“Naa Ne Fakaafe Akimautolu”
KO E anga-talitali kakaí ʻoku ʻiloa ia ʻi he ngaahi fonua Hahaké. Ko e fakatātaá, ʻe aʻu ʻo fiekaia nai ha fāmili ia ʻi ʻInitia koeʻuhi ke fafanga ha tokotaha ʻaʻahi naʻe ʻikai ke ʻamanekina. ʻOku fakafonu meʻakai maʻu pē ʻa e ʻaisí ʻe ha faʻē ʻi ʻIulani koeʻuhi kae lava ke ne fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí ki ha kau ʻaʻahi ʻoku ʻikai ʻamanekina ʻenau haʻú.
Ko e faʻahinga laumālie pehē ʻo e foaki nima-homó naʻe hā mahino ia ʻi he lotolotonga ʻo e kakai tokolahi ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú. Ko e faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ʻe taha ko Litia, ʻoku ngalingali ko ha ului Siu naʻe nofo ʻi Filipai, ko e kolo lahi ʻo e vahefonua Masitōniá. ʻI he ʻaho Sāpate ʻe taha, naʻe fetaulaki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo hono ngaahi kaungā fonongá pea mo Litia mo e kau fefine kehe ne nau fakatahataha ʻi ha veʻe vaitafe ʻi tuʻa Filipai. Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa hono lotó ʻi he lea ʻa Paula ʻi he taimi ko iá. Ko hono olá, naʻá ne papitaiso ai fakataha mo e niʻihi ʻi hono falé. Naʻá ne kōlenga leva ki he kau fonongá: “Kabau oku mou behe mooni, oku ou tui mooni ki he Eiki, mou haʻu ki hoku fale.” ʻOku pehē ʻe he kaungā fononga ʻo Paula ko Luké: “Naa ne fakaafe akimautolu.”—Ngāue 16:11-15, PM.
Hangē ko Litiá, ʻoku fakaaʻu ʻe he kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻa e anga-talitali kakaí ki he kaungātuí, ʻo hangē ko e kau ʻovasia fefonongaʻakí mo honau ngaahi malí. ʻOku fakaafeʻi kinautolu ʻe he kau Kalisitiané. Ko hono olá, ʻoku tāpuakiʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakahāhā ʻa e anga-talitali kakaí ʻaki ʻa e fetalanoaʻaki fakatupu langa hake mo e feohi fakalaumālie. Neongo ʻoku ʻikai tuʻumālie ʻa e tokolahi taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku nau “nofo ki he fakaafe ʻāunofo.” (Loma 12:13; Hepelu 13:2) Ko e laumālie foaki ʻoku nau maʻú ʻokú ne ʻai ai kinautolu ke nau fiefia. ʻIo, naʻe moʻoni ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē: “ʻOku te monuʻia lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.”—Ngāue 20:35.