LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 1/15 p. 4-7
  • Kuo Ikuna ʻa e Koví?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kuo Ikuna ʻa e Koví?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻE Lava ke Pule Lavameʻa ʻa e Tangatá kia Kinautolu Pē?
  • ʻE Lava ke Fakatafokiʻi ʻe Sētane ʻa e Tokotaha Kotoa mei he ʻOtuá?
  • Ko e Hā ʻOku Tuku Tauhi Mai ʻi he Kahaʻú?
  • Ko e Faʻahi ʻa Hai Te Ke Kau ki Aí?
  • Ko e Kau Pule ʻi he Nofoʻanga Laumālie
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Ko ha Fili ʻo e Moʻui Taʻengatá
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • Ko e Hā ʻOku Fakangofua Ai ʻe he ʻOtuá ʻa e Faingataʻá?
    ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá
  • Faʻa Leʻo—ʻOku Loto ʻa Sētane ke Folofua Koe!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 1/15 p. 4-7

Kuo Ikuna ʻa e Koví?

KO E foʻi fakakaukau ʻo ha fāinga fakaeʻuniveesi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mālohi ʻo e leleí mo e koví kuo tupu mei ai ʻa e ngaahi fakamahalo taʻefaʻalaua ʻa e kau faʻu-tohí mo e kau filōsefá ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha tohi, ʻoku ʻi ai ʻa e hisitōlia totonu ʻo e tau ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá pea mo e Tēvoló. Ko e tohi ko iá ko e Tohitapú. ʻOkú ne fakamaama ʻa e ngaahi ʻīsiu ʻoku kau ʻi he fepaki ko ení pea lava ai ki ha taha ke ne fakapapauʻi pe ko hai kuo ikuna moʻoní.

Taimi nounou mei he fakatupu ʻo e ʻuluaki tangatá mo e fefiné, ko ha meʻamoʻui laumālie taʻehāmai, ko Sētane ko e Tēvoló, naʻá ne poleʻi ʻa e tuʻunga-pule ʻo e ʻOtuá. Anga-fēfē? ʻAki ʻene fakahuʻunga olopoto naʻe taʻofi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa lelei mei heʻene meʻa fakatupú pea naʻe mei ʻi ha moʻui tuʻunga lelei ange ʻa e tangatá ʻi he tauʻatāina meiate iá.​—Senesi 3:​1-5; Fakahā 12:9.

Ki mui ai, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e pēteliake ko Siopé, naʻe langaʻi hake ai ʻe Sētane ha ʻīsiu ʻe taha. ʻI he kumi ke maumauʻi ʻa e anga-tonu ʻa Siope ki he ʻOtuá, naʻe pehē ʻe Sētane: “Ko e kili pe ia telia ha kili: ʻio, ʻe ʻatu ʻe ha tangata ʻene meʻa kotoa telia ʻene moʻui.” (Siope 2:4) Ko ha pole fakalūkufua ē ka ko ia! ʻI hono ngāueʻaki ʻa e foʻi lea fakalūkufua “ʻe ha tangata” kae ʻikai ko e hingoa Siopé, naʻe ʻomai ai ʻe Sētane ʻa e veiveiua ki he tuʻunga anga-tonu ʻa e tangatá kotoa. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakahaaʻi: ‘ʻE fai ʻe ha tangata ha meʻa pē ke fakahaofi ʻene moʻuí. Tuku mai haku faingamālie, pea ʻe lava ke u fakatafokiʻi ha taha pē mei he ʻOtuá.’

Ko e ikuna ʻi he tau ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e Tēvoló ʻoku fakapapauʻi ia ʻi hono tali ʻa e ongo foʻi fehuʻi ʻe ua ko ení: ʻOku malava ʻi he lavameʻa ʻa e tangatá ke ne pule kiate ia? Kuo malava ʻa e Tēvoló ke fakatafokiʻi ʻa e tokotaha kotoa pē mei he ʻOtua moʻoní?

ʻE Lava ke Pule Lavameʻa ʻa e Tangatá kia Kinautolu Pē?

ʻI he laui afeʻi taʻu, kuo ʻahiʻahiʻi ai ʻe he tangatá ʻa e kalasi kehekehe ʻo e tuʻunga-pulé. Ko e ngaahi faʻunga fakapuleʻanga kehekehe, hangē ko e pule fakatuʻí, pule ʻa e kalasi māʻolungá, temokalatí, pule tāfataha, Fāsisi, mo e Kominiusí, kuo ʻahiʻahiʻi ia ʻi he faai mai ʻa e hisitōliá. ʻIkai ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e ʻi ai ʻa e fiemaʻu hokohoko ke ʻahiʻahiʻi ʻa e pule kehekehé ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku taʻefeʻunga ʻa e ngaahi founga-pule kehekehe ko ení?

“Naʻe kau meimei taʻeʻilo ʻa e kau Lomá ʻi hano ʻahiʻahiʻi ha tuʻunga-pule lahi kāfakafa,” ko e tohi ia ʻa H. G. Wells ʻi he A History of the World, naʻe pulusi ʻi he 1922. ʻOkú ne hoko atu: “Naʻe feliliuaki maʻu pē ia, naʻe ʻikai ʻaupito ke aʻu ki ha tuʻunga ke tuʻumaʻu ai. ʻI ha ʻuhinga, naʻe ʻikai lavameʻa ʻa e ʻahiʻahí. ʻI ha toe ʻuhinga ʻe taha ʻoku kei taʻeʻosi ai pē ʻa e ʻahiʻahí, pea ko ʻIulope mo ʻAmelika he ʻahó ni ʻokú na kei ngāue ke solova ʻa e ngaahi palopalema fihi ʻo e ngaahi meʻa fakapuleʻanga ʻi māmani lahi naʻe ʻuluaki fehangahangai mo e kakai Lomá.”

Ko e ʻahiʻahiʻi ʻo e founga-pulé naʻe hokohoko atu ia ʻi he senituli hono 20. Naʻe iku ʻa e senituli ko iá ki hono tali lahi ange ʻo e pule fakatemokalatí ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e temokalatí ʻoku taukaveʻi nai ʻoku kau ki ai ʻa e tokotaha kotoa. Ka kuo fakahaaʻi ʻe he temokalatí ʻe lava ke pule lavameʻa ʻa e tangatá ʻo taʻekau ai ʻa e ʻOtuá? Ko Jawaharlal Nehru, ʻa e palēmia ki muʻa ʻo ʻInitiá, naʻá ne ui ʻa e temokalatí ko e meʻa lelei ka naʻá ne tānaki mai ki ai: “ʻOku ou leaʻaki ení koeʻuhí ko e ngaahi founga kehé ʻoku kovi ange ia.” Ko e palesiteni Falanisē ki muʻa ko Valéry Giscard d’Estaing naʻá ne pehē: “ʻOku tau sio tonu ʻi ha tuʻunga faingataʻa ʻi hono fakafofongaʻi ʻo e temokalatí.”

Naʻa mo e ʻi he senituli hono nimá K.M., naʻe ʻiloʻi ai ʻe he filōsefa Kalisi ko Palató ha vaivai ʻi he founga ʻo e pule fakatemokalatí. Fakatatau ki he tohi A History of Political Theory, naʻá ne ʻohofi “ʻa e taʻeʻilo mo e taʻefeʻunga ʻa e kau politikí, ʻa ia ko e tuʻutāmakiʻanga makehe ia ʻo e ngaahi tuʻunga fakatemokalatí.” Ko e tokolahi ʻo e kau politiki he ʻaho ní ʻoku nau tengihia ʻa e faingataʻa hono maʻu ʻa e faʻahinga tāutaha talēnitiʻia ʻoku nau taau ke ngāue ʻi he puleʻangá. Ko e kakaí “ʻoku nau hohaʻaʻia ʻi he kau taki ʻoku nau hā taʻefeʻunga ʻi ha taimi ʻoku mātuʻaki lahi ai ʻa e ngaahi palopalema ʻoku nau fehangahangai mo iá,” ko e lau ia ʻa e The Wall Street Journal. Naʻe hoko atu: “ʻOku nau fakaliliʻa ʻi hono maʻu ʻa e lotolotoua mo e kākā ʻi heʻenau kumi ki ha tatakí.”

Sai fakakaukau angé ki he tuʻunga-pule ʻa Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Naʻe ʻoange ʻe Sihova ko e ʻOtuá kia Solomone ʻa e poto tuʻu-ki-muʻa. (1 Tuʻi 4:​29-​34) Naʻe fēfē ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí lolotonga ʻa e pule taʻu ʻe 40 ʻa Solomoné? “Naʻe tokolahi ʻa Siuta mo Isileli,” ko e tali ia ʻa e Tohitapú, “ʻo hange ko e ʻoneʻone ʻi he matatahi, ʻo nau kai mo inu mo fakafiefia.” ʻOku toe pehē ʻe he fakamatalá: “Toki nofo fiemalie ʻa Siuta mo Isileli taki taha ʻi hono lolo vaine mo lolo fiki, mei Tani ʻo aʻu ki Peasipa, lolotonga ʻa e moʻui ʻa Solomone.” (1 Tuʻi 4:​20, 25) ʻI he pule ʻa ha tuʻi poto kia kinautolu ʻi he tuʻunga ko e fakafofonga hāmai ʻo e Tokotaha-Pule Aoniu taʻehāmai, ko Sihova ko e ʻOtuá, naʻe fiefia ai ʻa e puleʻangá ʻi ha tuʻunga tuʻumaʻu, lakalakaimonū mo e fiefia taʻealalakasi.

Ko ha faikehekehe lahi ē ʻi he vahaʻa ʻo e tuʻunga-pule ʻa e tangatá pea mo e ʻOtuá! ʻE lava ke lea moʻoni ʻaki ʻe ha taha ʻo pehē kuo ikuna ʻa Sētane ʻi he fakakikihiʻi ʻo e tuʻunga-pulé? ʻIkai, he ʻoku talaki totonu ʻe he palōfita ko Selemaiá: “ʻOku ou ʻilo, ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.”—Selemaia 10:23.

ʻE Lava ke Fakatafokiʻi ʻe Sētane ʻa e Tokotaha Kotoa mei he ʻOtuá?

Kuo lavameʻa ʻa Sētane ʻi heʻene taukaveʻi ʻe lava ke ne fakatafokiʻi ʻa e tokotaha kotoa mei he ʻOtuá? ʻI he Hepelu vahe 11 ʻo e tohi Tohitapu ʻa Hepeluú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau tangata mo e kau fefine loto-tōnunga ʻo e ngaahi taimi ki muʻa ʻi he Kalisitiané. ʻOkú ne talaki leva: “ʻOku siʻi ʻa e taimi ke fakamatala kia Kitione mo Pelaki mo Samisone mo Sefita, kia Tevita foki mo Samiuela mo e kau palofita.” (Hepelu 11:32) ʻOku lave pē ʻa Paula ki he kau sevāniti mateaki ko eni ʻa e ʻOtuá ko ha ‘ʻao ʻo e fuʻu kau fakamoʻoni.’ (Hepelu 12:1) Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ngāueʻaki heni ki he “ʻao” ʻoku ʻuhingá, ʻoku ʻikai ko ha konga ʻao ʻoku fakangatangata pau hono lahí mo e fōtungá, ka ko ha fuʻu ʻao matolu taʻefakakongokonga. ʻOku feʻungamālie eni koeʻuhi ko e kau sevāniti loto-tōnunga ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí naʻa nau fuʻu tokolahi ʻo nau hangē ai ha fuʻu konga ʻao matolu kāfakafá. ʻIo, ʻi he faai mai ʻa e ngaahi senitulí, kuo ngāueʻi ai ʻe he fuʻu kakai taʻefaʻalaua ʻenau tauʻatāina ke filí pea fili ke fai ʻenau tukupā kia Sihova ko e ʻOtuá.​—Siosiua 24:15.

Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi ʻi hotau taimí? Ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi māmani lahí kuo tupulaki ia ʻo laka hake ʻi he toko ono milioná neongo ʻa e fakatanga mo e fakafepaki fakalilifu naʻa nau hokosia lolotonga ʻa e senituli hono 20. Ko ha toe toko hiva miliona pe ofi ki ai ʻoku feohi mo kinautolú, pea ko e tokolahi ʻo e faʻahingá ni ʻoku nau fou ʻi he ngaahi sitepu pau ke kau ai ki ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo e ʻOtuá.

Ko e tali mahuʻinga taha ki he taukaveʻi ʻa Sētane ʻe lava ke ne fakatafokiʻi ʻa e tangatá meia Sihová naʻe hoko mai ia mei he ʻAlo tonu ʻo e ʻOtuá, ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻa mo e langa fakaʻulia ʻi ha ʻakau fakamamahí naʻe ʻikai te ne maumauʻi ʻa ʻene anga-tonú. ʻI he fakaʻosi ʻa e mānava ʻa Sīsuú, naʻá ne kalanga: “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumalie ki ho nima.”—Luke 23:46.

ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa ʻi hono mālohí—mei he ngaahi ʻahiʻahí ki he fakatanga hangatonú—ke feinga ke tauhi ʻa e tangatá ʻi he malumalu ʻo ʻene pulé. ʻI hono ngāueʻaki “ʻa e holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui” ke ʻahiʻahiʻi ʻaki ʻa e kakaí, ʻokú ne feinga ke taʻofi pe ke tohoakiʻi kinautolu meia Sihova. (1 Sione 2:16) Kuo toe hanga ʻe Sētane ʻo ‘fakakui ʻa e ʻatamai ʻo e kau taʻetuí, koeʻuhi ke ʻoua naʻa huluʻia ʻe he ulo mei he Kosipeli ʻo e langilangi ʻo Kalaisí.’ (2 Kolinito 4:4) Pea ʻoku ʻikai toumoua ʻa Sētane ke hanga ki he ngaahi fakamanamaná pea ngāueʻaki ʻa e manavahē tangatá ke fakahoko ʻa ʻene taumuʻá.​—Ngāue 5:​40.

Kae kehe, ko e faʻahinga ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke ikuʻi kinautolu ʻe he Tēvoló. Kuo nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá pea ‘ʻofa kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ʻo honau lotó, mo e kotoa ʻo honau laumalié, mo e kotoa ʻo honau ʻatamaí.’ (Mātiu 22:37) ʻIo, ko e mateaki taʻeueʻia ʻa Sīsū Kalaisi mo e faʻahinga taʻefaʻalaua ʻo e tangatá ʻoku hoko ia ko ha ʻulungia lahi fau kia Sētane ko e Tēvoló.

Ko e Hā ʻOku Tuku Tauhi Mai ʻi he Kahaʻú?

ʻE hokohoko atu ʻo ʻikai toe ngata ʻa e ʻahiʻahiʻi ʻe he tangatá ʻa e founga-pulé? Naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Tanielá: “ʻI he taimi ʻo e ngaahi tuʻi ko ia, ko e ʻOtua ʻo Langi te ne fokotuʻu ha puleʻanga ʻe ʻikai fulihi ʻo taʻengata; pea ko hono pule ʻe ʻikai tuku ki ha kakai kehe: ka te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia, kae tuʻu pe ia ʻo taʻengata.” (Taniela 2:44) Ko e Puleʻanga ʻoku fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo langí ko ha founga-pule fakahēvani ia ʻi he nima ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e Puleʻanga tatau ia mo ē naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau lotu ki aí. (Mātiu 6:​9, 10) ʻE fakaʻauha ʻe he Puleʻanga ko iá ʻa e founga-pule fakaetangatá kotoa ʻi he “tau [ka hoko mai] ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniu” pea ʻe uesia ai ʻa e māmaní fakakātoa.—Fakahā 16:​14, 16.

Ko e hā ʻoku tuku tauhi mai kia Sētané? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e meʻa ko eni ʻe hoko ʻi he kahaʻú: “[Ko ha ʻāngelo ʻa Sihova naʻá ne] puke ʻa e Talakoni, ʻa e Ngata ʻo onoʻaho, ʻa ia ko e Tevolo foki mo Setane, pea ne haʻi ia ke ʻosi ha taʻu ʻe afe, pea ne li ia ki he Luo, ʻo ne tapuni ia ʻo silaʻi mei ʻolunga; koeʻuhi ke ʻoua te ne toe kākāʻi ʻa e kakai kaeʻoua ke kakato ʻa e [t]aʻu ʻe taha afe.” (Fakahā 20:​1-3) ʻE toki kamata pē ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he hili hono lī ʻa Sētane ki he luo ʻo e taʻengāué.

Ko ha feituʻu fakafiefia moʻoni ē ʻe ʻi ai ʻa e māmani ko ení! ʻE mole atu ʻa e fulikivanú mo e faʻahinga ʻoku nau fakatupunga iá. ʻOku talaʻofa ʻa e Tohitapú: “Ko e kau taʻe fai totonu ʻe tuʻusi ia: . . . Ka ʻe maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kataki; pea te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi.” (Sāme 37:​9-11) Ko ʻenau melinó ʻe ʻikai fakamanamanaʻi ia mei ha matavai pē—fakaetangata pe ko e fanga manú. (Aisea 11:​6-9) Naʻa mo e laui miliona ʻa ia naʻa nau kau mo e Tēvoló ʻi he faai mai ʻa e hisitōliá ʻi he taʻeʻilo pea koeʻuhi ko e ʻikai ha faingamālie ke ʻiloʻi ʻa Sihová, ʻe toe fakafoki ki he moʻuí pea fai hono akoʻi fakaʻotua.—Ngāue 24:15.

ʻI he aʻu ki he ngataʻanga ʻo e Pule Taʻu ʻe Taha Afé, ʻe ʻosi ʻomai ai ʻa e foʻi māmaní ki ha tuʻunga fakaepalataisi, pea ʻe ʻosi ʻomai ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻi aí ki he haohaoa fakaetangatá. ʻE tukuange leva ʻa Sētane “ʻo fuoloa siʻi,” ʻo toki fakaʻauha taʻengata ia fakataha mo e kau fakafepaki kotoa ki he tuʻunga-pule ʻa e ʻOtuá.—Fakahā 20:​3, 7-10.

Ko e Faʻahi ʻa Hai Te Ke Kau ki Aí?

Ko e senituli hono 20 ko ha taimi ia naʻe fakatupunga ai ʻe Sētane ʻa e maumau ki he māmaní. Kae kehe, ʻi he ʻikai fakahaaʻi kuó ne ikuná, ʻoku fokotuʻu ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ha fakaʻilonga ʻoku tau ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e māmani fulikivanu ko ení. (Mātiu 24:​3-​14; Fakahā 6:​1-8) ʻOku ʻikai ko e lahi ʻo e fulikivanu ʻi he māmaní pe ko e vakai ʻa e tokolahí ʻa e meʻa tefito ki hono ʻiloʻi ʻa e tokotaha kuo ikuná. Ko e ongo meʻa fakapapauʻi tefitó ko e founga-pule ʻa hai ʻoku lelei tahá pea kuo tauhi ha taha ki he ʻOtuá ʻi he ʻofá. ʻI he ongo moʻoniʻi meʻá fakatouʻosi, ko e ikuná ʻoku ʻa Sihova ia.

Kapau ko e taimi naʻe fakangofuá kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ai ʻa e hala ʻa Sētané, ko e hā ʻoku fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú ke hokohoko atú? ʻOku fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e kātaki koeʻuhi ʻoku “ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha, ka ke aʻusia ʻa e fakatomala ʻe he kakai kotoa pe.” (2 Pita 3:9) Ko e finangalo ʻo e ʻOtuá “ke maʻu moʻui ʻe he kakai kotoa pe, pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Timote 2:4) ʻOfa ke ke ngāueʻaki ʻa e taimi ʻoku toé ke ako ai ʻa e Tohitapú pea ‘fai ke ʻilo ʻa e Otua moʻonia pe tahá, pea mo Sisu naʻá ne fekau mai ko e Misaiá.’ (Sione 17:3) ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e ʻilo ko iá koeʻuhí ke ke kau mo koe foki ʻi he laui miliona ʻoku nau tuʻu mālohi ʻi he faʻahi ikuná.

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

ʻI he tauhi anga-tonú, kuo fakamoʻoniʻi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ʻulungia ʻa Sētané

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e faʻahinga mateaki tokolahi ʻi heʻene faʻahí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share