Ko e Tēvoló—Lahi Ange Ia ʻi he Manavahē Taʻeʻuhingá Pē
“ʻI he feituʻu kotoa pē ʻo e Fuakava Foʻoú ʻoku ʻi ai ha fepaki lahi ai ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kongakau ʻa e ʻOtuá pea ko e leleí ia, pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, pea mo e kovi ko ia ʻoku taki ʻe Sētané. ʻOku ʻikai ko e tui eni ʻa ha faʻu-tohi ʻe taha pē pe ua, ka ko e makatuʻunga ia ʻo e mahino felotoi. . . . Ko e fakamoʻoni leva ʻa e Fuakava Foʻoú ʻoku māʻalaʻala. Ko Sētané ko ha fakatupunga maumau moʻoni ia, ʻoku fakafili maʻu pē ki he ʻOtuá pea ki he kakai ʻa e ʻOtuá.”—“The New Bible Dictionary.”
KO E HĀ leva, ʻoku talitekeʻi ai ʻe he tokolahi ʻa ia ʻoku nau taku ʻoku nau lotu faka-Kalisitiané—pea ʻoku nau taukaveʻi ʻa e tui ki he Tohitapú—ʻa e fakakaukau ʻoku ʻi ai moʻoni ha Tēvoló? Koeʻuhi ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai te nau tali ko e Tohitapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. (Selemaia 8:9) ʻOku nau pehē, ko e kau hiki Tohitapú, naʻa nau tapua atu ʻa e ngaahi filōsofia ʻa e ngaahi puleʻanga takatakai ʻiate kinautolú pea naʻe ʻikai te nau fakahaaʻi totonu ʻa e moʻoni mei he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko e teolosia Katolika ko Hans Küng, ʻokú ne tohi: “Ko e ngaahi fakakaukau fakaetalatupuʻa ʻo kau kia Sētane mo e ngaahi kongakau ʻo e kau tēvoló . . . naʻe hūhū mai ia mei he talatupuʻa faka-Pāpiloné ki he muʻaki lotu faka-Siú pea mei ai ki he Fuakava Foʻoú.”—On Being a Christian.
Ka ko e Tohitapú ʻoku ʻikai ko e lea pē ia ʻa e tangatá; ko e Folofola fakamānavaʻi moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku fakapotopoto ke tau tokanga fakamātoato ki he meʻa ʻokú ne leaʻaki ʻo fekauʻaki mo e Tēvoló.—2 Timote 3:14-17; 2 Pita 1:20, 21.
Ko e Hā ʻa e Fakakaukau ʻa Sīsuú?
Naʻe tui ʻa Sīsū Kalaisi ko e tokotaha moʻoni ʻa e Tēvoló. Naʻe ʻikai ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū ʻe ha kovi ʻi loto ʻiate ia pē. Naʻe ʻohofi ia ʻe ha tokotaha moʻoni ʻa ia naʻá ne ui ki mui ko e “ʻeiki ʻo māmani.” (Sione 14:30; Mātiu 4:1-11) Naʻá ne toe tui naʻe poupouʻi ʻe ha ngaahi meʻamoʻui laumālie kehe ʻa Sētane ʻi heʻene ngaahi faʻufaʻu fulikivanú. Naʻá ne fakamoʻui ʻa e kakai naʻe “uluisino ai ʻa e tēmenioó.” (Mātiu 12:22-28, NW) Naʻa mo e tohi fakaʻikaiʻi-ʻOtua ko e A Rationalist Encyclopædia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻá ni ʻi heʻene pehē: “Kuo hoko maʻu pē ko ha maka tūkiaʻanga ki he kau teolosiá ʻa e anga ʻo hono tali ʻe he Sīsū ʻo e ngaahi Kōsipelí ʻa e tui ki he fanga tēmenioó.” ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e Tēvoló pea mo ʻene kau tēmenioó, naʻe ʻikai ko haʻane toe leaʻaki pē ia ʻa e ngaahi tui fakafaʻahikehe naʻe ʻomai mei he talatupuʻa faka-Pāpiloné. Naʻá ne ʻiloʻi naʻa nau ʻi ai moʻoni.
ʻOku tau ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e Tēvoló ʻi heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ki he kau faiako fakalotu ʻi hono ʻahó: “Ko e tamai kuo mou tupu mei ai ko e Tevolo, pea ko e ngaahi manako ʻo hoʻomou tamai ʻoku mou loto ke fai. Ko e toko taha ko ia ko e tamate-tangata mei he kamataʻanga, pea naʻe ʻikai te ne tuʻunga ki he moʻoni, koeʻuhiā ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻiate ia. ʻO ka lea loi hamou toko taha, ko ʻene leaʻaki mei hono faʻahinga: he ko e loi ia, pea [“mo e tamai ʻo e loí,” NW] pehē mo ʻene tamai.”—Sione 8:44.
Fakatatau ki he meʻá ni, ko e Tēvoló, ko ha hingoa ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “tokotaha lauʻikovi loi,” ko e “loi ia pea mo e tamai ʻo e loí.” Ko ia ʻa e ʻuluaki meʻamoʻui naʻe loi ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá, pea naʻá ne fai ia ʻi he ngoue ko ʻĪtení. Naʻe pehē ʻe Sihova “kuo pau ke mate” ʻa ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻo kapau te na kai mei he ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví. Fakafou ʻi he ngutu ʻo ha ngata, naʻe pehē ai ʻe Sētane ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi lea ko iá. (Senesi 2:17, NW; Senesi 3:4) ʻOku feʻungamālie ai ʻa hono ui ia “ko e Ngata ʻo ono ʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane.”—Fakahā 12:9.
Naʻe loi ʻa e Tēvoló ʻo fekauʻaki mo e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví. Ko e tapui ʻo e kai mei he ʻakau ko iá, naʻá ne fakakikihiʻi, naʻe taʻetotonu; ko ha ngāuekoviʻaki ia ʻo e mafaí. Ko ʻĀtama mo ʻIvi, naʻá ne pehē, ʻe lava ke na “hange ko e ʻOtua,” ʻi hono fakapapauʻi ʻiate kinaua ʻa e meʻa naʻe leleí mo e meʻa naʻe koví. Naʻe fakahuʻunga ʻe Sētane ʻo pehē ʻi hona tuʻunga tauʻatāina ke filí, ʻoku totonu ke na fai fakaʻaufuli pē ʻiate kinaua ʻa e fakapapauʻi ʻo ha meʻa. (Senesi 3:1-5) Ko e ʻohofi ko eni ʻo e totonu ʻa e founga pule ʻa e ʻOtuá naʻá ne langaʻi hake ai ʻa e ngaahi ʻīsiu mahuʻinga. Ko ia, kuo fakaʻatā ʻe Sihova ha taimi ke fakaleleiʻi ai ʻa e ngaahi ʻīsiu ko ení. ʻOku ʻuhinga ení, kuo fakaʻatā ʻa Sētane ke hokohoko atu ʻi ha taimi ʻa ʻene moʻuí. Ko hono taimi fakangatangatá ʻoku vavé ni ke ngata. (Fakahā 12:12) Neongo ia, ʻokú ne hokohoko atu pē hono fakamavaheʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he ʻOtuá ʻaki ʻa e ngaahi loi mo e kākā, ʻo ngāueʻaki ʻa e kakai hangē ko e kau sikalaipe mo e kau Fālesi ʻo e ʻaho ʻo Sīsuú ke nau fakamafola ʻa ʻene ngaahi akonakí.—Mātiu 23:13, 15.
Naʻe toe pehē ʻe Sīsū ko e Tēvoló “ko e tamate-tangata mei he kamataʻanga” pea “naʻe ʻikai te ne tuʻunga ki he moʻoni.” ʻOku ʻikai ʻuhinga eni ia naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e Tēvoló ko ha tokotaha “tamate-tangata.” Naʻe ʻikai fakatupu ia ke ne hoko ko ha faʻahinga manu fakailifia ʻokú ne tokangaʻi ha feituʻu ʻo e afi mo e fakamamahi ki ha taha pē ʻoku fakafepaki ki he ʻOtuá. Ko e “heli” ʻi he Tohitapú ʻoku ʻikai ko ha nofoʻanga ia ʻo Sētane. Ko e faʻitoka anga-maheni pē ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.—Ngāue 2:25-27; Fakahā 20:13, 14.
Ko e Tēvoló naʻe ʻuluaki ʻi he “moʻoni.” Ko ha konga ia ʻi ha taimi ʻo e fāmili fakahēvani ʻo Sihová ko ha foha fakalaumālie haohaoa ʻo e ʻOtuá. Ka naʻe ʻikai te ne “tuʻunga ki he moʻoni.” Naʻá ne saiʻia ʻi heʻene ngaahi founga pē ʻaʻaná pea mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni tupu ʻi he loí. Ko hono “kamataʻanga,” naʻe ʻikai ko e taimi naʻe fakatupu ai ia ko ha foha fakaeʻāngelo ʻo e ʻOtuá, ka ʻi he taimi naʻá ne angatuʻu loto-lelei ai kia Sihova pea loi kia ʻĀtama mo ʻIví. ʻOku hangē ʻa e Tēvoló ko e kakai ʻa ia naʻa nau angatuʻu kia Sihova ʻi he taimi ʻo Mōsesé. ʻOku tau lau ʻo fekauʻaki mo kinautolu: “Kuo nau fai kākā ki ai (talaʻehai ko ʻene fanau, ko honau mele pe).” (Teutalonome 32:5) ʻOku lava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau ʻo fekauʻaki mo Sētane. Naʻá ne hoko ko ha tokotaha “tamate-tangata” ʻi heʻene angatuʻú pea hoko ko e tupuʻanga ia ʻo e mate ʻa ʻĀtama mo ʻIví, pea ko hono moʻoní, ʻa e fāmili fakakātoa ʻo e tangatá.—Loma 5:12.
Kau ʻĀngelo Talangataʻa
Naʻe kau ha kau ʻāngelo kehe mo Sētane ʻi heʻene angatuʻú. (Luke 11:14, 15) Ko e kau ʻāngeló ni naʻa nau “liʻaki honau nofoʻanga totonu” pea liliu ki he ngaahi sino fakaetangata koeʻuhi ke nau fiefia ʻi ha ngaahi vā fakaefehokotaki fakasino mo e “ngaahi ʻofefine ʻo e Tangata” ʻi he ʻaho ʻo Noá. (Siutasi 6; Senesi 6:1-4; 1 Pita 3:19, 20) Ko “hono vahetolu ʻo e ngaahi fetuʻu ʻo e langi,” pe ko ha tokosiʻi ʻo e ngaahi meʻamoʻui laumālié, kuo nau fou ʻi he ʻalunga ko ení.—Fakahā 12:4.
Ko e tohi fakaefakatātā māʻolunga ʻa Fakahaá ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e Tēvoló “ko ha fuʻu talakoni kulokula.” (Fakahā 12:3) Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku ʻikai koeʻuhi ko haʻane maʻu moʻoni ha sino fakailifia, mo palakū. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai te tau ʻilo, pe ko e faʻahinga sino fēfē ʻoku maʻu ʻe he ngaahi meʻamoʻui laumālié, kae ngalingali ʻoku ʻikai ke kehe ʻa Sētane mei he ngaahi meʻamoʻui laumālie fakaeʻāngelo kehé ʻi he tafaʻaki ko iá. Kae kehe, “ko ha fuʻu talakoni kulokula” ko hano fakamatalaʻi feʻungamālie ia ʻo e anga-vēkeveke ke fakatōliʻa, fakailifia, mālohi, mo fakatupu ʻauha ʻo Sētané.
Ko Sētane mo e kau tēmenioó ʻoku fakangatangata mālohi kinautolu he taimí ni. ʻOku ʻikai te nau kei lava ke liliu sino hangē ko ia ʻoku hā mahino naʻa nau lava ʻi ha taimi ke faí. Taimi nounou mei hono fokotuʻu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he nima ʻo Kalaisí ʻi he 1914, naʻe lī hifo ai kinautolu ki he feituʻu ʻo e māmaní.—Fakahā 12:7-9.
Ko e Tēvoló ko ha Fili Ikuʻingataʻa
Naʻa mo ia, ʻoku kei hoko pē ʻa e Tēvoló ko ha fili ikuʻingataʻa. ʻOkú ne “ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.” (1 Pita 5:8) ʻOku ʻikai ko ha tuʻunga taʻemahino pē ia ʻo e koví ʻoku nofo ʻi hotau kakano taʻehaohaoá. Ko e moʻoni, ʻoku tau fāinga fakaʻaho mo ʻetau ngaahi hehema angahalaʻiá tonu. (Loma 7:18-20) Ka, ko e fāinga moʻoní ʻoku fai ia mo e “houʻeiki fakaleveleva ʻo e fakapoʻuli ni, mo e ngaahi kongakau laumalie ʻa e kovi ʻi he ngaahi feituʻu ʻo langi.”—Efeso 6:12.
ʻOku mafolalahia fēfē ʻa e tākiekina ʻa e Tēvoló? “Ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili,” ko e lau ia ʻa e ʻapositolo ko Sioné. (1 Sione 5:19) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai te tau loto ke hoko ʻo uluisino ʻi he Tēvoló pe fakaʻatā ʻa e manavahē taʻeʻuhinga kiate iá ke ne fakavaivaiʻi kitautolu. Ko ia ai, ʻoku fakapotopoto ke tau hanganaki tokanga ki heʻene ngaahi feinga ke fakakuihi kitautolu ki he moʻoní pea ke maumauʻi ʻetau anga-tonu ki he ʻOtuá.—Siope 2:3-5; 2 Kolinito 4:3, 4.
ʻOku ʻikai ke ngāueʻaki maʻu pē ʻe he Tēvoló ha ngaahi founga fakamamahi ke ʻohofi ʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻokú ne ʻai ia ke hā ngali ko ha “angelo mei he maama.” Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané ʻo fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ko ení ʻi heʻene tohi: “ʻOku te manavahē tuʻu naʻa ʻiloange ʻe leʻei hoʻomou tokanga, ʻo mou hiki mei hoʻomou toka taha mo nofo molumalu kia Kalaisi; ʻo hange ne kākāʻi ʻa Ivi ʻe he Ngata ʻaki ʻene olo.”—2 Kolinito 11:3, 14.
Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke ‘tau laka fakaʻehiʻehi, tau ʻā, pea ke tau talitekeʻi ia, he tuʻu maʻumaʻuluta he tuí.’ (1 Pita 5:8, 9; 2 Kolinito 2:11) Fakaʻehiʻehi mei he ʻai ke faingofua kia Sētane ke ne kākaaʻi kitautolu ʻaki ʻa e kau ʻi ha meʻa pē ʻa ia ʻoku fehokotaki mo e taʻeʻiloá. (Teutalonome 18:10-12) Hoko ko ha tokotaha ako lelei ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo manatuʻi naʻe toutou lave ʻa Sīsū Kalaisi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai ia ʻe he Tēvoló. (Mātiu 4:4, 7, 10) Lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko hono fuá ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ngāue ʻa kakanó, ʻa ia ʻoku pouaki mātuʻaki ola lelei ʻe Sētané. (Kaletia 5:16-24) Pehē foki, lotu fakamātoato kia Sihova ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi faingataʻaʻia ai ʻi ha founga mei he Tēvoló mo ʻene kau tēmenioó.—Filipai 4:6, 7.
ʻOku ʻikai ha fiemaʻu ke hoko ʻo manavahē ai ʻi he Tēvoló. ʻOku talaʻofa mai ʻe Sihova ʻa e maluʻi moʻoni mei ha meʻa pē ʻe lava ke fai ʻe Sētane. (Sāme 91:1-4; Palovepi 18:10; Semisi 4:7, 8) “Mou tuku ke fakakaukaua kimoutolu ʻi he ʻEiki, ʻio, ʻi he ivi ʻo hono māfimafi,” ko e lea ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Te mou “lava [leva ai] ke tuʻu ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻa e Tevolo.”—Efeso 6:10, 11.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e Tēvoló ko ha tokotaha moʻoni
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
“Ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili”
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
NASA photo
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Tuʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa e Tēvoló ʻaki hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea lotu maʻu pē