LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 7/15 p. 3-5
  • ʻE Moʻui Atu Pē Ho Laumālié?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Moʻui Atu Pē Ho Laumālié?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • “ʻOku Mate ʻa e Sino ʻo ka Mavahe mei he Laumalie”
  • Ko e Hā ʻOku Hoko ki he Laumālié ʻi Heʻetau Maté?
  • Ko e Laumālié
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 7/15 p. 3-5

ʻE Moʻui Atu Pē Ho Laumālié?

KO KITAUTOLÚ ko e kakano pē mo e toto? Pe ʻoku tau mahulu atu ʻi he ngaahi ʻelemēniti kotoa naʻe faʻuʻaki kitautolú? ʻOku tau ʻi heni he ʻahó ni pea mole atu ʻapongipongi? Pe ʻoku moʻumoʻui atu pē hatau konga taʻehāmai ʻi he hili ʻa e maté?

Neongo kuo fakatupulekina ʻe he ngaahi lotu ʻo e māmaní ʻa e ngaahi tui fakatupu puputuʻu lahi fekauʻaki mo e moʻui-ka-hokó, ko e lahi taha ʻo e ngaahi lotu ko iá ʻoku nau felotoi ki he foʻi fakakaukau tefito ʻe taha: ʻOku taʻefaʻamate ʻa e meʻa ʻi loto ʻi ha taha pea ʻoku hokohoko atu pē ʻene moʻuí ʻi he hili ʻa e maté. ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi ko e “meʻa” ko ení ko ha laumālie ia ʻoku hao moʻui atu ʻi he mate ʻa ha tokotaha. Ko e hā ʻokú ke tui ki aí? ʻOku tau konga kakano pea konga laumālie? Ko e hā ʻa e laumālie? ʻOku ʻi ai ha laumālie ʻi ha tokotaha moʻui, pea ʻoku mavahe nai ia mei he sinó ʻi he maté? Kapau ko ia, ko e hā ʻoku hoko ki aí?

“ʻOku Mate ʻa e Sino ʻo ka Mavahe mei he Laumalie”

ʻI he Tohi Tapú, ko e ongo foʻi lea faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “laumālié” ʻoku ʻuhinga tefito iá ko e “mānava” pe “matangi.” Kae kehe, ko e foʻi lea “laumālié” ʻoku fakahuʻunga mai ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he mānavá ʻataʻatā pē. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku mate ʻa e sino ʻo ka mavahe mei he laumalie.” (Semisi 2:26) Ko ia ai, ko e laumālié ʻa e meʻa ʻokú ne ʻoange ʻa e moʻuí ki he sinó. Ko e mālohi ia ʻokú ne ʻai ke moʻui ʻa e sinó.

Ko e pau ko ē ke lahi ange ʻa e mālohi ko ia ʻokú ne ʻomai ʻa e moʻuí ʻi he mānavá pe ʻea ʻoku ʻalu ki he maʻamaʻá, ʻoku hoko ʻo hā mahino ia ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki he tuʻunga ʻo ha tokotaha hili e tuʻu ʻa ʻene mānavá. ʻI ha vahaʻa taimi nounou hili e tuʻu ʻene mānavá, ʻe lava pē ke toe fakamoʻui ʻi he feinga fakaetangata ke fakaake iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e mālohi ʻo e moʻuí ʻoku kei ʻi he fanga siʻi sela ia ʻo e sinó. Kae kehe ko ʻene molé pē, heʻikai malava ke lavameʻa ha feinga ke tokoniʻi ha tokotaha ke ne toe mānava. ʻOku ʻikai ha lahi ʻo e mānavá, pe ko e ʻeá, ʻe lava ke ne toe fakamoʻui ʻa e fanga kiʻi sela taʻemoʻuí. Ko e laumālié leva, ko e mālohi ia ʻo e moʻuí ʻokú ne tauhi ʻa e fanga kiʻi selá mo e tokotahá ke ne moʻuí. Ko e ivi moʻui longomoʻui ʻa ia ʻoku ʻalu mei he ongo mātuʻá ki heʻena fānaú ʻi he taimi ʻo e tuʻituʻiá pea ʻoku fakatolonga ia ʻe he mānavá.​—Siope 34:​14, 15.

ʻOku maʻu ʻe he tokotaha taki taha ha laumālie ʻa ia ko e meʻa makehe pē ia meiate ia? Pe ko e ivi moʻui ʻokú ne ʻai ke moʻuí ʻoku tatau pē ia ʻi he kakai kotoa? ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi tali māʻalaʻala ki he ongo fehuʻi ko ení. ʻI hono fakahaaʻi ko e laumālie tatau ʻoku longomoʻui ʻi he meʻamoʻui kotoa peé, naʻe pehē ʻe he tuʻi poto ko Solomoné: “Koe mea oku hoko ki he fānau ae tagata oku hoko ia ki he faga manu; io, koe mea be taha oku hoko ki ai fakatouoji: o hage koe mate ae taha, oku behe be ae mate ae taha; io, koe mānava [pe laumālie] be taha oku nau maʻu; . . . Oku lau kotoabe ki he botu be taha; he oku mei he efu kotoabe, bea oku toe liliu kotoabe ki he efu. Kohai oku ne ilo ae laumalie oe tagata oku alu ki oluga, moe moui [pe laumālie] ae manu oku alu hifo ki he kelekele?” (Koheleti 3:​19-21, PM) ʻIo, ko e fanga manú mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau maʻu moʻoni ʻa e laumālie pe ivi moʻui tatau.

Ko e laumālie ʻi he sinó ʻoku lava ke fakatatau ia ki he tafe ʻa e ʻuhilá ʻa ia ʻokú ne fakalele ha meʻangāue. Ko e ivi ʻuhila taʻehāmai ʻoku tafe ʻi ha meʻangāue pe ko ha mīsiní ʻoku lava ke fakahoko ai ha ngaahi ngāue kehekehe, ʻo fakatuʻunga ʻi he meʻa ʻoku faʻu ke fai ʻe he meʻa ko iá. Ko e fakatātaá, ko e tafe ʻa e ʻuhilá ʻe lava ke ne ʻai ke ulo ha foʻi ʻuhila pe moʻui ha ī, ko ha letiō, ko ha televīsone, pe ko ha komipiuta. Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻaupito te ne maʻu ʻe ia ʻa e fōtunga ʻo e meʻangāue ʻokú ne ʻai ke moʻuí. ʻOku pehē pē ʻa e tafe ʻa e ʻuhilá—ko ha ivi. ʻOku tatau pē ia mo e laumālié, pe ivi moʻuí. ʻOku ʻikai te ne maʻu ʻe ia ʻa e anga ʻo e sino ʻokú ne ʻai ke moʻuí. Ko e ivi moʻui ko ení, pe laumālié, ʻoku ʻikai hano angaʻitangata pe malava fakaefakakaukau—ko ha foʻi mālohi pē ia. Ko e tangatá mo e fanga manú fakatouʻosi ʻoku nau maʻu ʻa e laumālie tatau. Ko ia ai ʻi he mate ʻa ha taha, ko hono laumālié ʻoku ʻikai hokohoko atu ʻene moʻuí ʻi ha toe feituʻu ko ha meʻa makehe pe ko ha meʻamoʻui laumālie.

Ko e Hā ʻOku Hoko ki he Laumālié ʻi Heʻetau Maté?

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Koheleti 12:7 ko e taimi ʻoku mate ai ha tahá, ʻoku “foki ʻa e efu ki he kelekele, ʻo hange ko ʻene ʻi ai muʻa; pea foki ʻa e laumalie kia Elohimi ʻa ia naʻa ne tuku mai ia.” Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni iá ʻoku ʻi ai ha faʻahinga laumālie mavahe mei he sinó ʻoku fononga moʻoni hake ʻi he vavaá ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ení, fakakaukau angé ki he meʻa naʻe tala ʻe Sihova ki he kau ʻIsileli taʻefaitōnungá fakafou heʻene palōfita ko Malakaí. “Foki mai kiate au,” ko ʻene leá ia, “pea te u foki kiate kimoutolu.” (Malakai 3:7) Ki he kau ʻIsileli ko iá ke nau “foki” kia Sihova, naʻe pau ke nau tafoki mei he muimui ki ha ʻalunga hala ʻo toe fai ki he ngaahi fiemaʻu māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Kia Sihova ke “foki” ki ʻIsileli naʻe ʻuhingá te ne toe hōifua kia kinautolu. ʻI he ongo tuʻungá fakatouʻosi, naʻe ʻikai fiemaʻu ha ngaʻunu moʻoni mei he feituʻu ki he feituʻu. Ko e “foki” naʻe kau ki ai ha liliu pē ʻi he fakakaukaú. ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ko e founga ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e foʻi lea “foki” ʻoku ʻikai fiemaʻu maʻu pē ai ha ngaʻunu moʻoni ia mei ha feituʻu ʻe taha ki ha toe feituʻu.

ʻI he founga meimei tatau, ʻi he maté ʻoku “foki ʻa e laumalie kia Elohimi ʻa ia naʻa ne tuku mai ia” ʻi he ʻuhinga ko e taimi pē ʻoku mavahe ai ʻa e laumālié, pe ivi moʻuí mei ha taha, ko e ʻOtua moʻoní pē, ʻa ia naʻá ne muʻaki ʻomai iá, ʻokú ne malava ke toe fakafoki mai iá. ʻOku ʻuhinga ení ko ha ʻamanaki pē ki he moʻui ʻi he kahaʻú ki he tokotaha ko iá ʻoku fakatuʻunga fakaʻaufuli ia ʻi he ʻOtuá.

Ko ha fakatātā, fakakaukau angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Kōsipeli ʻa Luké fekauʻaki mo e pekia ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea kalanga leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo ne pehē, ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumalie ki ho nima: pea ʻi heʻene lea pehē naʻa ne hokotaki.” (Luke 23:46) ʻI he pekia ʻa Sīsū pea mavahe ʻa hono laumālié, pe ivi moʻuí meiate iá, naʻe ʻikai ke fononga ia ki heʻene Tamaí ki hēvani. Ko hono moʻoní, naʻe ʻi he faʻitoká ʻa Sīsū—naʻe ʻikai te ne ʻi ai—kae ʻoua ke fokotuʻu hake ia ʻi he ʻaho tolu mei heʻene pekiá. (Koheleti 9:​5, 10) Naʻa mo e hili ʻene toetuʻú, naʻe ʻikai ke ʻalu hake ai pē ʻa Sīsū ki hēvani. ʻI hono kehé, ‘naa ne fakaha ia kuo moui’ ki heʻene kau ākongá “i he aho e fagofulu,” pea hili iá “nae ave ia ki oluga.” (Ngāue 1:​3, 9, PM) ʻI he taimi ʻo ʻene pekiá, naʻe hanga ʻe Sīsū ʻo ‘tuku hono laumalié ki he nima ʻo ʻene Tamaí,’ ʻi he falala kakato ʻe malava ʻe Sihova ke fakafoki mai ʻene moʻuí.

Ko e Laumālié

ʻOku hā mahino, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e laumālié. Ko e ivi moʻui pē ia kuo pau ke maʻu ʻe he tangatá koeʻuhi ke hokohoko atu ʻene moʻuí. Ko e mānavá, pe ʻeá, ʻoku fiemaʻu ia ke fakatolonga ai ʻa e ivi moʻuí. Mei hení, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi loto ʻi ha tangata ʻe hao moʻui atu ʻi he maté.

Ko ia ai, ko ha ʻamanaki pē ki he kahaʻú ki he kau maté ʻoku fakatuʻunga ia ʻi ha toetuʻu, ʻi ha fokotuʻu hake. ʻOku talaʻofa ʻa e Tohi Tapú: “ʻOua te mou ofo ʻi he meʻa ko ia: he ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo [ʻo Sīsuú] ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.” (Sione 5:​28, 29) Ko e palōmesi papau ko ia ki ha toetuʻú—ʻo ʻikai ko e akonaki fekauʻaki mo e taʻefaʻamate ʻa e laumālié—ʻa e makatuʻunga ki he ʻamanaki moʻoni ki he kau maté.

He mātuʻaki mahuʻinga ē ke maʻu ʻa e ʻilo totonu ʻo e meʻa ko e toetuʻu mo ʻene ʻuhinga ki he faʻahinga ʻo e tangatá! ʻOku toe fiemaʻu foki ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá mo Kalaisi. (Sione 17:3) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ho feituʻú te nau fiefia ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú koeʻuhi ke lava ai ʻo ke fakalahi hoʻo ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá, ko hono ʻAló pea mo ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOku mau fakaafeʻi koe ke ke fetuʻutaki ki he Kau Fakamoʻoní pe tohi ki he kau faipulusi ʻo e pepa ko ení.

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

Ko e laumālie pē taha ʻoku nau maʻú

[Maʻuʻanga Tā]

Kosi: CNPC​—Centro Nacional de Pesquisa de Caprinos (Sobral, CE, Brasil)

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share