Tuku ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá Ke Ne Tataki Hoʻo Laká
“Ko hoʻo folofola ko e tuhulu ki heʻeku laka, mo e maama ki hoku hala.”—SĀME 119:105.
1, 2. Ko e hā ʻoku ʻikai lavameʻa ai ʻa e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kumi ke maʻu ʻa e melino mo e fiefia moʻoní?
ʻE LAVA ke ke manatuʻi ha taimi naʻe pau ke ke ʻeke ai ki ha taha ha ngaahi fakahinohino? Mahalo pē naʻá ke ofi ki he feituʻu naʻe fai ki ai hoʻo fonongá ka naʻe ʻikai te ke fakapapauʻi ʻa e ngaahi afe siʻi fakamuimui ki aí. Pe naʻá ke hē ʻaupito nai ʻo fiemaʻu ai ke ke foki mei he hala kotoa naʻá ke fou aí. Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻikai naʻe fakapotopoto ke muimui ʻi he fakahinohino ʻa ha taha naʻá ne ʻiloʻi ʻa e feituʻú? Ko ha tokotaha pehē naʻe mei lava ke ne tokoniʻi koe ke ke aʻu ai ki he feituʻu naʻe fai ki ai hoʻo fonongá.
2 ʻI he laui afeʻi taʻu, kuo feinga ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá fakalūkufua ke fakahinohino honau ʻalunga ʻi he moʻuí ʻo ʻikai kau ai ʻa e tokoni fakaʻotuá. Kae kehe, ʻi heʻenau faʻiteliha ʻia kinautolu peé, ʻoku hē ʻaupito ai ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. Heʻikai pē lava ke nau ʻilo ʻe kinautolu ʻa e hala ki he melino mo e fiefia moʻoní. Ko e hā kuo ʻikai te nau malava ai ke aʻu ki he feituʻu ko iá? Laka hake he taʻu ʻe 2,500 kuo maliu atú, naʻe pehē ai ʻe he palōfita ko Selemaiá: “Oku ikai i he tagata oku eveeva ke fakahinohino hono aluaga.” (Selemaia 10:23, PM) Ko ha taha pē ʻoku feinga ke fakahinohino hono ʻalunga ʻoʻoná ʻo ʻikai te ne tali ʻa e tokoni pōtoʻí ʻokú ne fehangahangai taʻealakalofi mo e ongoʻi feifeitamaki. Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e fakahinohino!
3. Ko e hā ʻoku taau taha ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke ne ʻomai ʻa e fakahinohino ki he faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko e hā ʻokú ne talaʻofá?
3 Ko Sihova ko e ʻOtuá ʻoku taau taha ke ne ʻomai ʻa e fakahinohino ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ne mahinoʻi lelei ange ʻi ha toe taha pē ʻa e faʻunga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Pea ʻokú ne lāuʻilo kakato ki he founga naʻe afe ai ʻa e matakali ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo nau hoko ai ʻo heé. ʻOkú ne toe ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kia kinautolu ke nau foki ai ki he ʻalunga totonú. ʻIkai ko ia pē, ʻi hono tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupú, ʻoku ʻafioʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kia kitautolú. (Aisea 48:17) Ko ia ai, ʻoku lava ke tau falala kakato ki heʻene talaʻofá hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Sāme 32:8 (PM): “Ko au teu fakabotoʻi koe mo akonakiʻi koe i he hala aia te ke alu ai: teu fakahinohino koe aki hoku mata.” ʻOku ʻikai ha veiveiua: ʻOku ʻomai ʻe Sihova ʻa e fakahinohino lelei tahá. Ka ʻoku anga-fēfē ʻene tataki kitautolú?
4, 5. ʻOku lava fēfē ke tataki kitautolu ʻe he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá?
4 Naʻe pehē ʻe ha tokotaha-tohi-saame ʻi heʻene lotu kia Sihová: “Ko hoʻo folofola koe tuhulu ki he ʻeku laka, mo e maama ki hoku hala.” (Sāme 119:105) Ko e ngaahi fakamatala mo e fakamanatu ʻa e ʻOtuá ʻoku maʻu ia ʻi he Tohi Tapú, pea ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga te tau fetaulaki nai mo ia ʻi hotau halá. Ko e moʻoni, ʻi heʻetau lau ʻa e Tohi Tapú pea tuku ke ne tataki kitautolú, ʻoku tau hokosia fakafoʻituitui ai ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Aisea 30:21: “ʻE fanongo ʻe ho telinga ki ha lea mei ho tuʻa, Ko eni ʻa e hala, fou ai.”
5 Kae kehe, fakatokangaʻi ʻoku tuhu ʻa e Sāme 119:105 ki he ongo ngāue ʻe ua ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú na fekauʻaki. ʻUluakí ʻoku hoko ia ko ha tūhulu ki heʻetau laká. ʻI heʻetau fehangahangai ʻi he ʻaho ki he ʻaho mo e ngaahi palopalemá, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻoku totonu ke ne tataki ʻetau laká koeʻuhi ke tau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto pea kalofi ai ʻa e ngaahi tauhele mo e tōʻanga ʻoku ʻomai ʻe he māmani ko ení. Ko hono uá, ko e ngaahi fakamanatu ʻa e ʻOtuá ʻoku fakamaama ai hotau halá, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻa ia ʻoku huʻufataha mo ʻetau ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he Palataisi naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá. ʻI he maama lelei ʻi muʻa ʻa e halá, te tau malava ai ke ʻiloʻilo ki he ngaahi ikuʻanga—lelei pe kovi—ʻo ha ʻalunga pau. (Loma 14:21; 1 Timote 6:9; Fakahā 22:12) Tau sio fakaikiiki lahi ange ki he founga ʻe lava ai ke hoko ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú ko ha tūhulu ki heʻetau laká mo ha maama ki hotau halá.
“Ko e Tuhulu ki Heʻeku Laka”
6. Ko e ngaahi tuʻunga fē ʻoku lava ke hoko ai ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ko ha tūhulu ki heʻetau laká?
6 ʻI he ʻaho kotoa pē, ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi fili. Ko e ngaahi fili ʻe niʻihi ʻoku hā ngali siʻisiʻi nai, ka te tau fetaulaki nai ʻi he taimi ʻe niʻihi mo ha tuʻunga ʻe ʻahiʻahiʻi ai hotau ʻulungāanga maʻá, ko ʻetau faitotonú, pe ko hotau tuʻunga tuʻu-ʻataá. Ke fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ko iá, kuo pau ke tau “ako [hotau] ngaahi ongoʻanga ke sivi ʻa e lelei mo e kovi.” (Hepelu 5:14) ʻI hono maʻu ʻa e ʻilo totonu ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakatupulekina ha mahino fekauʻaki mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻoku tau akoʻi ai hotau konisēnisí koeʻuhi ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻa ia ʻoku fakahōifua kia Sihová.—Palovepi 3:21.
7. Fakamatalaʻi ha tuʻunga ʻa ia ʻe hehema nai ai ha Kalisitiane ke feohi mo e ngaahi kaungāngāue taʻetuí.
7 Fakakaukau angé ki ha fakatātā. Ko ha tokotaha lahi koe ʻokú ke feinga loto-moʻoni ke ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia? (Palovepi 27:11) Kapau ko ia, ʻoku fakaongoongoleleiʻi koe. Kae fakaʻuta atu ʻi ha mōmeniti ʻoku tuʻuaki atu kia koe ʻe he niʻihi ʻo e kaungāngāué ha tikite ke ke ʻalu mo kinautolu ki ha sipoti. ʻOku nau fiefia he feohi mo koe ʻi he ngāué pea nau saiʻia ke feohi mo koe ʻi tuʻa mei he ʻātakai ʻo e ngāué. ʻOkú ke maʻu nai ʻa e fakakaukau mālohi ko e faʻahingá ni ʻoku ʻikai ko ha kakai kovi. ʻOku nau maʻu nai naʻa mo ha ngaahi ʻulungāanga lelei. Ko e hā te ke faí? ʻE ʻi ai nai ha fakatuʻutāmaki ʻi hono tali ʻa e fakaafé? ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke ke fai ha fili lelei ʻi he meʻá ni?
8. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻuhinga ʻi he meʻa fekauʻaki mo e ngaahi feohí?
8 Fakakaukau angé ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe niʻihi. Ko e ʻuluaki konga Tohi Tapu ʻe haʻu nai ki hoʻo fakakaukaú ʻoku maʻu ʻi he 1 Kolinito 15:33 (NW), ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí.” Ko e poupou ki he tefitoʻi moʻoni ko ení ʻoku fiemaʻu ai ke ke fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he kau taʻetuí? Ko e tali Fakatohitapu ki he fehuʻi ko iá ko e ʻikai. He ko ē, ko e ʻapositolo tonu ko Paulá naʻá ne fakahaaʻi ʻa e tokanga ʻofa ki he “kakai kehekehe,” ʻo kau ai ʻa e kau taʻetuí. (1 Kolinito 9:22) Ko e natula tonu ʻo e lotu faka-Kalisitiané ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakahāhā ha mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé—ʻo kau ai ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau kau ʻi heʻetau tuí. (Loma 10:13-15) Ko e moʻoni, ʻe lava fēfē ke tau muimui ʻi he akonaki ke “ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe” kapau ʻoku tau fakamavaheʻi kitautolu mei he kakai te nau fiemaʻu nai ʻetau tokoní?—Kaletia 6:10.
9. Ko e hā ʻa e akonaki Fakatohitapu ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu ke mafamafatatau hotau vahaʻangatae mo hotau kaungāngāué?
9 Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha faikehekehe mahino ʻi he anga-fakakaumeʻa ki ha kaungāngāué mo e hoko ko e kaumeʻa ofi ʻo e tokotaha ko iá. ʻOku kau ki heni ha toe tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe taha. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané: “ʻOua te mou hanga ʻo hoa-ʻa-kehe, he nonofo mo e kau taʻelotu” pe taʻetuí. (2 Kolinito 6:14) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ʻoua te mou hanga ʻo hoa-ʻa-kehe”? ʻOku fakalea ʻe he ngaahi liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi ʻa e ngaahi lea ko iá ko e “ʻoua ʻe faʻahi,” “ʻoua ʻe feinga ke ngāue fakataha ʻo pehē ʻoku mou tatau,“ pe “tuku hono faʻu ʻa e ngaahi vahaʻangatae taʻefeʻungá.” Ko fē taimi ʻoku hoko ai ha vahaʻangatae mo ha kaungāngāue ʻo taʻefeʻungá? Ko fē taimi ʻoku fakalaka ai he fakangatangatá ʻo hoko ko ha hoa-ʻa-kehé? Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú, ʻoku lava ke ne fakahinohino ho ʻalungá ʻi he tuʻunga ko ení.
10. (a) Naʻe anga-fēfē hono fili ʻe Sīsū ʻa e ngaahi kaumeʻá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke ne tokoniʻi ha taha ke ne fai ha ngaahi fili lelei fekauʻaki mo e feohí?
10 Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻá ne ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá mei he taimi ʻo e fakatupú ʻo faai mai ai. (Palovepi 8:31) Lolotonga ʻene ʻi māmaní, naʻá ne faʻu ai ha haʻi vāofi mo hono kau muimuí. (Sione 13:1) Naʻe aʻu ʻo ne ongoʻi “ʻofa” ki ha tangata ʻa ia naʻe takihalaʻi fakalotu. (Maake 10:17-22) Ka naʻe toe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fakangatangata mahino fekauʻaki mo ʻene fili ʻo e ngaahi kaumeʻa ofí. Naʻe ʻikai te ne fokotuʻu ha ngaahi fepikitaki vāofi mo e kakai naʻe ʻikai te nau mahuʻingaʻia moʻoni ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū: “Ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻakimoutolu ʻo kapau ʻoku mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni atu.” (Sione 15:14) Ko e moʻoni, te ke feohi lelei nai mo ha kaungāngāue ʻe toko taha. Kae ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku loto-lelei ʻa e tokotahá ni ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku tuʻutuʻuni mai ʻe Sīsuú? ʻOkú ne loto ke ako fekauʻaki mo Sihova, ʻa e tokotaha ko ia naʻe fakahinohinoʻi mai ʻe Sīsū ke tau lotu ki aí? ʻOkú ne maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāanga ʻa ia ʻoku ou maʻu ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiané?’ (Mātiu 4:10) ʻI hoʻo talanoa mo ho ngaahi kaungāngāué mo vilitaki ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga Fakatohitapú, ʻe eʻa mai ai ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ení.
11. ʻOmai ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻoku totonu ke tataki ai ʻe he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻetau laká.
11 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga lahi kehe ʻa ia ʻoku lava ke hoko ai ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ha tūhulu ki heʻetau laká. Ko e fakatātaá, ʻe tuʻuaki nai ki ha Kalisitiane taʻemaʻungāue ha ngāue ʻokú ne fuʻu fiemaʻu lahi. Kae kehe, ko e taimi-tēpilé ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi lahi, pea kapau te ne tali ʻa e ngāué, te ne liʻaki ai ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá pea ʻikai lava ke maʻu ʻa e ngaahi ngāue kehe ʻoku felāveʻi mo e lotu moʻoní. (Sāme 37:25) ʻOku ʻahiʻahiʻi mālohi nai ha Kalisitiane ʻe taha ke ne sio ʻi he fakafiefia ʻa ē ʻoku mahino ʻene maumauʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. (Efeso 4:17-19) Ko ha toe Kalisitiane ʻe taha ʻe hehema nai ke ʻita vave ʻi he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e kaungātuí. (Kolose 3:13) ʻI he kotoa ʻo e ngaahi tuʻunga ko iá, ʻoku totonu ke tau tuku ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke hoko ko ha tūhulu ki heʻetau laká. Ko e moʻoni, ʻi he muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻe lava ke tau fehangahangai lavameʻa ai mo ha palopalema pē ʻi he moʻuí. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku “ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni.”—2 Timote 3:16.
“Maama ki Hoku Hala”
12. ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ko ha maama ki hotau halá?
12 ʻOku toe pehē ʻe he Sāme 119:105 ko e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke ne fakamaama hotau halá, ʻo hulu ki muʻa ʻi he halá. ʻOku ʻikai te tau fakapoʻuli tuʻu ʻi he fekauʻaki mo e kahaʻú, he ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi tuʻunga fakamamahi ʻi he māmaní mo e ikuʻanga ʻe ʻi aí. ʻIo, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau moʻui ʻi he “kuonga fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko eni ʻo e ngaahi meʻá. (2 Timote 3:1-5) Ko hono ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku toka mei muʻá ʻoku totonu ke ʻi ai ʻene kaunga lahi ki he founga ʻo ʻetau moʻui he taimi ní. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Pea kapau leva ʻe movete pehe ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa pe, pea fakaʻuta muʻa ki he anga ʻoku totonu ke mou angaʻaki, taka he toʻonga maʻoniʻoni mo e lotu moʻoni, ʻo mou nofoʻaki tali ki he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo e ʻOtua.”—2 Pita 3:11, 12.
13. ʻOku totonu ke kaunga fēfē ʻa e fakavavevave ʻa hotau taimí ki heʻetau fakakaukaú mo ʻetau founga moʻuí?
13 Ko ʻetau fakakaukaú mo e founga moʻuí ʻoku totonu ke tapua atu ai ʻetau tuipau mālohi “ʻoku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana.” (1 Sione 2:17) Ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tataki ʻa e Tohi Tapú ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto fekauʻaki mo ʻetau ngaahi taumuʻa ʻi he kahaʻú. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka mou kumi muʻa ki hono puleʻanga, mo e maʻoniʻoni aʻana, pea ʻe ʻatu mo ia foki ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa.” (Mātiu 6:33) He taau moʻoni ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e sio ki he fānau tokolahi ʻoku nau fakahāhā ʻa e tui ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻaki ʻenau tuli ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató! Ko e niʻihi kehe—kau ai ʻa e ngaahi fāmili kakato—kuo nau hiki loto-lelei ki he ngaahi fonua ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e fiemaʻu vivili ki he kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá.
14. Naʻe anga-fēfē hono fakalahi ʻe ha fāmili Kalisitiane ʻenau ngāue fakafaifekaú?
14 Fakakaukau angé ki ha fāmili Kalisitiane ko e toko fā ʻa ia ne nau hiki mei ʻAmelika ki he Lepupilika Tominiká ke ngāue fakataha mo ha fakatahaʻanga ʻi ha kolo ko hono tokolahí ko e toko 50,000. ʻOku kau ki he fakatahaʻangá ʻa e kau malanga ʻo e Puleʻangá fakafuofua ki he toko 130. Neongo ia, ʻi ʻEpeleli 12, 2006, naʻe maʻu ai ʻe he toko 1,300 nai ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí! Ko e ngoué ʻi he feituʻu ko iá ʻoku mātuʻaki “fisi hina ia ki he ututaʻu” he ʻi he hili pē ʻa e māhina ʻe nima, ko e tamai ko ení, faʻeé, fohá mo e ʻofefiné naʻa nau fai ai ʻa e ako Tohi Tapu fakakātoa ʻe 30. (Sione 4:35) ʻOku fakamatala ʻa e tamaí: “ʻOku ʻi he fakatahaʻangá ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe toko 30 kuo nau hiki mai ki heni ke tokoni. Ko e toko 20 nai mei ʻAmelika, lolotonga ia ko e toengá ko ʻenau haʻu mei Kānata, Nuʻu Sila, Sipeini, ʻĪtali mo e ʻOtu Motu Pahamá. ʻOku nau tūʻuta mai mo e vēkeveke ke kau ʻi he ngāue fakafaifekaú pea kuo maongo lahi kia kinautolu ʻa e faivelenga ʻa e fanga tokoua fakalotofonuá.”
15. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki kuo mou maʻu koeʻuhi ko hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi hoʻomou moʻuí?
15 ʻOku mahinongofua, ko e tokolahi ʻoku ʻikai nai te nau ʻi ha tuʻunga ke hiki ki ha fonua ʻe taha ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Ka ko e faʻahinga ʻoku nau malavá—pe lava ke nau feʻunuʻaki honau ngaahi tuʻungá ke fakafaingamālieʻi kinautolú—te nau hokosia moʻoni ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻi he kau ki he tafaʻaki ko eni ʻo e ngāue fakafaifekaú. Pea tatau ai pē pe ʻoku mou ngāue ʻi fē, ʻoua ʻe tō mei he fiefia ʻe lava ke ʻamoutolu ʻi hoʻomou ngāue kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa homou mālohí. Kapau ʻoku mou fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi hoʻomou moʻuí, ʻoku talaʻofa mai ʻa Sihova te ne “vakili ʻa e tapuaki kiate kimoutolu, kaeʻoua ke ʻikai hao.”—Malakai 3:10.
Maʻu ʻAonga mei he Tataki ʻa Sihová
16. ʻE anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi hono tuku ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ke ne tataki kitautolú?
16 Hangē ko ia kuo tau sio ki aí, ʻoku tataki kitautolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Sihová ʻi he ongo founga ʻe ua ʻokú na fekauʻaki. ʻOku nau hoko ko ha tūhulu ki heʻetau laká, ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke laka ki muʻa ʻi he hala totonú pea tataki kitautolu ʻi he taimi kuo pau ai ke tau fai ʻa e ngaahi filí. Pea ʻoku nau fakamaama hotau halá, ʻo ʻai ke tau malava ʻo sio lelei ki he meʻa ʻoku toka mei muʻá. ʻI he meʻa ko iá, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau muimui ʻi he ekinaki ʻa Pitá: “Teuteu homou ʻatamaí ki he ngāué, mou mātuʻaki fakakaukau lelei maʻu pē; fokotuʻu hoʻomou ʻamanakí ʻi he ʻofa maʻataʻatā ko ia naʻe pau ke ʻoatu kiate kimoutolu ʻi he fakahā mai ʻa Sīsū Kalaisí.”—1 Pita 1:13, NW.
17. ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ako Tohi Tapú ke tau muimui ʻi he fakahinohino ʻa e ʻOtuá?
17 ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻa hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e tatakí. Ko e fehuʻí, Te ke fakamoʻulaloa ki ai? Ke mahinoʻi ʻa e fakahinohino ʻoku ʻomai ʻe Sihová, ʻai ko hoʻo fakapapaú ia ke lau ha konga ʻo e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha. Fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke laú, feinga ke ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi he ngaahi meʻá, pea fakakaukau ki he ngaahi founga kehekehe ʻe lava ke ngāueʻaki ai ʻa e fakamatalá ʻi hoʻo moʻuí. (1 Timote 4:15) Ngāueʻaki leva ho “mafai fakaefakaʻuhingá” ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ʻa e ngaahi fili fakafoʻituituí.—Loma 12:1, NW.
18. ʻI heʻetau tuku ke tataki kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻú?
18 Kapau te tau fakaʻatā ke hoko, ʻe fakamaama kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻomai kia kitautolu ʻa e tataki ʻoku fiemaʻú ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e ʻalunga totonu ke muimui ki aí. ʻE lava ke tau falala pau ko e ngaahi folofola ʻa Sihova kuo hikí “ʻoku fakapoto ai siʻi taʻe fie vale.” (Sāme 19:7) ʻI heʻetau fakaʻatā ke tataki kitautolu ʻe he Tohi Tapú, ʻoku tau maʻu ai ha konisēnisi maʻa mo e fiemālie ʻoku hoko ʻi hono fakahōifuaʻi ʻa Sihová. (1 Timote 1:18, 19) Kapau te tau tuku ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ke ne tataki ʻetau laká ʻi he ʻaho taki taha, ʻe fakapaleʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki ʻa e tāpuaki lelei tahá ko e moʻui taʻengata.—Sione 17:3.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakaʻatā ʻa Sihova ko e ʻOtuá ke ne tataki ʻetau laká?
• ʻI he founga fē ʻoku lava ke hoko ai ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ko ha tūhulu ki heʻetau laká?
• ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ko ha maama ki hotau halá?
• ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ako Tohi Tapú ke muimui ʻi he fakahinohino ʻa e ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko fē ʻa e taimi ʻoku taʻefakapotopoto ai ʻa e feohi mo ha tokotaha taʻetuí?
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko e ngaahi kaumeʻa ofi ʻo Sīsuú ko e faʻahinga naʻa nau fai ʻa e finangalo ʻo Sihová
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻOku fakahāhā ʻi heʻetau founga moʻuí ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá?