Talanoa ki he Moʻuí
Ngaahi Fiefia Taʻealafakatataua!
FAKAMATALA FAI ʻE REGINALD WALLWORK
“ʻOku ʻikai ha meʻa he māmani ko ení ʻe lava ke fakatataua ki he ngaahi fiefia naʻá ma maʻu ʻi he ngāue fakamisinale taimi-kakato kia Sihová!” Naʻá ku maʻu ʻa e kiʻi nouti takohi ko ení ʻi he ʻū pepa ʻa hoku uaifí ʻi he taimi nounou hili ʻa ʻene maté ʻi Mē 1994.
ʻI HEʻEKU fakakaukauloto atu ki he ngaahi lea ʻa Irene, ʻoku ou manatu ai ki he ngaahi taʻu fakafiefia mo fakafiemālie ʻe 37 naʻá ma fakamoleki ʻi he tuʻunga ko ha ongo misinale ʻi Pelū. Naʻá ma maʻu ha hoa faka-Kalisitiane mahuʻinga talu ʻema malí ʻi Tīsema 1942—pea ko ha tafaʻaki feʻungamālie ia ke kamata ai ʻeku talanoá.
Naʻe ʻohake ʻa Irene ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Liverpool, ʻIngilani. Ko e taha ia ʻi he fānau fefine ʻe toko tolu, ʻa ia naʻe mole ʻa ʻene tamaí lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní. Naʻe mali ki mui ʻa ʻene faʻeé mo Winton Fraser, pea naʻe ʻi ai hona foha, ko Sidney. Ki muʻa pē ʻi he Tau II ʻa Māmaní, naʻe hiki ʻa e fāmilí ki Bangor, Uēlesi Tokelau, ʻa ia naʻe papitaiso ai ʻa Irene ʻi he 1939. Naʻe papitaiso ʻa Sidney ʻi he taʻu ki muʻá, ko ia ai, naʻá ne ngāue fakataha mo Irene ko e ongo tāimuʻa—ko e ongo ʻevangeliō taimi-kakato—ʻi he matāfonua tokelau ʻo Uēlesí, mei Bangor ki Caernarvon, ʻo kau ai ʻa e motu ko Anglesey.
ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ʻi he Fakatahaʻanga Runcorn, ʻi he kilomita nai ʻe 20 he tonga-hahake ʻo Liverpool, ʻo ngāue ʻi he tuʻunga ʻoku tau ui he ʻahó ni ko e ʻovasia tauhí. Naʻe fakaofiofi mai ʻa Irene kiate au ʻi ha ʻasemipilī fakasēketi ke ʻeke pe ʻe lava ke ne maʻu ha feituʻu ngāue ʻa ia ʻe lava ke ne malanga ai, he naʻá ne teu ke nofo mo Vera, ko hono tokoua ne ʻosi mali ʻa ia naʻe nofo ʻi Runcorn. Naʻá ku fetaulaki lelei mo Irene lolotonga ʻa e uike ʻe ua naʻá ne ʻia kimautolu aí, pea naʻá ku ʻaʻahi ki mui ʻi ha taimi lahi kiate ia ʻi Bangor. He fiefia moʻoni ē ko au ʻi he fakaʻosinga uike ʻe taha, ʻi hono tali ʻe Irene ʻa ʻeku kole ange ke ma malí!
ʻI he foki ki ʻapi he Sāpaté, naʻá ku kamata leva ke fai ha ngaahi palani ki heʻema malí, ka ʻi he Tūsité naʻe tatali mai ai ha mākoni kiate au. “Kātaki pē he ʻe hanga ʻe he mākoni ko ení ʻo fakalotomamahiʻi koe,” ko e lau ia ʻa e mākoní. “ʻOku ou kaniseli atu ʻeta malí. Ko e tohi ena ʻoku lī atu.” Naʻá ku ʻohovale ʻaupito. Ko e hā nai ʻa e meʻa naʻe fehālaakí?
Naʻe aʻu mai ʻa e tohi ʻa Irene he ʻaho hono hokó. Naʻá ne tala mai ai te ne ʻalu ki Horsforth ʻi Yorkshire ke ngāue tāimuʻa ai mo Hilda Padgett.a Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, ʻi he māhina ʻe 12 ki muʻá naʻá ne loto ai ke ngāue ʻi he feituʻu naʻe lahi ai ʻa e fiemaʻú kapau ʻe kole ke ne fai pehē. Naʻá ne tohi: “Ko e meʻá ni kiate au naʻe hangē ia ha fuakava kia Sihová, pea ʻoku ou ongoʻi koeʻuhi naʻá ku palōmesi kiate ia ki muʻa ke u ʻiloʻi koé, kuo pau ke u fakahoko ia.” Neongo ʻeku loto-mamahí, naʻá ku leleiʻia lahi ʻi heʻene anga-tonú peá u mākoniʻi ki ai ʻa ʻeku talí: “ʻAlu. Te u tatali atu kiate koe.”
Lolotonga ʻa e ʻi Yorkshire, naʻe tautea ngāue pōpula māhina ʻe tolu ai ʻa Irene ʻi he fakafisi fakakonisēnisi ke poupouʻi ʻa e ngāue ʻo e taú. Ka ʻi he māhina ʻe 18 ki mui ai, ʻi Tīsema 1942, naʻá ma mali ai.
Ko Hoku Ngaahi ʻAho ʻi Muʻá
ʻI he 1919 naʻe fakatau mai ai ʻe heʻeku faʻeé ha seti ʻo e Studies in the Scriptures.b Neongo, hangē ko e fakamatala moʻoni ʻa ʻeku tamaí ʻi he taimi ko iá, naʻe teʻeki ai ʻaupito te ne lau ha tohi ki muʻa, naʻe fakapapauʻi ʻe he fineʻeikí ke ako fakalelei ʻa e ngaahi voliume ko ení fakataha mo ʻene Tohitapú. Naʻá ne fai ia pea papitaiso ʻi he 1920.
Naʻe ʻikai anga-fefeka ʻa ʻeku tamaí pea naʻe ʻikai te ne taʻofi ʻa ʻeku faʻeé mei hono fai ʻa e meʻa naʻá ne loto ke faí, pea naʻe kau ai ʻa hono tauhi hake ʻa ʻena fānau ʻe toko faá—ko hoku ongo tuofāfine ʻe toko ua, ko Gwen mo Ivy; ko hoku taʻokete ko Alec; pea mo au—ʻi he hala ʻo e moʻoní. Naʻe fononga mai ʻa Stanley Rogers mo e Kau Fakamoʻoni loto-tōnunga kehe ʻi Liverpool ke fai ha ngaahi malanga faka-Tohitapu ʻi Runcorn, ʻa ia naʻe vave ʻa e fokotuʻu ai ha fakatahaʻanga foʻou. Naʻe lakalakaimonū fakalaumālie homau fāmilí fakataha mo e fakatahaʻangá.
Naʻe fai ʻe Gwen ʻa e ngaahi lēsoni ki he ouau fakalotu ʻa e Siasi ʻIngilaní ka naʻe tuku ia ʻi he kamata pē ke ne ako Tohitapu fakataha mo e fineʻeikí. ʻI he ʻaʻahi mai ʻa e viká kia kimautolu ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai te ne kei maʻu ai ʻene ngaahi kalasí, naʻá ne fetaulaki ai mo ha ngaahi fehuʻi lahi ʻa ia naʻe ʻikai te ne mateuteu feʻunga ke tali. Naʻe fehuʻi ʻa Gwen fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e Lotu ʻa e ʻEikí pea fakaʻosiʻaki ʻa hono fakamatalaʻi ange ia kiate ia! Naʻá ne fakamulituku ʻaki ʻene lave ki he 1 Kolinito 10:21, ʻo fakamahino ʻe ʻikai te ne kei hokohoko atu ke kai ʻi he ‘tepile ʻe uá.’ ʻI heʻene mavahe mei homau falé, naʻe pehē ʻe he viká te ne lotu maʻa Gwen pea foki mai ke tali ʻene ngaahi fehuʻí, ka naʻe ʻikai ʻaupito te ne fai ia. Hili ʻene papitaisó, naʻe hoko vave ʻa Gwen ko ha ʻevangeliō taimi-kakato.
Ko e tokanga naʻe fai ki he toʻutupu ʻi heʻemau fakatahaʻangá naʻe hoko ia ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻOku ou manatu ki he fanongo ki ha malanga naʻe fai ʻe he tokotaha mātuʻa ʻaʻahi ʻi he taimi naʻá ku taʻu fitu aí. Hili iá naʻá ne haʻu ke talanoa mai kiate au. Naʻá ku tala ange kiate ia naʻá ku lautohi fekauʻaki mo ʻĒpalahame pea mo e founga naʻá ne feinga ai ke feilaulauʻaki ʻa hono foha, ko ʻAisaké. “ʻAlu angé ki he tuliki ʻo e peletifōmú ʻo fakamatala mai kiate au fekauʻaki mo iá,” ko ʻene leá ia. He fiefia moʻoni ē ko au ke tuʻu ai ʻo fai ʻa ʻeku ʻuluaki “malanga maʻá e kakaí”!
Naʻá ku papitaiso ʻi hoku taʻu 15 ʻi he 1931, ko e taʻu ia naʻe mate ai ʻeku faʻeé, pea naʻá ku mavahe ai mei he akó ke hoko ko ha tokotaha akoako ngāue ʻuhila. ʻI he 1936 naʻe tā ai ki he kakaí ʻa e ngaahi malanga faka-Tohitapu naʻe hiki, pea naʻe fakalototoʻaʻi ʻe ha tuofefine taʻumotuʻa ʻa hoku taʻoketé mo au ke ma kau ʻi he malaʻe ngāue ko ení. Ko ia, naʻá ku ʻalu ai mo Alec ki Liverpool ke fakatau mai ha pasikala pea faʻu ha puha ke toho ʻi he tafaʻakí ke ʻave holo ai ʻema kalamafoní. Naʻe fokotuʻu ha meʻa fakaongo leʻo-lahi ʻi mui ʻi he puhá ʻi ʻolunga ʻi ha meʻa ngāue hangē ha tiupi fakaʻata fetuʻú mita ʻe 2 hono māʻolungá. Naʻe tala mai ʻe he makēniká kia kimaua kuo teʻeki ai te ne ngaohi ha meʻa hangē ko iá ki muʻa, ka naʻe ngāue lelei ia! Naʻá ma kāpui faivelenga ʻa homa feituʻu ngāué, ʻo houngaʻia ʻi he fakalototoʻa ʻa e tuofefiné pea mo e monū naʻe tuku mai kia kimauá.
Tau II ʻa Māmaní—Ko ha Taimi ʻo e ʻAhiʻahi
ʻI he fakalalahi ʻa e fakaʻilonga ʻe fai ʻa e taú, naʻá ku femoʻuekina ai mo Stanley Rogers ʻi hono tuʻuaki ʻa e malanga maʻá e kakaí ko e “Fehangahangai mo e Ngaahi Moʻoní,” ke fai ʻi he Holo Royal Albert ʻi Lonitoní ʻi Sepitema 11, 1938. Ki mui ai, naʻá ku kau ʻi hono tufaki ʻa e malanga ko ení ʻi he faʻunga ʻo ha kiʻi tohi, fakataha mo e Fascism or Freedom, naʻe pulusi he taʻu hono hokó. Ko e ongo kiʻi tohí fakatouʻosi naʻe fakaeʻa ai ʻa e ngaahi taumuʻa fakatikitato ʻa Siamane ʻia Hitilaá. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻá ku hoko ai ʻo ʻiloa ʻi Runcorn ʻi heʻeku ngāue fakafaifekau ki he kakaí pea naʻe tokaʻi au ʻi he meʻa ko iá. Ko e moʻoni, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻa ʻeku muʻomuʻa maʻu pē ʻi he ngāue fakateokalatí naʻá ku ʻi ha tuʻunga lelei ai.
Ko e kautaha naʻá ku ngāue ki aí naʻe ʻi ai ʻene aleapau ke ne fakauaea ha fale foʻou ʻi he tuʻa koló. ʻI he ʻiloʻi naʻe teu ke hoko eni ko ha fale tukuʻanga nāunau taú, naʻá ku fakamahinoʻi ange ʻe ʻikai lava ke u ngāue ai. Neongo naʻe ʻikai leleiʻia ai ʻa hoku kau pule ngāué, naʻe taukapoʻi au ʻe hoku taki ngāué, pea naʻe ʻomai kia au ha ngāue ʻe taha. Naʻá ku toki ʻilo ki mui naʻe ʻi ai hono mehikitanga ʻa ia ko e taha foki ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Naʻe fakalototoʻaʻi lahi au ʻe ha kaungāngāue ʻi heʻene pehē: “ʻE ʻikai te mau ʻamanekina ha toe meʻa kehe meiate koe, Reg, koeʻuhi kuó ke kau ʻi he ngāue faka-Tohitapu ko iá ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻaupito.” Ka neongo ia, naʻe pau ke u tokanga, he naʻe loto ʻa hoku ngaahi kaungāngāue tokolahi ke fakatupunga kiate au ha faingataʻa.
Ko ʻeku lēsisita ko ha tokotaha fakafisi ʻi he tuʻunga fakalotú naʻe tali ia ʻe he fakamaauʻanga ʻi Liverpool ʻi Sune 1940 ʻi he tuʻunga ke u nofo maʻu ʻi heʻeku ngāue lolotongá. Ko e moʻoni, ko e meʻá ni naʻá ne ʻai ke u malava ai ʻo hokohoko atu ʻa ʻeku ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané.
Ki he Ngāue Taimi-Kakató
ʻI he ofi ke ʻosi ʻa e taú, naʻá ku fili ai ke tukuange ʻa ʻeku ngāué pea kau fakataha mo Irene ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻI he 1946, naʻá ku faʻu ai ha taulani mita ʻe 5 ʻa ia naʻe hoko ia ko homa ʻapi, pea ʻi he taʻu hoko maí, naʻe kole ai ke ma hiki ki Alveston, ko ha kolo ʻi Gloucestershire. Hoko atu aí, naʻá ma tāimuʻa ʻi he kolo motuʻa ko Cirencester pea ʻi he kolo lahi ko Bath. ʻI he 1951, naʻe fakaafeʻi ai au ke u ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he tonga ʻo Uēlesí ko ha ʻovasia fefonongaʻaki, ka ʻi he siʻi hifo he taʻu ʻe ua ki mui aí, naʻá ma ʻalu ai ki he Akoʻanga Tohitapu mo e Taua Leʻo ko Kiliatí ki he ako fakamisinalé.
Ko e kalasi hono 21 ʻo e akó naʻe fai ia ʻi South Lansing, ʻi he fakatokelau ʻo Niu ʻIoké, pea naʻá ma maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻi he 1953 ʻi he ʻAsemipilī Sōsaieti Māmani Foʻoú naʻe fai ʻi Kolo Niu ʻIoke. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi mo Irene pe ko homa vāhenga-ngāué ʻe ʻi fē ka ʻi he toki ʻaho ʻo ʻema maʻu tohi fakamoʻoni akó. He fiefia ē ko kimaua ʻi heʻema ʻiloʻi ko Pelū ʻa e feituʻu te ma ʻalu ki aí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko Sidney Fraser, ʻa e tuongaʻane faʻē-taha ʻo Irene, pea mo hono uaifí ko Margaret, naʻá na ngāue ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo Limá laka hake ʻi he taʻu ʻe taha hili ʻena maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he kalasi hono 19 ʻa Kiliatí!
Lolotonga ʻa e tatali ki heʻema visá, naʻá ma fakamoleki ai ʻa e taimi nounou ʻi he ngāue he Pēteli Brooklyn, ka naʻe vave ʻema ʻalu ki Limá. Ko e ʻuluaki ʻi homa vāhenga-ngāue ʻe hongofulú ko Callao, ko e taulanga tefito ʻo Peluú, ʻi he hihifo pē ʻo Limá. Neongo ne ma ʻosi ʻiloʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi lea tefito faka-Sipeiní, ʻi he tuʻunga ko iá naʻe ʻikai lava ʻa Irene pe ko au ʻo fakahoko ha fetalanoaʻaki ʻi he leá. ʻE fēfē haʻama ngāue?
Ngaahi Palopalemá mo e Monū ʻo e Malangá
Naʻe tala mai kia kimaua ʻi Kiliati ʻoku ʻikai ke akoʻi ʻe ha faʻē ʻa ʻene pēpeé ki ha lea. ʻI hono kehé, ʻoku ako ʻa e pēpeé ʻi he talanoa kiate ia ʻa ʻene faʻeé. Ko ia, ko e akonaki eni ne ʻomai kia kimauá: “ʻAlu leva ʻi he ngāue fakamalangá, pea ako ʻa e leá mei he kakaí. Te nau tokoniʻi koe.” ʻI heʻeku feinga ke mahinoʻi ʻa e lea foʻou ko ení, fakaʻuta atu ki he anga ʻo ʻeku ongoʻí ʻi he taimi ʻi loto ʻi he uike ʻe ua ʻo ʻema tūʻutá, naʻe fokotuʻu ai au ko e ʻovasia tauhi ʻo e Fakatahaʻanga Callao! Naʻá ku ʻalu ke sio kia Sidney Fraser, ka ko ʻene akonakí naʻe tatau pē ia mo ia naʻe ʻomai ʻi Kiliatí—feohi mo e fakatahaʻangá pea mo e kakai ʻi ho feituʻú. Naʻá ku fakapapauʻi ke muimui ʻi he faleʻi ko ení.
ʻI he pongipongi Tokonaki ʻe taha, naʻá ku fetaulaki ai mo ha tangata tufunga ʻi hono falekoloá. “Kuo pau ke hokohoko atu ʻa ʻeku ngāué,” ko ʻene leá ia, “ka ke kātaki ʻo tangutu hifo ʻo talanoa mai kiate au.” Naʻá ku tala ange te u fai eni ka ʻi he tuʻunga pē ʻe taha: “ʻI heʻeku fai ha fehālaakí, kātaki ʻo fakatonutonuʻi au. ʻE ʻikai te u ʻita.” Naʻá ne kata peá ne loto-lelei ki heʻeku kolé. Naʻá ku ʻaʻahi kiate ia tuʻo ua he uike pea ʻiloʻi ai ko ha founga lelei ia ke hoko ai ʻo alāanga mo e lea foʻoú, ʻo hangē tofu pē ko ia ne tala mai kia aú.
ʻI ha meʻa naʻe hokonoa, ʻi Ica, ʻa homa vāhenga-ngāue fakamisinale hono uá, naʻá ku fetaulaki ai mo ha tangata tufunga ʻe taha pea fakamatalaʻi ange kiate ia ʻa e fokotuʻutuʻu naʻá ku maʻu ʻi Callao. Naʻá ne loto ʻi he tuʻunga tatau ke tokoniʻi au, ko ia naʻe hokohoko atu ʻa e fakalakalaka mātuʻaki lelei ʻo ʻeku lea faka-Sipeiní, neongo naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe tolu, ki muʻa ke u hoko ʻo poto moʻoní. Ko e tangatá ni naʻá ne femoʻuekina maʻu pē, ka naʻá ku lava ʻo fai ha ako Tohitapu ʻaki hono lau ha ngaahi Konga Tohitapu pea fakamatalaʻi leva kiate ia honau ʻuhingá. ʻI he uike ʻe taha ʻi he taimi naʻá ku ʻalu ai ke sio kiate iá, naʻe tala mai kia au ʻe hono pulé kuó ne mavahe ki ha ngāue foʻou ʻi Lima. ʻI ha taimi ki mui ai ʻi heʻeku aʻu mo Irene ki Lima ki ha fakataha-lahi, naʻá ku toe fetaulaki ai mo e tangatá ni. He fiefialoto ē ko au ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻá ne fetuʻutaki ki he Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá koeʻuhi ke hokohoko atu ʻene akó, pea ko ia mo hono fāmilí kuo nau hoko kotoa ko e kau sevāniti fakatapui ʻa Sihova!
ʻI he fakatahaʻanga ʻe taha, naʻá ma ʻiloʻi ai naʻe ʻikai ke mali ha ongo meʻa kei talavou, neongo ia naʻá na ʻosi papitaiso. ʻI heʻema fetalanoaʻaki mo kinaua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu naʻe kau ki aí, naʻá na fakapapauʻi ai ke fakalaoʻi ʻa ʻena nofo fakatahá, ʻa ia te na ʻi ha tuʻunga ai ke hoko ko e ongo Fakamoʻoni ʻosi papitaiso. Ko ia ai, naʻá ku fokotuʻutuʻu ke ʻave kinaua ki he holo fakakoló ke lēsisita ʻena nofo malí. Ka naʻe malanga hake ai ha palopalema koeʻuhi naʻe ʻi ai ʻena fānau ʻe toko fā naʻe ʻikai ke lēsisita mo kinautolu, pea ko ha fiemaʻu fakalao eni. Naʻe fakanatula pē ʻemau fifili pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he pule koló. “Koeʻuhi ko e ongo meʻa lelei ko ení, ʻa homo ongo kaumeʻa ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá na fakapapauʻi ʻoku totonu ke mo mali fakalao,” ko e lea ia ʻa e pule koló, “ʻe ʻikai te u tuku atu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamaauʻanga ʻa ia ʻoku totonu ke fai ki he kiʻi tama taki taha, pea lēsisita fakalao taʻetotongi kinautolu.” He houngaʻia ē ko kimaua, koeʻuhi ko ha fāmili masiva eni pea ko ha faʻahinga moʻua pē, ne mei hoko ia ko ha kavenga lahi kia kinautolu!
Ko Albert D. Schroeder mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Brooklyn naʻá ne ʻaʻahi mai ki mui kia kimaua ʻo fakahā ʻe fokotuʻu ha ʻapi misinale foʻou ʻi ha konga ʻe taha ʻo Lima. Ko ia ai, ko Irene mo au fakataha mo e ongo tuofāfine, ko Frances mo Elizabeth Good mei he ʻIunaite Seteté, pea mo ha ongo meʻa mali Kānata naʻa mau hiki ki he vahefonua ʻo San Borja. ʻI loto ʻi he taʻu ʻe ua pe tolu, ne tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ha toe fakatahaʻanga lakalakaimonū ʻe taha.
Ko e ngāue ʻi Huancayo, laka hake ʻi he mita ʻe tolu afe ʻi he ngaahi feituʻu māʻolunga lotolotó, naʻá ma feohi ai mo ʻene fakatahaʻangá ʻa ia ko e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 80. Naʻá ku kau ai ʻi he fokotuʻu ʻa e Fale Fakatahaʻanga hono ua ke langa ʻi he fonuá. Naʻe fakanofo au ko e fakafofonga fakalao ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, koeʻuhi naʻe pau ke mau ō tuʻo tolu ki he fakamaauʻangá ke fokotuʻu ʻemau ngaahi totonu fakalao ki he kelekele ne mau fakataú. Ko e ngaahi ngāue peheé, fakataha mo e fakalahi ʻe he kau misinale faitōnunga tokolahi ʻa e ngaohi-ākongá ʻi he ngaahi muʻaki taʻu ko iá, naʻe fakatoka ai ha makatuʻunga pau ki he tupu lelei ʻoku tau sio ai he taimí ni ʻi Peluú—mei he Kau Fakamoʻoni ʻe toko 283 ʻi he 1953 ki he laka hake ʻi he toko 83,000 ʻi he ʻahó ni.
Ko ha Mavahe Fakamamahi
Naʻá ma fiefia ʻi he feohi lelei mo e kaungā misinale ʻi he kotoa ʻo homau ngaahi ʻapi misinalé, ʻa ia naʻe faʻa hoko ko hoku monū ia ke ngāue ai ko e ʻovasia ʻapi. ʻI he pongipongi Mōnite kotoa pē, naʻa mau fakatahataha ai ke talanoa fekauʻaki mo ʻemau ngāue ʻi he uike ʻoku tuʻu mei muʻá pea ke vaheʻi ʻa e ngaahi fatongia ke tokangaʻi homau ʻapí. Ne mau ʻiloʻi kotoa, ko e meʻa tefitó, ko e malangá, pea ʻi he taumuʻa ko iá naʻa mau ngāue feongoongoi fakataha ai. ʻOku ou fiefia ʻi he manatuʻi ne ʻikai ʻaupito ʻi ai haʻamau vākovi lahi ʻi ha taha pē ʻo homau ngaahi ʻapí.
Ko homa vāhenga-ngāue fakaʻosí ko Breña, ko ha kolo ʻe taha ʻi he tuʻa kolo ʻo Limá. Ko ʻene fakatahaʻanga anga-ʻofa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 70 naʻe tupu vave ia ʻo laka hake ʻi he toko 100, ʻo fokotuʻu ai ha toe fakatahaʻanga ʻe taha ʻi Palominia. Ko e taimi eni naʻe hoko ai ʻa Irene ʻo puke. Naʻá ku ʻuluaki fakatokangaʻi naʻe ʻikai te ne manatuʻi ʻi he taimi ki he taimi ʻa e meʻa naʻá ne leaʻakí, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne faingataʻaʻia ʻi hono manatuʻi ʻa e founga ke aʻu ai ki ʻapí. Neongo naʻá ne maʻu ha tokangaʻi fakafaitoʻo lelei, naʻe hōloa māmālie ʻa hono tuʻungá.
Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he 1990, naʻe pau ai ke u fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ke ma foki ki ʻIngilani ʻa ia naʻe talitali anga-ʻofa ai kimaua ʻe hoku tuofefine ko Ivy ki hono ʻapí. ʻI he taʻu ʻe fā ki mui ai, ʻi hono taʻu 81, naʻe mate ai ʻa Irene. Kuó u hokohoko atu ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, ʻi he ngāue ko ha mātuʻa ʻi he taha ʻo e fakatahaʻanga ʻe tolu ʻi hoku kolo tupuʻangá. Tuʻo taha ʻi ha vahaʻa taimi, ʻoku ou fononga foki ai ki Manchester ke fakalototoʻaʻi ʻa e kulupu lea faka-Sipeini ʻi aí.
Naʻá ku maʻu ki muí ni ha meʻa naʻe hokosia fakalotomāfana ʻa ia naʻe kamata ʻi he laui hongofuluʻi taʻu ki muʻá ʻi heʻeku tā ʻa e ngaahi malanga miniti ʻe nima ʻi heʻeku kalamafoní ki he faʻahinga ʻi he ngaahi ʻapí. ʻOku ou manatuʻi lelei ha kiʻi taʻahine ako naʻá ne tuʻu ʻi mui ʻi heʻene faʻeé ʻi he matapaá, ʻo fanongo ki he pōpoakí.
Naʻe iku ʻo hiki ʻa e kiʻi taʻahiné ni ki Kānata, pea ko hano kaumeʻa ʻa ia ʻoku kei nofo ʻi Runcorn pea ko ha tokotaha Fakamoʻoni ia he taimí ni naʻá ne hanganaki fetuʻutaki mo ia. Naʻe tohi mai ʻa e taʻahiné ki ai ki mui ʻo pehē, naʻe ʻaʻahi ange kiate ia ʻa e ongo Fakamoʻoni ʻe toko ua pea naʻá ne fai ʻa e fakamatala ʻa ia naʻe fakafoki taʻeʻamanekina mai ai ʻa e manatu ki he meʻa naʻá ne fanongo ki ai ʻi he malanga ko ia naʻe hiki miniti ʻe nimá. ʻI heʻene ʻiloʻi ʻa e ongo ʻo e moʻoní, ko ha sevāniti fakatapui ia ʻa Sihova he taimí ni pea kole ange ke fakaaʻu atu ʻene fakamālō ki he kiʻi talavou naʻe ʻaʻahi ange ki he ʻapi ʻo ʻene faʻeé laka hake ʻi he taʻu ʻe 60 kuohilí! Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻaupito te tau ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e faiaka mo e tupu ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoní.—Koheleti 11:6.
ʻIo, ʻoku ou sio atu ki he kuohilí fakataha mo e houngaʻia lahi ʻi heʻeku moʻui naʻe fakamoleki ʻi he ngāue mahuʻinga ʻa Sihová. Talu mei heʻeku fakatapui ʻi he 1931, kuo teʻeki ai te u tō ʻi ha ʻasemipilī ʻa e kakai ʻa Sihová. Neongo naʻe ʻikai haʻama fānau tonu mo Irene, ʻoku ou fiefia ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi foha mo e ʻofefine laka hake ʻi he 150 ʻi ha ʻuhinga fakalaumālie, ʻoku nau tauhi kotoa ki heʻetau Tamai fakahēvani ko Sihová. Hangē ko hono fakalea ʻe hoku uaifi ʻofeiná, ko homa ngaahi monuú kuo hoko moʻoni ia ko ha tuʻunga ʻo e fiefia ʻoku taʻealafakatataua.
[Fakamatala ʻi lalo]
a “Ko e Muimui ʻi he Topuvaʻe ʻo ʻEku Ongo Mātuʻá,” ʻa e talanoa ki he moʻui ʻa Hilda Padgett, ʻoku hā ia ʻi he Watchtower ʻo ʻOkatopa 1, 1995, peesi 19-24.
b Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Ko e fineʻeikí, ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1900 tupú
[Fakatātā ʻi he peesi 24, 25]
Toʻohemá: Ko Hilda Padgett, ko au, Irene mo Joyce Rowley ʻi Leeds, ʻIngilani, 1940
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
ʻOlungá: Ko Irene mo au ʻi muʻa ʻi homa ʻapi taulaní
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
Tuʻuaki ʻo ha malanga maʻá e kakaí, ʻi Cardiff, Uēlesi, 1952