Ko Fē ʻe Lava Ke Ke Maʻu mei Ai ʻa e Ngaahi Meʻa Mahuʻinga Fakalaumālie Moʻoní?
“KAPAU ʻokú ke teu ke muimui ʻi ha lotu koeʻuhi pē ko e tukufakaholo fakafāmilí, ko e hā ʻoku ʻikai te ke fili ai ʻa e lotu Celtic ʻa ia naʻe fai ʻe heʻetau fanga kuí ʻi he taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú?” ko e fehuʻi ia ʻa Rodolphe fakataha mo ha tuʻunga heliaki. ʻOku ʻai ʻe he foʻi fakakaukaú ke malimali ʻa ʻene tokotaha fanongo kei talavoú.
“Ko hoku vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia kia au,” ko e fakamatala ia ʻa Rodolphe. “ʻOku ou fakafepaki fakaʻaufuli ki he fakakaukau ko ia ʻoku totonu ke fakamālohiʻi kiate au ʻa e ngaahi tui fakalotu ki he tukufakaholó, koeʻuhí pē ko e ngaahi mēmipa ʻo hoku fāmilí ʻa ia naʻa nau moʻui ʻi he taʻu ʻe hongofulu pe naʻa mo e laui teau ʻi he kuohilí naʻa nau kau ki ha lotu pau.” Naʻe fakafuofuaʻi lelei ʻe Rodolphe ʻa e ngaahi meʻá; naʻe ʻikai te ne feangainga mo e meʻa mahuʻinga ko ení ko ha meʻa pē ia naʻá ne maʻu tukufakaholo.
Neongo ko e haʻu ʻa ha lotu mei he toʻutangata ʻe taha ki he tahá ʻoku hōloa ia he ngaahi ʻahó ni, ko e tokolahi tahá ʻoku nau kei pipiki pē ki he lotu ʻa honau fāmilí. Ka ʻoku totonu maʻu pē ke piki ki he ngaahi meʻa mahuʻinga fakalotu ʻa ʻete ongo mātuʻá? Ko e hā e lau ʻa e Tohitapú?
Hili ʻa e taʻu ʻe 40 ʻi he toafá, ko Siosiua, ʻa e fetongi ʻo Mōsesé, naʻá ne fokotuʻu ha fili ʻi he ʻao ʻo e kau ʻIsilelí: “Pea kapau ʻoku ha kovi kiate kimoutolu ke tauhi ʻa Sihova, mou fai hoʻomou fili he ʻaho ni pe ko hai te mou tauhi ki ai; ʻa e ngaahi ʻotua naʻe tauhi ʻe hoʻomou ngaahi kui naʻe nofo ʻi he tuʻa Vaitafe, pe ko e ngaahi ʻotua ʻo e kakai Amoli, ʻa ia ʻoku mou nofo ʻi honau fonua: ka ko au mo hoku fale te mau tauhi ʻa Sihova.”—Siosiua 24:15.
Ko e taha ʻo e ngaahi kui naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Siosiuá ko Tela, ko e tamai ʻa ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻe nofo ʻi he kolo ko ʻUá ʻi he taimi naʻe tuʻu ai ʻi he hahake ʻo e Vaitafe ʻIufaletesí. ʻOku ʻikai ke fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ha meʻa lahi fekauʻaki mo Tela, tuku kehe ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia naʻá ne lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. (Siosiua 24:2) Ko hono foha ko ʻĒpalahamé, lolotonga ʻa e ʻikai te ne maʻu ha ʻilo kakato fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, naʻá ne loto-lelei ke mavahe mei hono kolo nofoʻangá ʻi he taimi naʻe fekau ai ia ʻe Sihova ke ne fai iá. ʻIo, naʻe fili ʻe ʻĒpalahame ha lotu kehe mei he lotu ko ia ʻa ʻene tamaí. ʻI he fai peheé, naʻe maʻu ai ʻe ʻĒpalahame ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻOtuá kiate iá, pea naʻá ne hoko ai ko e tokotaha ʻa ia ʻoku ʻiloʻi ʻe he ngaahi lotu lahi ko e “tamai ʻanautolu kotoa pē ʻoku tui ki he ʻOtuá.”—Loma 4:11, Today’s English Version.
ʻOku toe fakamatala ʻa e Tohitapú ʻi ha tuʻunga lelei ki he talanoa ʻo Luté, ko ha kui-fefine ʻa Sīsū Kalaisi. Ko Luté, ko ha fefine Mōape ʻa ia naʻe mali mo ha ʻIsileli, naʻá ne hoko ko ha uitou pea naʻá ne fehangahangai mo ha fili: ko e nofo ʻi hono fonua ʻoʻoná pe ko e foki mo ʻene faʻē-ʻi-he-fonó ki ʻIsileli. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga māʻolunga ʻo e lotu ʻa Sihová ʻi hono fakahoa mo e lotu ʻaitoli naʻe fai ʻe heʻene ongo mātuʻá, naʻe fakahā ʻe Lute ki heʻene faʻē-ʻi-he-fonó: “Ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua.”—Lute 1:16, 17.
ʻI he fakamatala ki he mahuʻinga ʻo e lēkooti ko eni ʻo e tohi ʻoku kau ki he Tohitapú, ko e Dictionnaire de la Bible ʻoku fakamatala ai ko e talanoá ni ʻoku fakahaaʻi ai “ʻa e founga naʻe hoko ai ʻi he monūʻia lahi ha fefine naʻe fanauʻi ʻi ha fonua muli, ʻo fāʻeleʻi ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai pangani naʻe fakafili ki ai pea fehiʻanekinaʻi ʻe ʻIsileli, . . . ko ha kui-fefine ʻa Tuʻi Tēvita māʻoniʻoni koeʻuhi ko ʻene ʻofa ki he puleʻanga pea mo e lotu ʻa Sihová.” Naʻe ʻikai ke toumoua ʻa Lute ke fili ha lotu ʻa ia naʻe kehe mei he lotu ʻa ʻene ongo mātuʻá, pea ko ha ola ʻo e fili ko iá, naʻá ne maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá.
Ko e fakamatala felāveʻi mo e kamataʻanga ʻo e lotu faka-Kalisitiané ʻoku mahino ange ia ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi ʻuhinga naʻe liʻaki ai ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e lotu ʻenau fanga kuí. ʻI ha lea mātuʻaki fakalotoʻi, naʻe fakaafeʻi ai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa ʻene kau fanongó ke ‘tuku kinautolu ke fakamoʻui mei he faʻahinga angakehe ko ení’ ʻaki ʻa e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá pea hoko ʻo papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. (Ngāue 2:37-41) Ko e taha ʻo e ngaahi fakatātā mahuʻinga tahá ko e fakatātā ko ia ʻo Saulá, ko ha tokotaha Siu fakatanga ʻo e kau Kalisitiané. Lolotonga ʻene ʻi he hala ki Tāmasikusí, naʻá ne mamata ai ki ha vīsone ʻo Kalaisi, ʻa ia ʻi he hili iá naʻe hoko ai ʻa Saula ko ha Kalisitiane pea hoko ai ʻo ʻiloa ko e ʻapositolo ko Paulá.—Ngāue 9:1-9.
Ko e tokolahi taha ʻo e muʻaki kau Kalisitiané, naʻe ʻikai te nau hokosia ha meʻa fakaueʻiloto pehē. Neongo ia, naʻe pau ki he tokotaha kotoa ke ne liʻaki ʻa e lotu faka-Siú pe ko e lotu ki he ngaahi ʻotua pangani kehekehé. Ko e faʻahinga naʻa nau tali ʻa e lotu faka-Kalisitiané naʻa nau fai ia ʻi he ʻiloʻi kakato ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻá, ʻo faʻa hoko ʻi he hili ha ngaahi lāulea lōloa fekauʻaki mo e ngafa ʻo Sīsū ʻi he tuʻunga ko e Mīsaiá. (Ngāue 8:26-40; 13:16-43; 17:22-34) Ko e muʻaki kau Kalisitiane ko iá naʻe fakahaaʻi mahino kia kinautolu ʻa e fiemaʻu ke fai ha ngaahi liliu ʻi heʻenau moʻuí. Ko e fakaafé naʻe fai ia ki he tokotaha kotoa, fakatouʻosi ʻa e kau Siú mo e faʻahinga ʻikai ko e Siú, ka ko e pōpoakí naʻe kei tatau ai pē. Ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, naʻe fiemaʻu ke muimui ki ha founga foʻou ʻo e lotú, ʻa ia ko e lotu faka-Kalisitiané.
Ko ha Fili ʻOku Mahuʻinga kia Kitautolu
Naʻe mātuʻaki fiemaʻu moʻoni ʻa e loto-toʻa ʻi he ʻuluaki senitulí ke siʻaki ai ʻa e ngaahi talatukufakaholo fakalotu fakafāmilí—ʻa e lotu faka-Siú, lotu ʻemipolá, lotu ki he ngaahi ʻotua panganí—pea ke kau ki ha ngāue ʻa ia naʻe manukiʻi fakatouʻosi ʻe he kau Siú mo e kau Lomá. Ko e fili ko ení naʻe vave ʻa ʻene iku ki he fakatanga kakaha. ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa meimei tatau ke fakafisi ke “tuku atu kita tonu ke kau pea moʻumoʻua ʻi he ʻatimosifia ʻo e tulitāupau ʻoku hūhū ʻi lotó,” hangē ko e fakamatala ʻa Hipolaiti Saimone, ko ha pīsope Katolika ʻo Clermont-Ferrand, ʻi heʻene tohi ko e Vers une France païenne? (Ko e Fakapanganiʻi ʻo Falaniseé?) ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke hoko ai ʻo kau fakataha mo ha ngaʻunu fakalotu siʻisiʻi ʻa ia ʻoku fakaangaʻi ia ʻi he ngaahi taimi, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Ko Paul, ko ha talavou mei Bastia, Corsica, ʻa ia naʻe ʻohake ʻi he lotu Katoliká, naʻá ne kau ʻi he taimi ki he taimi ʻi he ngaahi ngāue ʻa e siasí, hangē ko hono fakatau atu ʻa e ngaahi keke ke tānaki ai ha paʻanga ki ha kautaha tokoni ʻofa ʻa e Katoliká. ʻI he loto ke maʻu ha mahinoʻi lelei ange ʻo e Tohitapú, naʻá ne loto-lelei ke fai ha ngaahi fetalanoaʻaki tuʻumaʻu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne ʻiloʻi ai ko e meʻa naʻá ne akó ʻe ʻomai ai kiate ia ʻa e ngaahi ʻaonga tuʻuloa. Fakatatau ki ai, naʻe tali kakato ʻe Paul ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he Tohitapú pea hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe tokaʻi ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻa ʻene filí, ʻa ia naʻe ʻikai ke uesia ai honau vahaʻangatae fakafāmili ofí.
Ko Amélie ʻoku nofo ia ʻi he fakatonga ʻo Falaniseé. Ko e ngaahi mēmipa ʻo hono fāmilí kuo nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻo feʻunga mo e toʻutangata ʻe fā. Ko e hā naʻá ne fili ai ke tali ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalotu ʻa ʻene ongo mātuʻá? “ʻOku ʻikai ke ke hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhí ko hoʻo ongo mātuʻá pe ko hoʻo fanga kuí ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova, pe naʻa nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova,” ko ʻene fakamatalá ia. “Ka ʻi he ʻaho ʻe taha, ʻokú ke pehē hifo ai kia koe, ‘Ko ʻeku lotú ia koeʻuhi he ko ʻeku ngaahi tuí eni.’” ʻI he hangē ko e Kau talavou Fakamoʻoni ʻa Sihova tokolahi kehé, ʻoku ʻiloʻi ʻe Amélie ko ʻene ngaahi tui fakalotu fefeká ʻokú ne ʻoange kiate ia ha taumuʻa ʻi he moʻuí mo ha matavai ʻo e fiefia tuʻuloa.
ʻUhinga ke Tali Ai ʻa e Ngaahi Meʻa Mahuʻinga Fakaʻotuá
Ko e tohi ʻa Palovepi, vahe 6, veesi 20, ʻoku fakalototoʻaʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá: “Tama, ke ke tauhi ʻa e fekau ʻa hoʻo tamai, pea ʻoua ʻe keuʻi ʻa e lea ʻa hoʻo faʻe.” ʻI he ʻikai ke fakahinohinoʻi ʻa e talangofua taʻetoefehuʻiá, ko e faleʻi peheé ʻoku enginaki ai ki he toʻutupú ke nau tali ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻotuá ʻaki hono fakaloloto ʻenau tuí pea ʻi heʻenau tuʻu pē ʻanautolu maʻá e ʻOtuá. Naʻe fakaafeʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa hono ngaahi kaungāfeohí ke nau ‘sivi ʻa e meʻa kotoa pe,’ ke vakaiʻi pe ko e meʻa naʻe akoʻi kia kinautolú naʻe fehoanaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo Hono finangaló, pea ke ngāue ʻo fakatatau ki ai.—1 Tesalonaika 5:21.
Pe naʻe ʻohake ʻi ha fāmili Kalisitiane pe ʻikai, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku tokolahi ange ʻi he toko ono milioná, fakatouʻosi ʻa e talavou mo e taʻumotuʻa, kuo nau fai ʻa e fili ko iá. Fakafou ʻi hano ako fakalelei ʻa e Tohitapú, naʻa nau maʻu ai ʻa e ngaahi tali alafalalaʻanga ki heʻenau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e moʻuí pea maʻu ha mahino māʻalaʻala fekauʻaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI hono maʻu ʻa e ʻilo ko ení, naʻa nau tali ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻa e ʻOtuá pea fai ʻenau lelei tahá ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.
Pe ko ha tokotaha lautohi tuʻumaʻu koe ʻo e makasini ko ení pe ʻikai, ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke tali ʻa e meʻaʻofa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi koe ke ke sio ki he Tohitapú ke sivisiviʻi ʻa hono ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié. ʻI he foungá ni, te ke malava ai ke “ʻahiʻahiʻi ʻo ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa Sihova” pea maʻu ʻa e ʻilo, ʻa ia, ʻi hono ngāueʻakí, ʻoku taki atu ai ki he moʻui taʻengatá.—Sāme 34:8, NW; Sione 17:3.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Ko e toʻutangata ʻe fā ʻo ha fāmili ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Falanisē
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Naʻe fili ʻe Lute ke tauhi kia Sihova ʻo ʻikai ko e ngaahi ʻotua ʻo ʻene fanga kuí