Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he Tohitapú ʻoku totonu ke kaikaila ha tokotaha kapau ʻoku fakamanaʻi ʻaki ʻa e tohotohó?
Ko ha taha pē kuo teʻeki ai te ne hokosia fakafoʻituitui ʻa e fakalilifu ʻo hono ngaohikoviʻi anga-fakamanu ʻe ha tokotaha tohotohó ʻe ʻikai ʻaupito te ne mahinoʻi moʻoni ʻa ʻene malava fau ke maumauʻi ʻa e moʻui ʻa ha taha. Ko e hokosia ko iá ʻoku mātuʻaki fakalilifu ia ki he tokotaha maʻukoviá ʻo lava ke fakahohaʻasi ai ia ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.a Ko ha finemui Kalisitiane ʻa ia naʻe ʻohofi ʻe ha tokotaha tohotoho ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha lea ke fakamatalaʻi ʻa e manavahē lahi naʻá ku ongoʻi ʻi he pō ko iá pe ko e mamahi naʻe pau ke u ikuʻi talu mei aí.” ʻOku mahino, ʻoku saiʻia ange ʻa e tokolahi ke ʻoua ʻe fakakaukau fekauʻaki mo e kaveinga fakailifia ko ení. Neongo ia, ko e fakamanamana ʻo e tohotohó ko ha meʻa moʻoni ia ʻi he māmani fulikivanu ko ení.
ʻOku ʻikai fakaʻehiʻehi ʻa e Tohitapú mei hono fakalau ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻo e tohotohó pea mo e feinga tohotoho naʻe hoko ʻi he kuohilí. (Senesi 19:4-11; 34:1-7; 2 Samiuela 13:1-14) Ka ʻoku toe ʻomai ai ʻa e akonaki ki he meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe ha taha ʻi he taimi ʻoku fakamanaʻi ʻaki ai ʻa e tohotohó. Ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Laó fekauʻaki mo e meʻá ni ʻoku maʻu ia ʻi he Teutalonome 22:23-27. ʻOku kāpui ʻe he meʻá ni ʻa e tuʻunga ʻe ua. ʻI he tuʻunga ʻuluakí, naʻe ʻilo ʻe ha tangata ha finemui ʻi he koló ʻo ne mohe mo ia. Naʻa mo ia, naʻe ʻikai ke kaila pe ui ʻa e fefiné ki ha tokoni. Fakatatau ki ai, naʻe fakapapauʻi ai naʻá ne halaia “koeʻuhi naʻe ʻikai te ne kaila, he ʻoku ne ʻi he kolo.” Kapau naʻá ne kaikaila, ko e kakai ofi aí ne nau mei malava ke fakahaofi ia. ʻI he tuʻunga hono uá, naʻe maʻu ʻe ha tangata ha finemui ʻi he vaó, ʻa ia naʻá ne “tohotohoʻi ia, ʻo mohe mo ia.” ʻI hono maluʻi iá, ko e fefiné naʻá ne ‘kaila, ka naʻe ʻikai ha taha ke fakahaofi ia.’ ʻI he ʻikai hangē ko e fefine ʻi he ʻuluaki tuʻungá, ko e fefiné ni ʻoku hā mahino naʻe ʻikai te ne loto ki he ngaahi meʻa naʻe fai ʻe hono tokotaha ʻohofí. Naʻá ne talitekeʻi mālohi ia, ʻo ui ki ha tokoni, ka naʻe ikuʻi ia. Ko ʻene kaikailá naʻe fakamoʻoniʻi ai ko ha tokotaha maʻukovia taʻeloto ia ki ai; naʻe ʻikai te ne halaia ʻi he faihalá.
Neongo ko e kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku lave ʻi loto aí ʻoku ʻomai ai kia kinautolu ʻa e tataki. Ko e fakamatala ʻi ʻolungá ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e talitekeʻi mo e kaila ki ha tokoní. Ko e kaila ʻi hono fakamanaʻi ʻaki ʻa e tohotohó ʻoku kei vakai pē ki ai ko ha founga ʻaonga ia. Ko ha mataotao ʻe taha ki hono taʻofi ʻo e faihiá naʻá ne pehē: “Kapau ʻoku ʻohofi ha fefine, ʻoku kei hoko pē ʻa ʻene kaila leʻo-lahí ko ʻene meʻatau lelei tahá ia.” Ko ha kaila ʻa ha fefine ʻe tohoakiʻi mai nai ai ʻa e niʻihi kehé, ʻa ia ʻe lava leva ke nau tokoniʻi ia, pe ʻe fakaʻohovaleʻi nai ai ʻa e tokotaha fai ʻohofí pea ʻai ai ia ke ne mavahe. Ko ha finemui Kalisitiane ʻa ia naʻe ʻohofi ʻe ha tokotaha tohotoho naʻá ne pehē: “Naʻá ku kaila ʻi he leʻo-lahi taha ʻo ʻeku malavá, pea naʻá ne holomui. ʻI heʻene toe haʻu kiate aú, naʻá ku kaila ai mo lele. ʻI he kuohilí naʻá ku faʻa fakakaukau ai, ‘ʻE lava fēfē ke tokoniʻi au ʻe he kailá ʻi he taimi ʻoku puke ai au ʻe ha tangata lahi ʻa ia ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku ʻi heʻene fakakaukaú?’ Ka kuó u ʻiloʻi ʻoku ola lelei ia!”
Naʻa mo e ʻi he tuʻunga fakamamahi ʻa ia ʻoku ikuʻi ai ha fefine ʻo tohotohoʻi, ko ʻene fāingá mo ʻene kaila ki ha tokoní ʻoku ʻikai kulanoa ia. ʻI hono kehé, ʻoku fakamoʻoniʻi ai naʻá ne fai ʻa e meʻa kotoa ʻi heʻene malavá ke talitekeʻi ʻa hono tokotaha ʻohofí. (Teutalonome 22:26) Neongo ʻa e hoko kiate ia ʻa e meʻa fakamamahi ko ení, ʻe kei lava pē ke ne maʻu ha konisēnisi maʻa, tokaʻi-kita, pea mo e fakapapauʻi ʻokú ne maʻa ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá. Ko e meʻa fakalilifu naʻe hokó ʻe hoko nai ai kiate ia ha ngaahi kafo fakaeongo, ka ʻi hono ʻiloʻi naʻá ne fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke talitekeʻiʻaki ʻa e ʻohofí ʻe tokoni lahi ia ke iku ʻo fakamoʻui ai ia.
ʻI hono mahinoʻi ʻa e kaunga ʻo e Teutalonome 22:23-27, kuo pau ke tau ʻiloʻi ko e fakamatala nounou ko ení ʻoku ʻikai te ne kāpui ʻa e ngaahi tuʻunga kotoa ʻoku ala lavá. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai fakamatala ia ki he tuʻunga ʻa ia ʻe ʻikai lava ai ke kaila ha fefine ʻoku ʻohofi koeʻuhí ʻokú ne noa, ʻikai toe ʻilo ha meʻa, pe moʻutāfuʻua ʻi he ilifiá pe ʻoku taʻofi fakamālohiʻi ia mei he kailá ʻe ha nima pe ko hano tepiʻi hono ngutú. Kae kehe, koeʻuhi ʻoku malava ʻa Sihova ke fakafuofua ʻa e ngaahi meʻá kotoa, ʻo kau ai ʻa e ngaahi taumuʻá, ʻokú ne fakafeangai ʻaki ʻa e mahino mo e fakamaau totonu ʻi he ngaahi tuʻunga peheé he “ko ʻene ngaahi founga kotoa ʻoku fakakonisitutone.” (Teutalonome 32:4) ʻOkú ne lāuʻilo ki he meʻa moʻoni naʻe hokó pea mo e ngaahi feinga naʻe fai ʻe he tokotaha maʻukoviá ke talitekeʻi ʻaki ʻa hono tokotaha ʻohofí. Ko ia ai, ko ha tokotaha maʻukovia naʻe ʻikai malava ke ne kaila ka ʻi hono kehé naʻá ne fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻungá ʻe lava ke ne tuku ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová.—Sāme 55:22; 1 Pita 5:7.
Naʻa mo ia, ko e kakai fefine Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa ia kuo ʻohofi pea fakamālohiʻí ʻoku fakalotomamahiʻi hokohoko kinautolu ʻe he ngaahi ongoʻi halaiá. ʻI he sioloto atu ki he meʻa ne hokó, ʻoku nau ongoʻi naʻe totonu ke nau fai ʻa e meʻa lahi ange ke taʻofi ʻa e meʻá mei heʻene hokó. Kae kehe, ʻi he ʻikai tukuakiʻi kinautolú, ko e faʻahinga maʻukovia ko iá ʻe lava ke nau lotu kia Sihova, ʻo kole ki heʻene tokoní, pea maʻu ʻa e falala ki heʻene ʻaloʻofa lahí.—Ekisoto 34:6; Sāme 86:5.
Ko ia ai, ko e kakai fefine Kalisitiane ʻoku nau lolotonga fekuki mo e ngaahi kafo fakaeongo ko e tupu mei he fetaulaki mo ha tokotaha tohotohó ʻe lava ke nau falala ʻoku mahinoʻi kakato ʻe Sihova ʻa e ngaahi ongoʻi mamahi ʻoku nau fekuki mo iá. ʻOku fakapapauʻi kia kinautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e loto lavea ʻoku ofi ki ai ʻa e ʻEiki, pea ʻoku ne fakamoʻui ʻakinautolu ʻoku laumalie mafesi.” (Sāme 34:18) Ko e tokoni lahi ange ke fekuki ai mo ʻenau mamahí ʻe lava ke hoko mai ia ʻi hono tali ʻa e mahinoʻi loto-moʻoni mo e poupou anga-ʻofa ʻa e ngaahi kaungātui ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. (Siope 29:12; 1 Tesalonaika 5:14) ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi feinga tonu ʻa e faʻahinga maʻukoviá ke tokangataha ki he ngaahi fakakaukau fakatupu langa haké ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke nau hokosia ʻa e “nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe.”—Filipai 4:6-9.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Neongo ʻoku lau ʻa e kupu ko ení fekauʻaki mo e kau maʻukovia fefiné, ʻoku toe ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku lāulea ki aí ki he kakai tangata ʻoku fakamanaʻi ʻaki ʻa e tohotohó.