Talanoa ki he Moʻuí
Naʻá Ku Ako ke Falala Kakato kia Sihova
Fakamatala fai ʻe Aubrey Baxter
ʻI he efiafi Tokonaki ʻe taha ʻi he 1940, naʻe ʻohofi ai au ʻe ha ongo tangata, ʻo na tuki au ʻou tō ki lalo. Naʻe tuʻu ofi mai ai ha ongo polisi, ka ʻi he ʻikai ke na tokoniʻi aú, naʻá na kaikaila ʻo lau kovi mai peá na fakaongoongoleleiʻi ʻa e ongo tangata houtamakí. Ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi heʻeku moʻuí ʻa ia ne taki atu ki he ngaohikovia ko ení naʻe kamata ia ʻi he taʻu nai ʻe nima ki muʻá ʻi heʻeku ngāue ʻi ha keliʻanga malala. Tuku angé ke u fakamatala ki aí.
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi he 1913 ʻi Swansea, ko e fika tolu ʻi he tamaiki tangata ʻe toko fā, ʻi ha kiʻi kolo matāfanga ʻi Niu Sau Uele, ʻAositelēlia. ʻI heʻeku taʻu nimá, naʻe maʻu ai ʻe hoku fāmilí kotoa ʻa e fulū faka-Sipeini ne fai e ilifia lahi ki aí, ʻa ia naʻá ne toʻo ʻa e ngaahi moʻui ʻe laui miliona ʻi māmani lahi. Ko e meʻa fakafiefiá he naʻa mau hao moʻui kotoa. Kae kehe, ʻi he 1933, naʻe hoko ai ha meʻa fakamamahi ʻi he mālōlō ʻa e fineʻeikí ʻi hono taʻu 47. Ko ha fefine anga-fakaʻotua ia, naʻá ne maʻu ki muʻa ʻa e ongo voliume ʻo e tohi Light, ko e ongo tohi tokoni ako Tohi Tapu naʻe tufaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ngāue ai ʻi ha keliʻanga malala. Koeʻuhi ko ʻeku ngāué naʻe fakahoko ia ʻi he ngaahi vahaʻa taimi nounou mo fakavavevave pea hoko atu ai ʻa e taimi ʻoku ʻikai loko ai ha meʻa ke fai, naʻá ku ʻave ai ʻa e ongo tohí ki he ngāué ʻo lau ʻi he ulo ko ia ʻo e maama naʻe fakapipiki ki hoku tataá. Naʻe vave ai ʻeku ʻiloʻi kuó u maʻu ʻa e moʻoní. Naʻá ku toe kamata ke fanongo ki he ngaahi malanga Fakatohitapu naʻe fakamafola mai ʻi he letioó ʻe he Kau Fakamoʻoní. Tānaki atu ki heʻeku fiefiá, naʻe kamata ke mahuʻingaʻia ʻa e tangataʻeikí mo hoku fanga tokouá kotoa ʻi he moʻoni Fakatohitapú.
Naʻe toe hoko ha meʻa fakamamahi ʻi he 1935 ʻi he mate ʻa hoku tehina ko Billy, ʻi hono maʻu ʻe he niumōniá. Naʻá ne taʻu 16 pē. Kae kehe, ʻi he taimi ko ení, naʻe fakafiemālieʻi ʻe he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ʻa homau fāmilí. (Ngāue 24:15) Ne aʻu ki he taimi naʻe fakatapui ai ʻe he tangataʻeikí mo hoku ongo taʻoketé, ko Verner mo Harold pea pehē ki hona ongo uaifí ʻa ʻenau moʻuí ki he ʻOtuá. ʻI hoku fāmilí tonu, ko au tokotaha pē ʻoku kei moʻuí. Kae kehe, ko e mali hono ua ʻo Verner ko Marjorie, mo e mali ʻo Harold ko Elizabeth, ʻokú na kei longomoʻui mo kinaua foki ʻi he ngāue ʻa Sihová.
Ako ke Falala kia Sihova
Naʻá ku ʻuluaki fetuʻutaki hangatonu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he konga ki mui ʻo e 1935 ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi mai ai ki homau ʻapí ʻi ha pasikala ha fefine ʻIukalaine. ʻI he Sāpate hoko aí, naʻá ku maʻu ai ʻeku ʻuluaki fakataha faka-Kalisitiané, pea ʻi ha uike ki mui ai, naʻá ku kau ai ʻi he kulupu ki he ngāue fakamalangá. Ko e tokotaha Fakamoʻoni naʻá ne fai ʻa e fakataha ki he ngāue fakamalangá naʻá ne ʻomai kiate au ha fanga kiʻi tohi pea ʻi heʻeku ʻohovalé, naʻá ne fekauʻi au ke u ʻalu toko taha! ʻI hoku ʻuluaki ʻapí, naʻá ku manavasiʻi ʻaupito ʻou loto ai ke ava hake ʻa e kelekelé ʻo folo hifo au! Ka naʻe anga-lelei ʻa e tokotaha-ʻapí pea aʻu ʻo ne tali ʻa e ʻū tohí.
Ko e ngaahi konga Tohi Tapu hangē ko e Koheleti 12:1 mo e Mātiu 28:19, 20 naʻe maongo lahi kiate au, pea naʻá ku loto ke u hoko ko ha tāimuʻa, pe faifekau taimi-kakato. Naʻe poupouʻi ʻe he tangataʻeikí ʻa ʻeku filí. Neongo ne teʻeki ai ke u papitaiso, naʻá ku fokotuʻu ʻa Siulai 15, 1936, ko e ʻaho ia ke u kamata aí. ʻI he ʻaho ko iá, naʻá ku ʻalu ai ki he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Seneé, ʻa ia naʻe fakaafeʻi ai au ke u ngāue mo ha kulupu ʻo e kau tāimuʻa ʻe toko 12 ʻi he kolo ʻuta ʻi Senē ko Dulwich Hill. Naʻa nau akoʻi au ki hono ngāueʻaki ʻo e meʻa momosi uite takai nima naʻe ngāueʻaki he taimi ko iá ʻe he kau tāimuʻá ke ngaohiʻaki ʻa e mahoaʻa ʻo fakasiʻisiʻi ai ʻa e fakamole ki he meʻakaí.
Ngāue Tāimuʻa ʻi he Vaó
Hili ʻeku papitaiso ki mui ʻi he taʻu ko iá, naʻe vaheʻi ai au ki Kuinisilani lotoloto fakataha mo e ongo tāimuʻa kehe ʻe toko ua—ko Aubrey Wills mo Clive Shade. Ko ʻemau meʻangāué ko e veeni ʻa Aubrey, ko ha ʻū pasikala, ko ha kalamafoni toʻotoʻo ki hono fakamafola ʻo e ngaahi malanga Fakatohitapú, ko ha tēniti naʻe hoko ko homau nofoʻanga ʻi he taʻu ʻe tolu hoko maí, mohenga ʻe tolu, ko ha tēpile, mo ha kulo ukamea ki he feimeʻatokoní. ʻI he efiafi ʻe taha ʻi hoku taimi feimeʻatokoní, naʻá ku fakakaukau ai ke teuteu ha foʻi kai efiafi “makehe” ʻo e vesitapolo mo e meʻakai ngaohi mei he uité. Ka naʻe ʻikai ha taha ʻia kimautolu naʻe lava ke ne kai ia. Ko ia naʻá ku ʻoange ai ia ki ha hoosi ne haʻi ofi mai. Naʻá ne fakananamu ia, kalokalo pea mavahe! Ne ngata ai ʻa ʻeku ʻahiʻahiʻi ʻa e founga foʻou ʻi he feimeʻatokoní.
Naʻa mau fili ʻi ha taimi ke fakavaveʻi hono kāpui homau feituʻu ngāué ʻaki hono vahevahe ia ki he konga ʻe tolu pea mau taki taha ʻa e konga ʻo ngāueʻi. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, naʻá ku faʻa mamaʻo ʻaupito ai mei he feituʻu ne tuʻu ai homau tēnití, pea naʻá ku mohe ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he poʻulí ʻi he ʻapi ʻo e kakai anga-talitali kakai ʻi he feituʻu ʻutá. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ku mohe ai ʻi ha fuʻu mohenga fakaʻofoʻofa ʻi he loki talitali ʻo ha faama pulu, pea ʻi he pō hokó naʻá ku mohe ai he faliki ʻuli ʻo ha kiʻi fale ʻo e tokotaha tuli kangikalū, pea takatakaiʻi ʻe ha ʻotu kiliʻi manu namu-hāhā. Naʻá ku faʻa mohe ʻi he vaó. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe tuʻu takai ʻia au ʻo kiʻi mamaʻo atu ha fanga kulī kaivao, ko ʻenau tangi fakaʻāulolongó naʻe ongo fakailifia ʻi he fakapoʻulí. Hili ha pō taʻemamohe, ne u toki ʻiloʻi naʻe ʻikai te nau mahuʻingaʻia ʻiate au ka ʻi he toʻotoʻonga ʻo ha manu naʻe laku ofi mai.
Malanga ʻAki ha Kā Meʻa Fakaleʻolahi
Naʻa mau ngāueleleiʻaki ha kā meʻa fakaleʻolahi ke fanongonongo atu ai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he kolo tokelau ʻo Kuinisilani ko Townsville, naʻe fakaʻatā ai ʻe he kau polisí ke mau fokotuʻu ia ʻi he loto koló. Kae kehe, naʻe fakaʻitaʻi ʻe he malanga naʻe hikí ʻa e kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Salvation Army, ʻa ia naʻa nau tala mai ke mau mavahe. ʻI heʻemau fakafisí, naʻe hanga ai ʻe he toko nima ʻo kinautolu ʻo lulu mālohi ʻemau vēní. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku ʻi loto ai, ʻo ngāue ki he meʻa fakaleʻolahí! Ne hā ngali taʻefakapotopoto ke mau vilitaki ai pē ʻi heʻemau ngaahi totonú, ko ia ʻi he tuku e lulu ʻa e kau tangatá, naʻa mau mavahe leva mei he feituʻú.
ʻI Bundaberg naʻe ʻomai ai ʻe ha tangata mahuʻingaʻia ha vaka koeʻuhi ke mau lava ai ʻo fakamafola mei he Vaitafe Burnett, ʻa ia naʻe lele ʻi he loto koló. Naʻe heka ʻa Aubrey mo Clive ʻi he vaká mo e meʻa fakaleʻolahí lolotonga ia naʻá ku nofo ʻi he holo naʻa mau totongí. ʻI he pō ko iá, naʻe ongona ai ʻa e leʻo matolu naʻe hiki ʻo Joseph F. Rutherford, mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻi he kotoa ʻo Bundaberg, ʻi heʻene fanongonongo ha pōpoaki Fakatohitapu mālohi. Ko e moʻoni, ko e ngaahi taimi fakalotomāfana ia naʻe fiemaʻu ai ʻa e loto-toʻa mo e tui ʻi he tafaʻaki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá.
ʻOmai ʻe he Taú ʻa e Pole Lahi Ange
ʻI he hili pē e kamata ʻa e Tau II ʻa Māmaní ʻi Sepitema 1939, naʻe lāulea ai ʻa e Watchtower ʻo Nōvema 1 ki he tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiane ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikí mo e taú. Ki mui ai, naʻá ku fiefia ʻi heʻeku ʻosi ako ʻa e fakamatala taimi tonu ko iá. ʻI he taimi ko ení, hili ʻemau ngāue fakataha ʻi he taʻu ʻe tolu, naʻá ku maʻu ai mo Aubrey pea mo Clive ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue naʻa mau māvae ai. Naʻe fakanofo au ko ha ʻovasia fefonongaʻaki ʻi Kuinisilani tokelau, ko ha vāhenga-ngāue naʻe ʻahiʻahiʻi maʻu pē ai ʻeku falala kia Sihová.
ʻI ʻAokosi 1940, naʻá ku ngāue ai ʻi he fakatahaʻanga ʻi Townsville, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e kau tāimuʻa ʻe toko fā—ko Percy mo Ilma Iszlauba mo e tuongaʻane mo e tuofefine ko Norman mo Beatrice Bellotti. ʻI he taʻu ʻe ono ki mui ai, naʻe hoko ai ʻa Beatrice ko hoku mali. ʻI he efiafi Tokonaki ʻe taha hili ha faifakamoʻoni ʻa ʻemau kulupu ʻi he halá, naʻe hoko ai ʻa e ʻohofi naʻe lave ki ai ʻi he kamatá. Kae kehe, ko e fakamaau taʻetotonu ko ení, naʻe toe ʻāsili ai hono fakalotolahiʻi au ʻi he ngāue ʻa Sihová.
Naʻe fai ʻe he ongo tautehina tāimuʻa ko Una mo Merle Kilpatrick ha ngāue lelei ʻi he tokelaú. Naʻá ku fakamoleki ha ʻaho fakafiefia mo kinaua ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea hili iá naʻá na kole mai ai ke u ʻaʻalo ʻo ʻave kinaua ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo ha vaitafe ki he ʻapi ʻo ha fāmili naʻe mahuʻingaʻia. Naʻe ʻuhinga iá ko e kakau ki ha kiʻi vaka naʻe tau ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻo ʻaʻalo mai, pea toe kolosi leva ʻo ʻave ki ai ʻa e ongo tuofāfiné. Kae kehe, ʻi heʻeku aʻu ki he vaká, naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e ongo fohé ia! Ne mau toki ʻilo ki mui naʻe fūfuuʻi ia ʻe ha tokotaha fakafepaki. Ka naʻe ʻikai taʻofi kimautolu ʻe heʻene foʻi kākaá. Naʻá ku ngāue ko ha tokotaha pōtoʻi kakau ʻi hono maluʻi ʻo e faʻahinga naʻe kakaú ʻi he ngaahi taʻu lahi pea naʻe kei mālohi pē ʻeku kakaú. Ko ia naʻá ku haʻi ai ʻa e maea taulá ʻi hoku kongalotó, kakau ʻo toho ʻa e vaká ki he ongo tuofāfiné, pea kakau ʻo taulaniʻi kinaua ki he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻemau ngaahi feingá, he naʻe hoko ʻi ha taimi ʻa e fāmilí ni ko e Kau Fakamoʻoni.
ʻI he Malumalu ʻo e Toʻukupu ʻo Sihová
ʻI ha ngaahi ʻuhinga fakaemaluʻi, naʻe fokotuʻu ai ʻe he kau taú ha faiʻanga hua ʻi lalo hifo pē ʻi he kolo ko Innisfail. ʻI he tuʻu hoku nofoʻangá ʻi he feituʻu tapuí, naʻe lava ke u maʻu ha ngaahi ngofua ke hū ki ai, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻene mahuʻinga ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e kau fakafofonga mei he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ke ʻai ke nau hū ʻi he faiʻanga huá, naʻá ku fufū kinautolu ʻi ha konga fakapulipuli ʻi he lalo sea mui ʻo ʻeku kaá.
Naʻe vahevahe ʻa e penisiní he taimi ko iá, pea naʻe fokotuʻu ʻi he ngaahi meʻalele lahi ha meʻa ngaohi penisini. Ke fakamoʻui ʻa e mīsiní, ko e meʻangāue ko ení naʻá ne toʻo ha penisini velangofua mei he malala velá. Naʻá ku fononga ʻi he poʻulí mo e ngaahi tangai malala naʻe faʻo ʻi he konga naʻe toitoi ai ʻa e tokouá. ʻI heʻeku tuʻu ʻi ha faiʻanga hua, naʻá ku fakaleluʻi ʻa e kau kaʻaté ʻaki hono fakalele mālohi ʻa e mīsiní pea fakapapauʻi naʻe vela ʻaupito ʻa e tukuʻanga malalá. Naʻá ku kaila ki he kau kaʻaté ʻi he pō pehē ʻe taha: “Kapau te u tāmateʻi ʻa e mīsiní, te u taʻofi ai ʻa e fio ʻa e penisini mo e ʻeá, pea ʻe faingataʻa hono toe fakamoʻuí.” ʻI he fehiʻa he velá, longoaʻá mo e ʻuli ʻa e kohú, naʻe hua fakavave ʻe he kau kaʻaté ʻa e kaá pea fekau ke u ʻalu.
Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho ko iá, naʻe vaheʻi ai au ke u fokotuʻutuʻu ha fakataha-lahi ʻi Townsville maʻá e Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá. Naʻe vahevahe ʻa e meʻakaí, pea ke maʻu ʻa e meʻa naʻa mau fiemaʻú naʻe fiemaʻu ke maʻu ha ngofua mei he fakamaau fakakoló. ʻI he taimi ko iá, naʻe tuku pilīsone ai homau fanga tokoua Kalisitiané koeʻuhi ko ʻenau tuʻu-ʻataá. Ko ia ʻi heʻeku ʻai ha ʻapoinimeni ke sio ki he fakamāú, naʻá ku fakakaukau, ‘ʻOku ou fakapotopoto, pe ʻoku ou fakatupu fili?’ Kae kehe, naʻá ku hoko atu ʻo fai ʻa e meʻa naʻe fakahinohino au ki aí.
ʻI heʻene tangutu ʻi mui ʻi ha fuʻu tesi lahi, naʻe fekau mai ʻe he fakamāú ke u tangutu. ʻI heʻeku tala ange ʻa e taumuʻa ʻo ʻeku ʻaʻahí, naʻá ne tangutu hangatonu hake ʻo sio fakamamaʻu taʻemalimali fuoloa mai kiate au. Hili iá naʻá ne maʻu ha nonga peá ne pehē mai leva, “Ko e hā e lahi ʻo e meʻakai ʻokú ke fiemaʻú?” Naʻá ku ʻoange kiate ia ha lisi mātuʻaki siʻisiʻi ʻo e meʻa naʻe fiemaʻú. Naʻá ne vakaiʻi ia peá ne pehē mai: “ʻOku hā ngali ʻikai ke feʻunga ia. ʻE sai ange ke ta liunga ua ia.” Naʻá ku mavahe mei hono ʻōfisí mo e fakamālō lahi kia Sihova, ʻa ia naʻá ne akoʻi mai kiate au ha toe lēsoni ʻe taha ʻi he falalá.
ʻI Sanuali 1941 naʻe tapui ai ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻAositelēlia. Naʻe hoko ai ʻa e kakai tokolahi ʻo huʻuhuʻu mai kia kimautolu pea aʻu ʻo tukuakiʻi kimautolu ki he sipai maʻá e kau Siapaní! ʻI he taimi ʻe taha, naʻe hū fakamālohi mai ai ʻa e kā ʻe ua naʻe fonu he kau polisí mo e kau sōtiá ki he Faama ki he ngāue ʻo e Puleʻangá, ko ha konga kelekele ʻi he Atherton Plateau ne mau fakatau mai ke tō ai ʻa e meʻakaí. Naʻa nau kumi ki ha fuʻu meʻa-hulu ne nau pehē tokua naʻa mau ngāueʻaki ke fakaʻilonga ai ki he filí. Ne toe tukuakiʻi kimautolu ki hono tō fakaʻotu ʻa e koané ʻi he tuʻunga ko ha fakaʻilonga ʻa ia naʻe lava ke lau mei he ʻataá! Ko e moʻoni, naʻe hā ne loi ʻa e ngaahi tukuakiʻi kotoa ko ení.
Koeʻuhi ko e tapuí, naʻe pau ai ke mau tokanga—pea fakapotopoto—ʻi hono tufa ʻo e ngaahi tohí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe tukuange mai ai ʻa e tohi ko e Children, naʻá ku maʻu ai ha puha tohi ʻi Pilisipeini, ʻou fononga lēlue fakatokelau, ʻo tuku ʻa e ʻū tohi ʻi he ngaahi tuʻuʻanga ʻa ia naʻe ʻi ai ha fakatahaʻangá. Ke fakalotosiʻi ʻa e kau hua ʻi he kau polisí mo e kau sōtiá mei hono fakaava ʻa e puhá, naʻá ku ʻalu ai mo ha mataʻi kili fuopotopoto ʻo haʻi ia ki he puhá ki muʻa ke u hifó. Neongo ne faingofua, naʻe lavameʻa ʻa e founga ko iá. ʻI he fiefia lahi ʻa e kakai ʻa Sihová, ko e tapuí—ʻi hono fakamatalaʻi ʻe ha fakamaau ʻi ha fakamaauʻanga ʻo pehē ʻoku “taʻeʻuhinga, taʻefakakaukauʻi mo fakamafasia”—naʻe toʻo ia ʻi Sune 1943.
Ui ki he Ngāue Fakakautaú
Lolotonga ʻa e taʻu ki muʻá, naʻe ui ai ʻa Aubrey Wills, Norman Bellotti, pea mo au ki he ngāue fakakautaú. Naʻe ui ʻa Aubrey mo Norman ʻi ha uike ki muʻa ʻiate au pea naʻá na maʻu ʻa e tautea ngāue pōpula māhina ʻe ono. ʻI he taimi ko iá, naʻe puke ai ʻe he pōsiti ʻōfisí ʻa e ngaahi makasini Taua Leʻo naʻe fakatuʻasila ki he Kau Fakamoʻoni ne ʻiloʻí kae ʻikai puke ʻa e ngaahi makasini naʻe ʻave ki he kau tukuhau kehé. Ko ʻemau ngāué ke kumi ha taha ʻi he kakai ko iá, ʻo hiki-tatau ʻa e ngaahi makasiní pea tufa ʻa e ngaahi tatau ko iá ki he kaungā Fakamoʻoní. ʻI he foungá ni, naʻa mau maʻu tuʻumaʻu ai ʻa e meʻakai fakalaumālié.
ʻI hono hilifaki mai ʻa hoku tautea ngāue pōpula māhina ʻe ono naʻá ku ʻamanekiná, naʻá ku fai leva ki ai ha tangi, fakatatau ki he fakahinohino ʻa e ʻōfisi vaʻa ʻi Seneé. Ko ʻemau taumuʻá ke toloiʻi hono hilifaki mai ʻo e tauteá kae ʻoua ke lava ʻo fakanofo ha taha kehe ke ne tokangaʻi ʻa e ngāué. Naʻá ku ngāueʻaongaʻaki ʻa e vahaʻa taimi ʻeku kei ʻataá ʻi he ʻaʻahi ki he Kau Fakamoʻoni nai ʻe toko 21 naʻe tuku pōpula ʻi Kuinisilani tokelau. Ko e tokolahi tahá naʻa nau ʻi ha pilīsone ʻe taha, pea naʻe fehiʻa ʻa e sela aí ʻia kimautolu. ʻI heʻeku fakamanatu ange kiate ia ʻoku lava ʻa e kau faifekau ʻo e ngaahi lotu kehé ke ʻaʻahi ki heʻenau kakaí, naʻá ne hoko ai ʻo tōlili. “Kapau naʻá ku maʻu ʻa e mafaí,” ko ʻene kaikailá ia, “ʻe tuʻu laine kotoa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kae fana kinautolu!” Naʻe tataki fakavave atu au ʻe he kau kaʻaté ki tuʻa.
ʻI heʻene hoko ki heʻeku hopo tangí, naʻá ku maʻu ai ha tokoni fakalao fakatatau ki he fiemaʻu ʻa e laó. Neongo ia, ko hono moʻoní, naʻá ku loeaʻi pē ʻe au ʻa ʻeku keisí, ʻa ia naʻe ʻuhinga iá ko e falala kakato kia Sihova. Ko Ia, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe ʻikai te ne liʻaki au. (Luke 12:11, 12; Filipai 4:6, 7) Ko e meʻa fakaofó, naʻe lavameʻa ʻa e hopó koeʻuhi naʻe maʻu ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa e kalaké ʻi he tikite fakaʻiló!
ʻI he 1944, naʻe vaheʻi ai au ki ha sēketi lahi naʻe kau kotoa ki ai e tafaʻaki fakatonga ʻo ʻAositelēliá, tokelau ʻo Vikatōliá mo e kolo Niu Sau Uele ko Seneé. ʻI he taʻu hoko maí, naʻe kamata ai ha feingangāue fakamalanga ki he kakaí ʻi māmani lahi, pea ko e tokotaha malanga taki taha naʻe pau ke ne teuteuʻi ʻa ʻene malanga pē ʻaʻana, ʻo makatuʻunga ʻi ha ʻautilaine peesi ʻe taha naʻe ʻomai. Ko hono fai ʻo ha ngaahi malanga houa ʻe tahá naʻe ʻomai ai ha pole foʻou, ka naʻa mau kamata ia fakataha mo e falala kakato kia Sihova pea naʻá ne tāpuakiʻi ʻemau ngaahi feingá.
Nofo Malí mo e Ngaahi Fatongia Foʻou
ʻI Siulai 1946, naʻá ku mali ai mo Beatrice Bellotti, pea naʻá ma ngāue fakataha ko e ongo tāimuʻa. Ko homa falé ko ha kalavana pe taulani ngaohi mei he palaiutí. Ko homa ʻofefiné ʻa ia naʻe toko taha pē, ko Jannyce (Jann), naʻe fāʻeleʻi ia ʻi Tīsema 1950. Naʻá ma tāimuʻa ʻi ha ngaahi feituʻu lahi, ʻo kau ai ʻa e kolo ko Kempsey, ʻi Niu Sau Uele, ʻa ia ko kimaua pē ai ʻa e ongo Fakamoʻoní. ʻI he Sāpate taki taha naʻá ma ō ai ki ha holo fakakolo ʻi he feituʻú, pea naʻá ku mateuteu ai ke fai ha malanga maʻá e kakaí ʻa ia naʻá ma tuʻuaki ʻi ha ngaahi lauʻipepa-tuʻuaki. ʻI ha ngaahi māhina siʻi, ko Beatrice pē mo e pēpē ko Jann ʻa e ongo meʻa naʻe fanongó. Kae kehe, ʻikai fuoloa mei ai, naʻe kamata ke hū tahataha mai ki ai ʻa e niʻihi kehe. ʻI he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga longomoʻui ʻe ua ʻi Kempsey.
ʻI he taʻu ua ʻa Jann, naʻa mau nofo ai ʻi Pilisipeini. Pea ʻi he ʻosi ʻene akó, naʻa mau tāimuʻa fakafāmili ai ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe fā ʻi he kolo Niu Sau Uele ko Cessnock ki muʻa ke mau foki ki Pilisipeini ke tokoni ki he faʻē mahamahaki ʻa Beatrice. ʻI he lolotonga ní, ʻoku ou maʻu ʻa e monū ʻo e ngāue ko ha mātuʻa ʻi he Fakatahaʻanga Chermside.
ʻOku ou fakamālō mo Beatrice kia Sihova ʻi heʻene ngaahi tāpuaki taʻefaʻalauá, ʻo kau ai ʻa e monū ko hono tokoniʻi ʻa e kakai ʻe toko 32 ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ia. ʻOku ou fakamālō fakafoʻituitui kia Sihova koeʻuhi ko hoku uaifi ʻofeiná, ʻa ia neongo ʻoku anga-ʻofa mo anga-malū, kuó ne hoko ko ha tokotaha faitau taʻemanavahē ki he moʻoni Fakatohitapú. Ko ʻene ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻene falala kiate iá mo e ‘huʻufataha e sio hono matá’ kuo ʻai ai ia ke ne hoko ko ha uaifi mo e faʻē lavameʻa moʻoni. (Mātiu 6:22, 23; Palovepi 12:4) ʻI he feohi mo iá, ʻoku lava ke u leaʻaki ʻi he kotoa ʻo hoku lotó: “Monuʻiaā ka ko e mafi ʻoku tuʻu ʻene falala kia Sihova.”—Selemaia 17:7.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e talanoa ki he moʻui ʻa Percy Iszlaub naʻe hā ia ʻi he ʻīsiu ʻo e makasini ko ení ʻi Mē 15, 1981.
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
Naʻa mau ngāueʻaki ʻa e kā meʻa fakaleʻolahi ʻi Kuinisilani tokelau
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Ko hono tokoniʻi ʻa e ongo tautehina Kilpatrick ke ngaʻunu ʻena meʻalelé lolotonga ʻa e faʻahitaʻu ʻuhá ʻi Kuinisilani tokelau
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
ʻI homa ʻaho malí