Ako ki he Fakapulipuli ʻo e Toponó
ʻI ha tohi fakalototoʻa ki he kau Kalisitiane ʻi Filipaí, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kuo u ako ke u fiemalie [“topono,” NW] ai pe ʻi he meʻa ʻoku ou ʻi ai. . . . Ne akoʻi au, ʻi heʻeku meʻa tāu taha mo hono kotoa, kau potopotoʻi ʻi he nofo makona mo e nofo fiekaia, mo e nofo mohumeʻa mo e nofo masiva.”—Filipai 4:11, 12.
Ko e hā ʻa e fakapulipuli ki he topono ʻa Paulá? ʻI he fakakaukau atu ki he mamafa ʻa e koloá mo e fetōʻaki ʻa e ʻekonōmiká ʻi hotau taimí, ʻe ʻaonga moʻoni ki he kau Kalisitiane moʻoní ke ako ki he founga ke topono aí koeʻuhi ke nau lava ke hanganaki tokangataha ai pē ki heʻenau ngāue ki he ʻOtuá.
KI MUʻA atu ʻi heʻene tohí, naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻene ngāue lavameʻa ki muʻá. Naʻá ne pehē: “Ka ai ha taha ʻoku ne pehe te ne lava ke falala ki he meʻa fakasino, huanoa au: ʻa au naʻa ku ʻaho valu leva pea kamu, naʻa ku tupu ko e Isileli, ko ha haʻa Penisimani, ko e Hepelu tupu mei he kau Hepelu; ka lau ki he Lao, ko e Falesi au, ka lau ki hono mamahiʻi, naʻa ku fakatangaʻi ʻa e siasi ko eni, ka lau ki he maʻoniʻoni fakalao, ne u haohaoa.” (Filipai 3:4-6) Tānaki atu ki aí, ʻi he tuʻunga ko ha Siu faivelenga, naʻe maʻu ʻe Paula ha fekau mo e poupou mei he kau taulaʻeiki lahi ʻi Selusalemá. Kātoa ʻa e ngaahi meʻá ni naʻe talaʻofa ai kiate ia ʻa e mafai mo e tuʻunga—fakapolitikale, fakalotu, pea ʻikai toe veiveiua mo e fakapaʻanga—ʻi he fokotuʻutuʻu faka-Siú.—Ngāue 26:10, 12.
Kae kehe, ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa Paula ko ha faifekau Kalisitiane faivelengá, naʻe liliu lahi ʻa e ngaahi meʻá. Koeʻuhi ko e ongoongo leleí, naʻá ne tukuange loto-lelei ai ʻene ngāue lavameʻá mo e ngaahi meʻa kotoa ne lau ki muʻa naʻe mahuʻingá. (Filipai 3:7, 8) Naʻe anga-fēfē leva ʻene tauhi ia he taimi ko ʻení? Te ne maʻu nai ʻa e vāhenga ko ʻene faifekaú? ʻE feau fēfē nai ʻene ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí?
Naʻe fakahoko taʻetotongi ʻe Paula ʻene ngāue fakafaifekaú. Koeʻuhi ke ʻoua naʻá ne hoko ko ha kavenga ki he faʻahinga ko ia naʻá ne ngāue ki aí, naʻá ne kau atu ai kia ʻAkuila mo Pīsila ʻi he tuitui tēnití lolotonga ʻene ʻi Kolinitoó, pea naʻá ne toe fai foki mo e ngaahi meʻa kehe ke tauhiʻaki ia. (Ngāue 18:1-3; 1 Tesalonaika 2:9; 2 Tesalonaika 3:8-10) Naʻe fai ʻe Paula ha ngaahi fononga fakamisinale mamaʻo ʻe tolu, pea naʻá ne toe fononga foki ki he ngaahi fakatahaʻanga naʻe fiemaʻu ki ai ha ʻaʻahí. Koeʻuhi naʻá ne fuʻu femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, naʻe siʻi pē ʻa ʻene ngaahi koloa fakamatelié. Ko e ngaahi tokouá naʻa nau faʻa tokonaki ʻa ʻene ngaahi fiemaʻú. Kae kehe, ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi, koeʻuhi ko e faingataʻa ʻa e ngaahi tuʻungá, naʻá ne tofanga ai ʻi he masiva mo e fusimoʻomo. (2 Kolinito 11:27; Filipai 4:15-18) Naʻa mo ia, naʻe ʻikai ʻaupito ke lāunga ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo hono tuʻungá, pea naʻe ʻikai te ne mānumanu ki he meʻa naʻe maʻu ʻe he niʻihi kehé. Naʻá ne ngāue mālohi ʻi he loto-lelei mo e fiefia ke maʻu ʻaonga ai ʻa e kaungā Kalisitiané. Ko hono moʻoní, ko Paula naʻá ne hiki ʻa e lea ʻiloa ʻa Sīsū: “ʻOku te monuʻia lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.” Ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ē maʻa kitautolu kotoa!—Ngāue 20:33-35.
Ko e ʻUhinga ʻo e Toponó
Ko ha ʻuhinga lahi naʻe tokoni ki he fiefia mo e fiemālie ʻa Paulá ko ʻene ongoʻi toponó. Ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ʻo e toponó? Ko hono ʻai mahinó, ʻoku ʻuhingá ko e fiemālie ʻi he ngaahi meʻa tefitó. Fekauʻaki mo e meʻá ni, naʻe tala ʻe Paula kia Tīmote, ko hono takanga ʻi he ngāue fakafaifekaú: “ʻOku moʻoni ko e meʻa fakakoloa ʻaupito ʻa e lotu moʻoni [“anga-līʻoa fakaʻotuá,” NW], ʻo ka ō mo e loto topono. He talaʻehai naʻa tau haʻu mo kitautolu ha meʻa ki mamani, koeʻuhi foki ʻe ʻikai te tau lava ke ʻalu mo kitautolu ha momoʻi meʻa: pea ʻi heʻetau maʻu ʻetau meʻakai mo e kofu, te tau feʻunga pe ʻi he meʻa ko ia.”—1 Timote 6:6-8.
Fakatokangaʻi naʻe fakafekauʻaki ʻe Paula ʻa e toponó mo e anga-līʻoa fakaʻotuá. Naʻá ne ʻiloʻi ko e fiefia moʻoní ʻoku haʻu ia mei he anga-līʻoa fakaʻotuá, ʻa ia, mei hono fakamuʻomuʻa ʻetau ngāue ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai mei he ngaahi meʻa fakamatelié pe koloá. Ko e “meʻakai mo e kofu” ʻa e ongo meʻa pē ke lava ai ke hokohoko atu ʻa ʻene tuli ki he anga-līʻoa fakaʻotuá. Ko ia, kia Paula ko e fakapulipuli ki he toponó ko e falala kia Sihova, ʻo tatau ai pē pe ko e hā nai ʻa e ngaahi tuʻungá.
ʻOku hokosia ʻe he kakai tokolahi he ʻahó ni ʻa e loto-moʻua mo e loto-mamahi lahi koeʻuhi ko e ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e fakapulipuli ko iá pe ko ʻenau tukunoaʻi ia. ʻI he ʻikai fakatupulekina ʻa e toponó, ʻoku nau saiʻia ange ke tuku ʻenau falalá ʻi he paʻangá mo e meʻa ʻoku malava ke fakatau mai ʻe he paʻangá. ʻOku ʻai ʻe he kautaha tuʻuakí mo e mītiá ʻa e kakaí ke nau ongoʻi ʻe ʻikai lava ke nau fiefia kae ʻoua ke nau maʻu ʻa e ngaahi koloa mo e ngaahi nāunau fakamuimui taha mo lelei tahá—pea maʻu ia ʻi he taimi pē ko iá. Ko hono olá, ʻoku tō ai ʻa e tokolahi ʻo maʻukovia ʻe he tuli ki he paʻangá mo e ngaahi meʻa fakamatelié. ʻI he ʻikai ke maʻu ʻa e fiefiá mo e fiemālié, ʻoku nau “to ki he ʻahiʻahi, mo e tauhele, mo e ngaahi holi kehekehe, ʻa ia ʻoku fakasesele pea ko e meʻa ʻoku te lavea ai; ko e faʻahinga meʻa ʻoku nau lomekina ʻa e kakai ki he ʻauha mo e malaʻia.”—1 Timote 6:9, 10.
Kuo Nau Ako ki he Fakapulipulí
ʻI he ʻaho mo e kuonga ko ení, ʻoku malava moʻoni ke moʻui anga-līʻoa fakaʻotua mo topono pea maʻu ʻa e fiefiá mo e fiemālié? ʻIo, ʻoku pehē. Ko hono moʻoní, ʻoku laui miliona ʻa e kakai he ʻahó ni ʻoku nau fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá. Kuo nau ako ki he fakapulipuli ʻo e hoko ʻo fiefia ʻi he ngaahi meʻa fakamatelie ʻoku nau maʻú. Ko kinautolú ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova, ʻa ia kuo nau fakatapui kinautolu ki he ʻOtuá, ʻo fai hono finangaló mo akoʻi ʻene taumuʻá ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē.
Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he faʻahinga kuo nau pole ke akoʻi mo fekau atu ko e kau misinale ki ha ngaahi fonua foʻou ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 24:14) ʻOku faʻa hoko, ko e ngaahi tuʻunga fakaenofo ʻi he ngaahi fonua ʻoku fekauʻi kinautolu ki aí ʻoku ʻikai ke fakalakalaka fakamatelie ʻo hangē ko e meʻa naʻa nau anga ki aí. Hangē ko ení, ʻi he taimi naʻe tūʻuta ai ha kau misinale ʻi ha fonua ʻĒsia ʻe taha ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1947, ko e ngaahi haʻahaʻa ʻo e taú naʻe kei mātā ia, pea ko ha ngaahi ʻapi siʻi pē naʻe ʻi ai ʻa e maama ʻuhilá. ʻI he ngaahi fonua lahi, naʻe ʻiloʻi ai ʻe he kau misinalé ko e foó naʻe fai fakakongokonga ia ʻi ha papa fō pe ʻi he ngaahi funga maká ʻi ha vaitafe kae ʻikai ʻi ha mīsini fō ʻuhila. Ka ko ʻenau haʻú ke akoʻi ki he kakaí ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú, ko ia naʻa nau feʻunuʻaki ki he ngaahi tuʻunga fakalotofonuá pea femoʻuekina ʻi he ngāue fakafaifekaú.
Ko e niʻihi kuo nau fakahoko taimi-kakato ʻa e ngāue fakafaifekaú pe kuo nau hiki ki he ngaahi feituʻu kuo teʻeki ke aʻu ki ai ʻa e ongoongo leleí. Ko Adulfo kuo ngāue ko ha faifekau taimi kakato ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 50 ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo Mekisikou. ʻOkú ne pehē: “Hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, kuó u ako mo hoku uaifí ke feʻunuʻaki kimaua ki he ngaahi tuʻungá. Hangē ko ení, ko e taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga naʻá ma ʻaʻahi ki aí naʻe mamaʻo ia mei ha kolo pe māketi. ʻI he houa maʻu meʻatokoni taki taha, naʻe fiemālie pē ʻa e ngaahi tokouá ʻi hono maʻu ha laʻi tōtia ʻe taha fakataha mo ha kiʻi meʻi ngakoʻi puaka mo ha māsima pea mo ha ipu kofi. Ko e meʻa pē ia naʻe maʻu ke nau kaí—laʻi tōtia ʻe tolu he ʻaho. Ko ia naʻá ma ako ai ke moʻui ʻo hangē pē ko e fanga tokouá. Kuó u hokosia ʻa e ngaahi meʻa lahi peheni lolotonga ʻa e taʻu ʻe 54 kuó u ngāue taimi-kakato ai kia Sihová.”
ʻOku manatuʻi ʻe Florentino ʻa e pau kiate ia mo hono fāmilí ke nau feʻunuʻaki ki he ngaahi tuʻunga faingataʻá. ʻI he manatu ki hono muʻaki ngaahi ʻahó, ʻokú ne pehē: “Ko ʻeku tamaí ko ha tangata pisinisi koloa tuʻumālie. Naʻá ne maʻu ha kelekele lahi. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e kānita ʻi homau falekoloá. Naʻe ʻi ai ha toloa naʻe senitimita nai ʻe 50 hono fālahí pea senitimita ʻe 20 hono lolotó, pea naʻe konga fā. Naʻa mau tuku ki ai ʻa e paʻanga naʻe maʻu he ʻahó. ʻI he ʻosi ʻa e ʻahó, naʻe fonu maʻu pē ia ʻo hake ʻi he koiní mo e paʻanga pepá.
“Kae fakafokifā, naʻa mau hokosia ha tōlalo fakapaʻanga pea ʻalu mei he maʻu ʻo lahí ki he hoko ʻo masiva. Naʻe mole ʻemau meʻa kotoa tuku kehe pē homau ʻapí. Tuku kehe ʻa e meʻá ni, ko e taha ʻi hoku fanga tokouá naʻe hoko ki ai ha fakatuʻutāmaki pea iku ai ʻo mamatea. Naʻe ʻikai toe tatau ha meʻa ʻe taha. Naʻá ku ngāue ʻi hono fakatau atu ʻa e fuaʻiʻakaú mo e kakanoʻi manú ʻi ha taimi. Naʻá ku toe toli vavae, kālepi mo tutuʻu luseni pea naʻá ku kau ʻi hono fakatafe ʻa e vaí ki he ngaahi ngoueʻangá. Naʻe ui au ʻe he kakai ʻe niʻihi ko ha tangata mohu faiva. Naʻe faʻa fakafiemālieʻi ʻe he fineʻeikí kimautolu ʻi heʻene pehē mai ʻoku mau maʻu ʻa e moʻoní, ko ha koloa fakalaumālie ʻoku maʻu ʻe ha tokosiʻi pē. Ko ia, naʻá ku ako ke maʻu ʻo lahi pea ke maʻu ʻo siʻi pe hala foki. ʻI heʻeku ngāue taimi-kakato ko eni kia Sihova ʻi he taʻu nai ʻe 25, ʻoku malava ke u pehē kuó u hokosia ʻi he ʻaho taki taha ʻa e tāpuaki ʻo hono ʻiloʻi kuó u fili ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí—ʻa e ngāue taimi-kakato kia Sihová.”
ʻOku tala hangatonu mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu “kuo kamata liliu ʻa e anga ʻo e maama ko eni.” ʻI he ʻuhingá ni, ʻokú ne toe fakaʻaiʻai ai kitautolu: “[Ke ʻilonga] kinautolu ʻoku fiefia, ke nau hange ʻoku ʻikai te nau fiefia; pea ko kinautolu ʻoku fakatau mai ha meʻa, ke nau hange ʻoku ʻikai ko ʻenau meʻa; pea ko kinautolu ʻoku ngaueʻaki ʻa mamani, ke hange ʻoku ʻikai ko ʻenau meʻa ke ʻosiki.”—1 Kolinito 7:29-31.
Ko ia, ko e taimi leva eni ke vakavakaiʻi lelei hifo ai ʻa hoʻo founga moʻuí. Kapau ʻokú ke ʻi ha ngaahi tuʻunga fakangatangata, tokanga fekauʻaki mo e hoko ʻo loto-mamahi lahí, naʻa mo e fonu ʻi he ʻitá mo e meheká. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e hā pē nai ha ngaahi koloa fakamatelie ʻokú ke maʻu, ʻe fakapotopoto ke fai ha vakai mafamafatatau ki ai koeʻuhi ke ʻoua ʻe hoko ia ʻo ne puleʻi koe. Hangē ko e enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻai ke tuʻu ʻa hoʻo ʻamanakí, ʻo ʻikai ʻi he “koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne ʻomi ʻa e meʻa kehekehe ʻo fuʻu lahi, maʻatau fiemalie pe.” Kapau te ke fai ia, ʻe lava foki mo koe ke ke pehē kuó ke ako ʻa e fakapulipuli ki he toponó.—1 Timote 6:17-19.
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Naʻe ngāue ʻa Paula ʻaki hono ongo nimá tonu ke ʻoua te ne hoko ko ha kavenga ki he niʻihi kehé
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
ʻOku maʻu ʻe he laui afe ʻa e fiefiá ʻi ha moʻui ‘anga-līʻoa fakaʻotua ʻo ō mo e loto topono’