“Ko Hoku Tokoni ʻOku Meia Sihova”
Ko e Toʻutupu ʻOku Nau Fakahīkihikiʻi ʻa Sihová ʻOku Fakakoloa Ai ʻa ʻEnau Moʻuí
“ʻOKU OU fiemaʻu ʻa e meʻa lelei taha ʻi he moʻuí!” Ko e anga ia hono fakamatalaʻi ʻe ha tamasiʻi taʻu hongofulu tupu ʻa ʻene ngaahi fakaʻamú. Ka ʻe lava fēfē ke maʻu ʻe ha tokotaha kei talavou ʻa e lelei taha ʻi he moʻuí? ʻOku tokonaki mai ʻe he Tohi Tapú ha tali fakahangatonu: “Tauhi hoʻo Tokotaha-Fakatupú ʻi hoʻo fakakaukaú lolotonga hoʻo kei siʻí!”—Koheleti 12:1, Contemporary English Version.
Ko e fakahīkihiki mo e tauhi kia Sihová ʻoku ʻikai maʻá e kakai lalahí pē. Ko Sāmiuela, ko ha foha ia ʻo ʻElikena mo ʻAna, naʻe kei siʻi ʻaupito ʻi heʻene tauhi kia Sihova ʻi he tāpanekalé. (1 Samiuela 1:19, 20, 24; 2:11) Naʻe fakahāhā ʻe ha kiʻi taʻahine Hepelū kei taʻu siʻi ʻa ʻene tui kakato kia Sihová ʻi he taimi naʻá ne fokotuʻu ange ai ke ʻalu ʻa e taki sōtia Sīlia ko Neamaní ki he palōfita ko ʻIlaisá koeʻuhi kae lava ke fakamoʻui ia mei he kiliá. (2 Tuʻi 5:2, 3) ʻI he Sāme 148:7, 12, ʻoku fekauʻi fakatouʻosi ai ʻa e tamaiki tangatá mo e tamaiki fefiné ke nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova.a ʻI he taimi naʻá ne kei taʻu 12 aí, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e mahuʻingaʻia loloto ʻi hono fai ʻa e ngāue ʻa ʻene Tamaí. (Luke 2:41-49) Koeʻuhi ko hono akoʻi kinautolu mei he Tohi Tapú, ko e tamaiki tangata ʻe niʻihi naʻa nau sio kia Sīsū ʻi he temipalé naʻa nau kalanga: “Hosana ki he Hako ʻo Tevita.”—Mātiu 21:15, 16.
Ko Hono Fakahīkihikiʻi ʻo Sihova ʻi he ʻAho Ní
ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokolahi ʻa e kau talavou ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau laukauʻaki ʻenau ngaahi tuí pea nau lea loto-toʻa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻi he ngaahi ʻapiakó pea ʻi ha feituʻu pē. Fakakaukau atu ki ha ongo fakatātā ʻe ua.
ʻI Pilitānia, naʻe lāulea ʻa e kalasi ʻa e taʻu 18 ko Stephanie ki he fakatōtamá pea mo e ngaahi ʻīsiu kehe fakaeʻulungāangá. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he faiakó ko e fakatōtamá ʻoku tali fakalūkufua ia he taimí ni pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga ia ki ha kiʻi taʻahine ke ne fakafepakiʻi ʻa e tōʻonga ko ení. ʻI he taimi naʻe loto-tatau ai ʻa e kalasí ki he foʻi fakakaukau ko ení, naʻe ongoʻi ai ʻe Stephanie ʻoku ueʻi ia ke ne taukapoʻi ʻa hono tuʻunga, makatuʻunga Fakatohitapú. Ko e faingamālie ke fai peheé naʻe maʻu ia ʻi he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe he faiakó kia Stephanie ʻo fekauʻaki mo ʻene fakakaukaú. Neongo naʻá ne ongoʻi manavasiʻi ʻi he ʻuluaki taimí, naʻe ngāueʻaki ʻe Stephanie ʻa e faingamālié ke fakahaaʻi ai ʻa e vakai Fakatohitapú. Naʻá ne toe fakalea ʻa Ekisoto 21:22-24 peá ne fakamatalaʻi kapau naʻe hala ke fakalaveaʻi ha kiʻi tama teʻeki fanauʻi, tā ko ha fakatōtama ʻoku hā mahino ʻoku fepaki ia mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.
Ko e faiakó, ko ha mēmipa ʻo e haʻa faifekaú, kuo teʻeki ai ke ne lau ʻe ia ʻa e ngaahi veesi ko ení. Ko e fakamoʻoni mālohi ʻa Stephanie naʻe taki atu ai ia ki ha ngaahi fetalanoaʻaki lelei lahi mo hono kaungāakó ʻi he ngaahi kaveinga kehekehe. Ko e kiʻi taʻahine ʻe taha ʻokú ne tali tuʻumaʻu ʻi he taimí ni ʻa e ngaahi tatau fakamuimui taha ʻo e Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake!, pea ko e toko ua kehe naʻá na maʻu ʻa e fakataha-lahi fakavahe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke sio ʻi hono papitaiso ʻo Stephanie ʻi he fakaʻilongaʻi ʻo ʻene fakatapui ki he ʻOtuá.
Ko e taʻu 6 ko Vareta, nofo ʻi Sulinemi, Saute ʻAmeliká, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e faingamālie ke fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi naʻe fiemaʻu ai ʻe heʻene faiakó ha fakafiemālie mei he Tohi Tapú. ʻI heʻene toe foki hili ʻene nofo ʻaho ʻe tolú, naʻe ʻeke ange ai ʻe he faiakó ki heʻene kau akó pe naʻa nau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻá ne puli aí. Naʻa nau tali, “Naʻá ke puke, ko ia?” “ʻIkai,” ko e tali ia ʻa e faiakó. “Ko hoku taʻoketé naʻe mate pea ʻoku ou ongoʻi loto-mamahi ʻaupito. Ko ia ai, kuo pau ke mou fakalongolongo.”
ʻI he efiafi ko iá lolotonga ʻa e kiʻi mālōlō ʻa ʻene faʻeé, naʻe femoʻuekina ʻa Vareta ʻi he hua holo he ngaahi makasini motuʻá, ʻo lau ʻa e ngaahi ʻuluʻi-kaveingá. Naʻá ne maʻu ʻa e Taua Leʻo ʻo Siulai 15, 2001, ko hono ʻuluʻi-kaveingá ko e “ʻOku ʻI Ai ha Moʻui ʻi he Hili ʻa e Maté?” ʻI heʻene fiefiá, naʻá ne fakaʻaaki ai ʻa ʻene faʻeé mo ne pehē, “Fineʻeiki, Fineʻeiki, sio! Naʻá ku maʻu ʻa e makasini fekauʻaki mo e maté maʻa ʻeku faiakó!” Ko e makasiní naʻe ʻave ia ki he faiakó fakataha mo ha tohi meia Vareta. Naʻá ne tohi: “ʻOku tautefito eni kia koe. ʻI Palataisi te ke toe sio ai ki ho taʻoketé koeʻuhí ʻoku ʻikai loi ʻa Sihova. Kuó ne palōmesi mai te ne ʻomai ha palataisi, ʻikai ʻi hēvani, ka ʻi he māmaní.” Naʻe fakahaaʻi ʻe he faiakó ʻa ʻene houngaʻia loloto ki he fakafiemālie makatuʻunga Fakatohitapu naʻe tokonaki mai ʻe he ngaahi kupu ko ení.
Langa ki he Kahaʻú
Ko Sihová ko e ‘ʻOtua fiefia’ pea ʻokú ne fiemaʻu ʻa e fānaú ke nau fiefia. (1 Timote 1:11, NW) ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá tonu: “Fiefia ʻi hoʻo kei talavoú. Fiefia lolotonga hoʻo kei siʻí.” (Koheleti 11:9, Today’s English Version) ʻOku sio ʻa Sihova ʻo fakalaka atu ʻi he lolotongá ni pea lāuʻilo ki he ngaahi ola lele lōloa ʻo e tōʻonga leleí mo e tōʻonga koví. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku akonaki mai ai ʻene Folofolá ki he kau talavoú: “Manatu eni ki ho Tubuaga i he gaahi aho o hoo kei jii, i he heeki ke hoko ae gaahi aho oe kovi, be unuunu mai ae gaahi taʻu, aia te ke behe ai, oku ikai teu maʻu i ai ha fiemalie.”—Koheleti 12:2 (Koh 12:1, PM).
ʻIo, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e kau talavoú ke nau maʻu ʻaonga kakato mei he meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e moʻuí. ʻI hono manatuʻi mo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke taki ʻe he toʻutupú ha moʻui mohu ʻuhinga mo fakakoloa. Naʻa mo e fetaulaki mo e ngaahi faingataʻá, ʻe lava ke nau tali loto-falala: “Ko hoku tokoni ʻoku meia Sihova.”—Sāme 121:2.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he 2005 Calender of Jehovah’s Witnesses, ʻo Maʻasi/ʻEpelelí.
[Fakamatala ʻi he peesi 9]
“ʻE, fai mai ʻa mamani ʻa e fakamalo ʻo Sihova, . . . ʻa e kau talavou, mo e finemui foki.”—SĀME 148:7, 12
[Puha ʻi he peesi 8]
ʻOKU POUPOUʻI ʻE SIHOVA ʻA E KAU TALAVOÚ
“Pea ko koe, Atonai Sihova, ʻoku tuʻu ai ʻeku ʻamanaki: ko hoku falalaʻanga talu ʻeku kei siʻi.”—Sāme 71:5.
“ʻOku fakamakona [ʻe he ʻOtuá] ʻi he lelei ʻa hoʻo aʻuaʻu; tupu foʻou hange ha ikale hoʻo talavou.”—Sāme 103:5.