemaʻu fakaesino mo fakaeongo ʻa Nāomí naʻe tokangaʻi lelei. Ko hono moʻoní, ko e anga ʻo Luté naʻe vave ai ʻa ʻene maʻu ha ongoongo lelei, he naʻe pehē ai kiate ia ʻe he tangata naʻe ʻamanaki ke hoko ko hono husepānití: “Oku ilo e he kakai kotoabe o hoku [koló] ko e fefine agalelei koe.” (Lute 3:11, PM) ʻI he taimi tatau, ko e ʻofa ʻa Nāomi ki he ʻOtuá, ko ʻene anga-faingofuá, pea mo ʻene houngaʻia loloto ʻi he ngaahi feinga ʻa Lute maʻaná naʻe ʻikai ha veiveiua naʻá ne ʻai ai ko ha meʻa fakafiefia kia Lute ke ne tokoniʻi ia. He faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ē ko Nāomi ki he kau uitou he ʻaho ní!
ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá
Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai malava ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá ke fakakakato ʻa e tuʻunga ʻatā ʻoku ʻi ai ʻi he mate ʻa ha hoa. ʻI he ʻuhinga ko ʻení ʻoku mahuʻinga ai ki he tokotaha mamahí ke ne ʻunuʻunu ofi tautefito ki he ‘Tamai ae gaahi aloofa, moe Otua oe fiemalie kotoabe; Aia okú ne fakafiemalieʻi akitautolu i he e tau mamahi kotoabe.’ (2 Kolinito 1:3, 4, PM) Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná, ko ha uitou līʻoa naʻe taʻu 84 ʻi he taimi naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Sīsuú.
ʻI he mate ʻa e husepāniti ʻo ʻAná hili pē ʻa e taʻu ʻe fitu ʻo ʻena malí, naʻá ne hanga kia Sihova ki ha fakafiemālie. “Naʻe ʻikai mahuʻi ia mei he Temipale, ka ne tauhi ki he ʻOtua ʻaki ʻa e ʻaukai mo e lotu ʻi he po mo e ʻaho.” (Luke 2:36, 37) Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e anga-līʻoa fakaʻotua ʻa ʻAná? ʻIo! Naʻá ne fakahaaʻi ʻa ʻene ʻofa kiate iá ʻi ha founga makehe ʻaupito ʻaki hono fakaʻatā ia ke ne sio ʻi he pēpē ʻa ia ʻe tupu hake ʻo hoko ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. He fakafiefia mo fakafiemālie ē ko e meʻá ni kia ʻAna! ʻOku hā mahino, naʻá ne aʻusia ʻa e moʻoni ʻo e Sāme 37:4: “Tuʻu foki ʻi he ʻEiki hoʻo manako, pea te ne ʻatu ʻa e ngaahi kole ʻa ho loto.”
ʻOku Ngāue Mai ʻa e ʻOtuá Fakafou ʻi he Kaungā Kalisitiané
ʻOku pehē ʻe Elaine: “Hili ha vahaʻa taimi fuoloa ʻo e mate ʻa David, naʻe felāngaaki hoku sinó, ʻo hangē ha hele ʻokú ne hokaʻi hoku hui-palalulú. Naʻá ku fakakaukau ko e futefutengia pē. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe hoko ai ʻo fuʻu kovi ʻaupito peá u fakakaukau ke u sio ki ha toketā. Ko ha tuofefine fakalaumālie ʻiloʻilo pea ko ha kaumeʻa ia naʻá ne fokotuʻu mai ʻoku tupu nai ia ko ʻeku loto-mamahí peá ne fakalototoʻaʻi au ke u kole kia Sihova ki ha tokoni mo ha fakafiemālie. Naʻá ku fai leva ki heʻene faleʻí ʻou fai leva ha lotu fakalongolongo ka ʻi he loto-moʻoni, ʻo kole kia Sihova ke ne poupouʻi au ʻi hoku mamahí. Pea naʻá ne fai pehē!” Naʻe kamata ke ongoʻi lelei ange ʻa Elaine, pea ʻikai fuoloa mei ai naʻe mole, naʻa mo e felāngaaki hono sinó.
ʻOku malava tautefito ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ke nau hoko ʻo anga-fakakaumeʻa ʻi ha founga anga-ʻofa ki he kau uitou mamahí. ʻAki hono tokonaki hokohoko ha poupou mo ha fakafiemālie fakalaumālie ʻi ha founga fakapotopoto mo ʻiloʻiló, ʻoku malava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he kau mātuʻá ke nau nofo ofi kia Sihova neongo honau ngaahi ʻahiʻahí. ʻI hono fiemaʻú, ʻoku toe malava ke tokoni ʻa e kau mātuʻá ʻi hono fokotuʻutuʻu ha tokoni fakamatelie. Ko e kaungāongoʻi peheé, ʻoku hoko moʻoni ai ʻa e kau mātuʻa ʻiloʻiló ko ha “fakaū mei he matangi.”—Aisea 32:2; Ngāue 6:1-3.
Fakafiemālie Tuʻuloa mei he Tuʻi Foʻou ʻo e Foʻi Māmaní
Ko e tokotaha naʻe fiefia ke sio ki ai ʻa e taʻumotuʻa ko ʻAná ʻi he taʻu nai ʻe ua afe kuohilí kuo hoko ia he taimí ni ko e Tuʻi Faka-Mīsaia ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá. Ko e founga-pule ko ení ʻe vavé ni ke ne toʻo atu ʻa e tupuʻanga kotoa pē ʻo e mamahí, ʻo kau ai ʻa e maté. Fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku pehē ʻe he Fakahā 21:3, 4: “Ko eni, ko e tapanekale ʻo e ʻOtua, ʻoku tuʻu mo e kakai . . . Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pe mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” Naʻá ke ʻiloʻi ko e konga tohi ko ení ʻoku ʻuhinga ia ki he “kakai”? ʻIo, ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa e tangatá mei he maté pea mo e mamahi mo e tangi kotoa pē ʻokú ne ʻomí.
Ka ʻoku ʻi ai naʻa mo ha ongoongo ʻoku toe lelei ange! ʻOku toe talaʻofa ʻe he Tohitapú ha toetuʻu ki he kau maté. “ʻOku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo [Sīsū] ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.” (Sione 5:28, 29) Hangē pē ko Lāsalosí, ʻa ia naʻe fokotuʻu hake ʻe Sīsū mei he maté, te nau haʻu ʻi he tuʻunga ko e tangata, kae ʻikai ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie. (Sione 11:43, 44) Ko ia ko e faʻahinga ʻe ‘ngaue leleí’ ʻe ʻomai kinautolu ki he tuʻunga haohaoa fakaetangatá pea te nau hokosia fakafoʻituitui ai ʻa e tokanga fakaetamai ʻa Sihová ʻi heʻene ‘folahi hono nimá, pea fakamakona ʻa e holi ʻa e meʻa moʻui kotoa.’—Sāme 145:16.
Ko e faʻahinga ko ia kuo mole ʻi he maté ha taha ne nau ʻofa aí pea ʻoku nau tui ki he ʻamanaki papau ko ení ʻoku nau ʻilo ko ha matavai ia ʻo e fakafiemālie lahi. (1 Tesalonaika 4:13) Ko ia, kapau ko ha uitou koe, fakapapauʻi ke “lotu taʻetuku” ki he fakafiemālie mo e tokoni ʻokú ke fiemaʻu fakaʻaho ke fua ʻaki hoʻo ngaahi mafasiá. (1 Tesalonaika 5:17; 1 Pita 5:7) Pea ngāueʻaki ʻa e taimí ʻi he ʻaho taki taha ke lau ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhi kae lava ʻe he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá ʻo fakafiemālieʻi koe. Kapau te ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni, te ke hokosia fakafoʻituitui ai ʻa e founga ʻoku malava ke tokoniʻi moʻoni ai koe ʻe Sihova ke maʻu ʻa e nongá, neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi pole kotoa pē ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi he tuʻunga ko ha uitoú.
[Fakamatala ʻi he peesi 5]
Ko e hoko ʻo tokoní ʻoku ʻuhingá ko e ʻai ke mafamafatatau ʻa e vahaʻa ʻo hono tokaʻi ʻa e taimi fakafoʻituitui ʻo e tokotaha kehé pea mo hono fakafaingamālieʻi kita ʻi hono fiemaʻú
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e uitou taʻumotuʻa ko ʻAná naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá