ʻUhinga ʻe ʻIkai Lava Ai Ke Tau Tuʻu Tokotahá
KO Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻá ne talaki: “ʻOku ngutuhuaange ke toko ua ʻi heʻete toko taha; he ʻoku ʻi heʻena ngaue ha totongi lelei. He kapau te na to, ʻe lava ʻe he taha ke ʻohake hono kaumeʻa: ka ʻoiaue ʻa e toko taha ʻoku to, ka ʻoku ʻikai ha taha mo ia ke ʻohake!” (Koheleti 4:9, 10) Ko ia ʻoku fakamamafaʻi ʻe he tokotaha mamata fakapotopoto ko eni ki he tōʻonga fakaetangatá ʻetau fiemaʻu ki he feohí pea mo e mahuʻinga ʻo e ʻikai ke fakamavaheʻi kitautolú. Kae kehe, naʻe ʻikai ko e fakakaukau fakaetangata pē eni. Ko e fakamatala ʻa Solomoné naʻe tupu ia mei he poto mo e fakamānavaʻi fakaʻotuá.
ʻOku ʻikai fakapotopoto ke fakamavaheʻi kitautolu. ʻOku tauʻaki fiemaʻu ʻe he kakaí kinautolu. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau fiemaʻu ʻa e mālohi mo e tokoni ʻa ia ʻe lava ke tau maʻu mei he faʻahinga kehe ʻo e tangatá. “Ko e tangata mavahe ʻoku ne nofoʻaki kumi ʻa e holi aʻana,” ko e lau ia ʻa ha palōveepi faka-Tohitapu. “Neongo pe ko e ha ha faleʻi ʻe fai, te ne ina ki ai.” (Palovepi 18:1) Ko ia, ʻoku ʻikai ngalikehe ʻa hono fakalototoʻaʻi ʻe he kau faisaienisi sōsialé ʻa e faʻahinga tāutaha ke nau kau ki ha kulupu pea ke mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé.
ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi faleʻi ki hono fakaake ʻa e moʻui fakakoló, ʻoku lave ai ʻa Palōfesa Robert Putnam ki hono “fakaivimālohi ʻa e tākiekina ʻo e tui fakalaumālié.” ʻOku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he tafaʻakí ni koeʻuhí he ʻoku nau maʻu ʻa e maluʻi ʻi he ngaahi fakatahaʻanga hangē ha fāmilí takatakai ʻi he māmaní. ʻI he fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá, ʻoku nau “maʻu ʻa e ʻofa ki he feohiʻanga fakakātoa ʻo e fanga tokouá,” ʻa ia ʻoku maʻu ʻa e “manavahē [anga-ʻapasia] ki he ʻOtuá.” (1 Pita 2:17, NW) ʻOku toe fakaʻehiʻehi ʻa e Kau Fakamoʻoní mei he fakamavahé mo hono ngaahi nunuʻa fakatupu maumaú koeʻuhi ko e ngaahi ngāue lelei lahi ʻoku fehokotaki mo e lotu moʻoní ʻokú ne tauhi kinautolu ke nau kau ki hono tokoniʻi honau ngaahi kaungāʻapí ke nau ako ʻa e moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú.—2 Timote 2:15.
Naʻe Liliu ʻe he ʻOfá mo e Feohí ʻEnau Moʻuí
ʻOku fokotuʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha kolo fāʻūtaha ʻa ia ʻoku fakahoko ai ʻe he mēmipa kotoa ha ngafa mahuʻinga. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he tuʻunga ʻo Miguel, Froylán, mo Alma Ruth, ko e mēmipa ʻe toko tolu ʻo e fāmili ʻAmelika Latina tatau. Naʻe fāʻeleʻi kinautolu fakataha mo ha mahaki ʻi he huí ʻa ia ʻoku tupu ai ha faʻahinga tupu kihi. Ko e toko tolú ni kotoa ʻoku nau heka saliote. Kuo anga-fēfē hono ueʻi ʻenau moʻuí ʻe he feohi mo e Kau Fakamoʻoní?
ʻOku fakamatala ʻa Miguel: “Naʻá ku hokosia ha ngaahi vahaʻa taimi faingataʻa, ka ʻi he taimi naʻá ku kamata feohi ai mo e kakai ʻa Sihová, naʻe liliu ʻa ʻeku moʻuí. Ko hono fakamavaheʻi kitá ʻoku fakatuʻutāmaki ʻaupito. Ko e feohi mo e kaungātuí ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, feohi mo kinautolu ʻi he uike kotoá, naʻe tokoniʻi lahi ai au ke u maʻu ʻa e nonga mo e fiemālie.”
ʻOku tānaki mai ʻe Alma Ruth: “Naʻá ku faʻa maʻu ʻa e ngaahi mōmeniti ʻo e loto-mafasia lahi; naʻá ku ongoʻi loto-mamahi ʻaupito. Ka ʻi he ako fekauʻaki mo Sihová, naʻá ku ongoʻi ai ʻe lava ke u maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia. Naʻe hoko ia ko e meʻa mahuʻinga taha kiate au ʻi he moʻuí. Kuo poupouʻi lahi kimautolu ʻe hoku fāmilí, pea kuo fakafāʻūtahaʻi lahi ange ʻe he meʻa ko iá kimautolu.”
Naʻe akoʻi anga-ʻofa ʻe he tamai ʻa Miguel, ʻa Miguel ke ne lautohi mo tohi. Naʻe tokoniʻi leva ʻe Miguel ʻa Froylán mo Alma Ruth ke na fai ʻa e meʻa tatau. Naʻe mātuʻaki fiemaʻu eni ki honau tuʻunga fakalaumālié. “Ko e ako ke lautohí naʻe ʻaonga lahi ia kia kimautolu koeʻuhi he naʻe lava ai ke fafangaʻi fakalaumālie kimautolu ʻaki hono lau ʻa e Tohitapú mo e ʻū tohi makatuʻunga he Tohitapú,” ko e lau ia ʻa Alma Ruth.
ʻI he lolotonga ní, ʻoku ngāue ai ʻa Miguel ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane. Kuo lau ʻe Froylán ʻa e Tohitapú ʻo ʻosi tuʻo hiva. Kuo fakalahi ʻe Alma Ruth ʻene ngāue kia Sihová ʻaki ʻene ngāue ko ha faifekau tāimuʻa, pe tokotaha fanongonongo taimi-kakato ʻo e Puleʻangá, talu mei he 1996. ʻOkú ne fakamatala: “ʻI he tāpuaki ʻa Sihová kuó u aʻusia ai ʻa e taumuʻa ko ení, ʻi heʻeku maʻu ʻa e poupou ʻa siʻoku fanga tokoua ʻa ia kuo nau tokoniʻi au ke ʻikai ngata pē ʻi he malangá kae toe pehē foki ki he faiakó ʻaki hono fai ʻa e ngaahi ako Tohitapu ʻe 11 naʻá ku malava ke kamataʻí.”
Ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻe taha kuo fokotuʻu ia ʻe Emelia, ʻa ia naʻe hoko ki ai ha fakatuʻutāmaki ko ia ʻoku fiemaʻu ai ke ne ngāueʻaki ha saliote koeʻuhi ko e ngaahi lavea ʻi hono ongo vaʻé mo e hui tuʻá. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he Kolo Mekisikoú naʻa nau ako Tohitapu mo ia, pea naʻe papitaiso ia ʻi he 1996. ʻOku pehē ʻe Emelia: “Ki muʻa ʻi hono ʻiloʻi ʻa e moʻoní, naʻá ku loto ke taonakita; naʻe ʻikai te u loto ke toe moʻui. Naʻá ku ongoʻi ha koto ngeʻesi lahi, ʻou tangi ʻaho mo e pō. Ka ʻi he taimi naʻá ku feohi ai mo e kakai ʻa Sihová, naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e fanga tokouá. Ko e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻoku nau fakahaaʻi kiate aú kuo hoko ia ko ha fakalototoʻa. Ko e taha ʻo e kau mātuʻá kuo hangē ia ha tuongaʻane pe tamai kiate aú. Ko ia mo e kau sevāniti fakafaifekau ʻe niʻihi ʻoku nau ʻave au ki he ngaahi fakatahá pea ʻi he ngāue fakamalangá ʻi hoku salioté.”
Ko José, ʻa ia naʻe papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he 1992, ʻokú ne nofo tokotaha. ʻOkú ne taʻu 70, ʻo ne mālōlō mei he ngāué ʻi he 1990. Naʻa faʻa hokosia ʻe José ʻa e loto-mafasiá, ka ʻi he hili ha malanga kiate ia ʻa ha Fakamoʻoni, naʻá ne kamata leva ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Naʻá ne saiʻia ʻi he meʻa naʻá ne fanongoa mo sio aí. Hangē ko ení, naʻá ne sio ki he feohi ʻa e fanga tokouá pea ongoʻi ʻenau tokanga kiate ia ʻi he tuʻunga ko ha tokotahá. Ko e kau mātuʻa mo e kau sevāniti fakafaifekau ʻi heʻene fakatahaʻangá ʻoku nau tokangaʻi ia he taimí ni. (Filipai 1:1; 1 Pita 5:2) Ko e kaungātui peheé “ko ha tokoni fakaivimālohi” kinautolu kiate ia. (Kolose 4:11, NW) ʻOku nau ʻave ia ki he toketaá, ʻaʻahi kiate ia ʻi hono ʻapí, pea poupouʻi ia lolotonga ʻa hono tafa ʻe fā. ʻOkú ne pehē: “ʻOku nau fakahaaʻi ʻa e tokanga kiate au. Ko hoku fāmilí moʻoni kinautolu. ʻOku ou fiefia ʻi he feohi mo kinautolú.”
ʻOku ʻI Ai ʻa e Fiefia Moʻoni ʻi he Foaki Atú
ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻe Tuʻi Solomone “ʻoku ngutuhuaange ke toko ua ʻi heʻete toko taha,” ko e toki ʻosi pē ia ʻene lau fekauʻaki mo e taʻeʻaonga ʻo e līʻoa ʻa hoto iví kotoa ki hono maʻu mai ʻa e ngaahi koloa fakamatelié. (Koheleti 4:7-9) Ko e meʻa tofu pē ia ʻoku tuli vēkeveke ki ai ʻa e tokolahi ʻi he ʻaho ní, neongo ʻoku ʻuhinga ení ko hono feilaulauʻi ʻa e ngaahi vahaʻangatae fakaetangatá fakatouʻosi ʻi loto pea ʻi tuʻa ʻi he fāmilí.
Ko e laumālie ʻo e mānumanú mo e siokitá kuo taki ai ʻa e tokolahi ke nau fakamavaheʻi kinautolu. Kuo ʻikai ʻomai ʻe he meʻá ni kia kinautolu ha fiefia pe fiemālie ʻi he moʻuí, he ko e feifeitamakí mo e siva ʻa e ʻamanakí ʻoku hoko lahi ia ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau hehema ki ha laumālie peheé. ʻI hono kehé, ko e ngaahi fakamatala ne toki lave ki aí ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi ola lelei ʻo e feohi mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sihova pea ʻoku ueʻi kinautolu ʻe he ʻofa kiate ia pea ki honau kaungāʻapí. Ko e ʻi ai tuʻumaʻu ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ko e poupou mo e tokanga ʻa e kaungā Kalisitiané, mo e ngāue faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻa e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahingá ni ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻikai lelei ʻoku ō fakataha mo e fakamavahé.—Palovepi 17:17; Hepelu 10:24, 25.
Koeʻuhi ʻoku tau fefakafalalaʻaki ʻia kitautolu, ʻoku fakanatula ke maʻu ʻa e fiemālié ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa maʻá e niʻihi kehé. Ko Albert Einstein, ʻa ia ko ʻene ngāué naʻe maʻu ʻaonga ai ʻa e niʻihi kehé, naʻá ne pehē: “Ko e mahuʻinga ʻo ha tangata . . . ʻoku totonu ke hā ia ʻi he meʻa ʻokú ne foaki atú ʻo ʻikai ʻi he meʻa ʻokú ne malava ke maʻu maí.” ʻOku fehoanaki eni mo e ngaahi lea ko eni ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí: “ʻOku lahi ange ʻa e fiefiá ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” (Ngāue 20:35, NW) Ko ia ai, lolotonga ʻoku lelei ke maʻu mai ʻa e ʻofá, ʻoku toe mātuʻaki fakatupu moʻui lelei ke fakahaaʻi ʻa e ʻofá ki he niʻihi kehé.
Ko ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻa ia kuo ʻaʻahi ʻi ha ngaahi taʻu ki he ngaahi fakatahaʻangá ke fai ʻa e tokoni fakalaumālié pea kuó ne tokoni ke langa ʻa e ngaahi feituʻu faiʻanga fakataha ki he kau Kalisitiane ʻoku siʻi e meʻa ʻoku nau maʻú ʻokú ne fakamatalaʻi ʻo peheni ʻa ʻene ongoʻí: “Ko e fiefia ʻo e tauhi ki hoku fanga tokouá mo e sio ki honau matá ʻoku fonu ʻi he houngaʻiá ʻokú ne ueʻi au ke hokohoko atu ʻa e kumi ki ha ngaahi faingamālie ke tokoní. Ko e meʻa kuó u hokosiá ʻa ia ko hono fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi he niʻihi kehé ʻa e kī ki he fiefiá. Pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he tuʻunga ko e kau mātuʻá, ʻoku totonu ke mau hoko ko ha ‘toitoiʻanga mei he ʻalotamakí; hange ko e ngaahi mangaʻi vai ʻi ha potu momoa, hange ko e malu ʻo ha makatuʻu kafakafa ʻi ha fonua puhengia.’”—Aisea 32:2.
Hono ʻIkai Sai ke Nofo Fakataha ʻi he Fāʻūtahá!
Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻaonga lahi mo e fiefia moʻoni ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé pea ʻi he kumi ke feohi mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi kia Sihová. “Vakai!” ko e kalanga ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. “Hono ʻikai lelei pea hono ʻikai sai ki he fanga tokouá ke nofo fakataha ʻi he fāʻūtaha!” (Sāme 133:1, NW) Ko e fāʻūtaha fakafāmilí ko ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ia ʻi he fepoupouakí, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he tuʻunga ʻo Miguel, Froylán, mo Alma Ruth. Pea ko ha tāpuaki ē ke fāʻūtaha mo e niʻihi kehé ʻi he lotu moʻoní! Hili hono fai ʻa e akonaki ki he ngaahi husepāniti mo e uaifi Kalisitiané, naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Pea ko ʻeku lea fakaʻosi; ke mou uouanga taha, ke mou tauʻaki kaungāmamahi, ke mou feʻofaʻaki fakalotu, ke mou manavaʻofa, ke mou angavaivai.”—1 Pita 3:8.
Ko e tuʻunga kaumeʻa moʻoní ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi ʻaonga lahi, fakaeongo mo fakalaumālie fakatouʻosi. ʻI he lea ki he ngaahi kaumeʻa ʻi he tuí, ʻoku ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Lōtaki ʻa e lotosiʻi; poupou ʻa e vaivai; ke mou angamokomoko ki he kakai kotoa pe. . . . Ke mou tuli ai pe ki he meʻa ʻoku lelei maʻa e taha, pea maʻa e kakai kotoa pe.”—1 Tesalonaika 5:14, 15.
Ko ia ai, kumi ki he ngaahi founga ʻaonga ke fai lelei ai ki he niʻihi kehé. “Ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe: kae lahi pe kiate kinautolu ʻoku [felāveʻi mo koe] ʻi he famili ʻo e lotu,” he ʻe tānaki mai ʻe he meʻá ni ʻa e ʻuhinga moʻoni ki hoʻo moʻuí pea ʻe tokoni ia ki hoʻo nonga mo e fiemālie. (Kaletia 6:9, 10) Naʻe tohi ʻa e ākonga ʻa Sīsū ko Sēmisí: “Kapau ʻe masiva kofu ha tangata lotu pe ha fine lotu, mo ʻikai ʻaupito maʻu siʻa meʻa tokoni pea ka peheange ʻe hamou toko taha, ʻAlu ā, ʻoku fai pe homou fakamafana, ʻoku fai pe homou fakamakona; ka ʻoku ʻikai te mou ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tangi ki ʻai ʻa e sino; ko e ha hono ʻaonga, ʻo?” (Semisi 2:15, 16) Ko e tali ki he fehuʻi ko iá ʻoku hā mahino. ʻOku fiemaʻu ke ‘ʻoua naʻa taki taha tokanga ki heʻene meʻa aʻaná pe, ka ki he meʻa ʻa e kakai kehé foki.’—Filipai 2:4.
Tānaki atu ki hono tokoniʻi fakamatelie ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha fiemaʻu makehe pe ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha fakatamakí, ʻoku mātuʻaki femoʻuekina ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono ʻai ke maʻu ʻaonga ʻa e kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha founga mātuʻaki mahuʻinga—ʻaki hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 24:14) Ko e kau ʻa e Kau Fakamoʻoni laka hake he toko 6,000,000 ʻi hono fanongonongo ʻa e pōpoaki ko eni ʻo e ʻamanaki mo e fakafiemālié ko e fakamoʻoni ia ʻo ʻenau mahuʻingaʻia moʻoni mo ʻofa ʻi he niʻihi kehé. Ka ko hono ʻoatu ʻa e tokoni mei he ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní ʻoku toe tokoni ia ke feau ai ʻa e fiemaʻu ʻe taha ʻa e tangatá. Ko e hā ia?
Feau ha Fiemaʻu Mātuʻaki Mahuʻinga
Ke maʻu ʻa e fiefia moʻoní, ʻoku tau fiemaʻu ke maʻu ha vahaʻangatae totonu mo e ʻOtuá. Kuo leaʻaki ʻo pehē: “Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻa hono ongoʻi ʻe he tangatá, ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he taimi kotoa pē, mei he kamataʻangá ki he ʻahó ni, ʻa e fakaueʻiloto ke ui ki ha meʻa ʻokú ne tui ʻoku māʻolunga ange pea mālohi ange ʻiate iá, ʻoku fakahaaʻi ai ko e lotú ko e meʻa naʻe fanauʻi mo ia pea ʻoku totonu ke ʻiloʻi fakasaienisi ia. . . . ʻOku totonu ke tau tuʻu ʻo fakatumutumu, ofo pea māluʻia ke sio ki he tuʻunga fakalūkufua ʻo e fekumi mo e tui ʻa e tangatá ki ha meʻamoʻui aoniú.”—Man Does Not Stand Alone, fai ʻe A. Cressy Morrison.
Naʻe talaki ʻe Sīsū Kalaisi: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku ongoʻi masiva honau laumalie.” (Mātiu 5:3) ʻOku ʻikai ke hokohoko lelei atu ʻa e kakaí ʻi he fakamavahe fuoloa mei he faʻahinga kehe ʻo e tangatá. Kae kehe, ʻoku toe mafatukituki mamaʻo ange ke fakamavaheʻi kitautolu mei hotau Tokotaha-Fakatupú. (Fakahā 4:11) Ko hono maʻu mo ngāueʻaki “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua” ʻoku totonu ke hoko ko ha ʻelemēniti mahuʻinga ia ʻi heʻetau moʻuí. (Palovepi 2:1-5) Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke fakatōliʻa ʻetau fiemaʻu fakalaumālié, koeʻuhi ʻe ʻikai lava ke tau tuʻu tokotaha pea mavahe mei he ʻOtuá. Ko ha moʻui fiefia mo fiemālie moʻoni ʻoku fakatuʻunga ia ʻi ha vahaʻangatae lelei mo Sihova, “koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.”—Sāme 83:18, PM.
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
“ʻOku ngutuhuaange ke toko ua ʻi heʻete toko taha . . . He kapau te na to, ʻe lava ʻe he taha ke ʻohake hono kaumeʻa.”—Tuʻi Solomone
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Miguel: “Naʻá ku hokosia ha ngaahi vahaʻa taimi faingataʻa, ka ʻi he taimi naʻá ku kamata feohi ai mo e kakai ʻa Sihová, naʻe liliu ʻa ʻeku moʻuí”
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Alma Ruth: “ʻI he ako fekauʻaki mo Sihová, naʻá ku ongoʻi ai ʻe lava ke u maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia”
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Emelia: “Ki muʻa ʻi hono ʻiloʻi ʻa e moʻoní, . . . Naʻá ku ongoʻi ha koto ngeʻesi lahi”
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ko e feohi mo e kau lotu moʻoní ʻoku tokoni ia ke fakatōliʻa ʻetau fiemaʻu fakalaumālié