Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻOku totonu ke fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻi he lotu ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea hangē ko e “ʻi he huafa ʻo Sīsuú”?
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e kau Kalisitiane ʻoku nau holi ke fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú ʻoku totonu ke nau fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsuú. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamai ka ʻi heʻene fou ʻiate au.” Naʻá ne tānaki mai ki ai: “ʻIlonga ha meʻa te mou kole ʻi hoku hingoa, te u fai ia, koeʻuhi ke fakalangilangiʻi ʻa e Tamai ʻi he ʻAlo. Neongo pe ko e hā ha meʻa te mou kole meiate au ʻi hoku hingoa, te u fai ia.”—Sione 14:6, 13, 14.
ʻI he lave ki he tuʻunga laulōtaha ʻo Sīsuú, ko e Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature ʻoku pehē ai: “Ko e meʻa ke fai ki ai ʻa e lotú ko e ʻOtuá pē taha, fakafou ʻia Sīsū Kalaisi ko e Fakalaloá. Ko ia ai, ko e ngaahi hū kotoa ki he kau sangató pe kau ʻāngeló ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene taʻeʻaongá, ka ʻoku fakalielia. Ko e lotu kotoa ki he meʻa fakatupú, tatau ai pē hono lahi ʻo e hakeakiʻi ʻa e meʻa fakatupu ko iá, ko e tauhi ʻaitoli ia pea ʻoku tapui mālohi ia ʻi he lao toputapu ʻa e ʻOtuá.”
Fēfē kapau ko ha taha, hili ha meʻa mātuʻaki fakafiemālie naʻe hokosia ʻokú ne pehē, “Mālō Sihova” ʻo ʻikai tānaki atu ki ai “ʻi he huafa ʻo Sīsuú”? ʻE taʻetotonu ʻa e meʻá ni? ʻIkai ʻaupito. Tau pehē ʻoku fetaulaki ha Kalisitiane mo ha fakatuʻutāmaki fakafokifā peá ne kaila: “Sihova ē, tokoni mai!” ʻE faingataʻa ke fakafisi ʻa e ʻOtuá ke tokoni koeʻuhi ko e ʻikai ke lea ʻa ʻene sevānití “ʻi he huafa ʻo Sīsuú.”
Kae kehe, ʻoku totonu ke fakatokangaʻi, ko e lea leʻo-lahi pē naʻa mo e lea ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ke faʻuʻaki ia ʻiate ia pē ha lotu. Ko e fakatātaá, hili hono fakamāuʻi ia ʻe Sihova ki hono tāmateʻi hono tehina ko ʻĒpelí, naʻe pehē ʻe Keini: “ʻOku mamafa fau hoku tautea, ʻo ʻikai te u faʻahi. He vakai, kuo ke kapusi au he ʻaho ni ke ʻoua naʻa ku nofo ʻi he kelekele ni, pea te u puli mei ho fofonga; pea te u nofo fakaheeʻi mo fehikiʻaki ʻi mamani; pea ʻe faifai pea ʻilonga ha taha te ne ʻilo au te ne tamateʻi au.” (Senesi 4:13, 14) Neongo naʻe fai ʻe Keini ʻene fakamatalá kia Sihova, ko ʻene huaʻi atu fakaeongó ko ha lāunga ia fekauʻaki mo e fua tamaki ʻo ʻene angahalá.
ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu: “ʻOku talitekeʻi ʻe he ʻOtua ʻa e ʻafungi, ka ʻoku ne foaki kelesi ki he angavaivai.” Ko e lea taʻefakaʻapaʻapa ki he Fungani Māʻolungá ʻo hangē ko ha tangata pē iá ʻe fakahaaʻi pau ai ʻa e ʻikai ke anga-fakatōkilalo. (Semisi 4:6; Sāme 47:2; Fakahā 14:7) ʻE toe taʻefakaʻapaʻapa ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e ngafa ʻo Sīsuú pea kei fai ʻosi fakakaukauʻi pē ʻa e lotú ia ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi.—Luke 1:32, 33.
ʻOku ʻikai ke pehē ia heni ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ha sīpinga tefito pe founga kuo ʻosi fokotuʻu ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí. Ko e meʻa tefitó ko e tuʻunga ʻo e loto ʻo e tokotahá. (1 Samiuela 16:7) ʻI he ʻuluaki senituli T.S., ko ha ʻōfisa fakakautau Loma ko hono hingoá ko Koliniusi “naʻe lotu [ia] ki he ʻOtua maʻu ai pē.” Ko Koliniusí, ko ha Senitaile taʻekamu ia, naʻe ʻikai ke fakatapui kia Sihova. Neongo ia ʻoku ngalingali naʻá ne fai ʻa ʻene ngaahi lotú ʻi he huafa ʻo Sīsuú, naʻe “tau hake [ia] . . . ʻo hoko ko e meʻa ke manatu ki ai ʻe he ʻOtua.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi “ko e [tokotaha] sivi loto” naʻá ne ʻafioʻi ko Koliniusí “ko e toko taha lotu moʻoni pea ʻapasia ki he ʻOtua.” (Ngāue 10:2, 4; Palovepi 17:3) ʻI hono maʻu ʻa e ʻilo fekauʻaki mo “Sisū—ʻa ia mei Nāsaleti,” naʻe maʻu ʻe Koliniusi ʻa e laumālie māʻoniʻoní peá ne hoko ai ko ha ākonga papitaiso ʻa Sīsū.—Ngāue 10:30-48.
ʻI he ʻanalaiso fakaʻosí, ʻoku ʻikai ko e tangatá ke ne fili ʻa e ngaahi lotu ʻoku fanongo ki ai ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku fai ʻe ha Kalisitiane ʻi ha taimi ha lea ki he ʻOtuá pea fakalaka ʻi hono ngāueʻaki ha kupuʻi lea hangē ko e “ʻi he huafa ʻo Sīsuú,” ʻe ʻikai ha fiemaʻu ke ne fakamafasiaʻi ia ʻaki ʻa e ongoʻi halaiá. ʻOku ʻafioʻi kakato ʻe Sihova hotau ngaahi ngataʻangá pea ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu. (Sāme 103:12-14) ʻE lava ke tau tuipau kapau te tau ngāueʻi ʻa e tui ki he “ʻAlo ʻo e ʻOtua. . . . ka tau ka kole ha meʻa ʻi he funga ʻo hono finangalo ʻoku ne tokanga kiate kitautolu.” (1 Sione 5:13, 14) Kae kehe, tautefito ʻi hono fakafofongaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he lotu fakahāhaá, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e ngafa faka-Tohitapu kuo fakahaaʻi ʻoku maʻu ʻe Sīsū ʻi he taumuʻa ʻa Sihová. Pea ʻoku nau feinga talangofua ke fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū ʻaki hono fakahanga ʻenau ngaahi lotú ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻiate ia.