Mālohi Neongo ʻa e Ngaahi Vaivaiʻangá
KO HO ngaahi vaivaiʻangá ʻe lava ke ne lōmekina koe. ʻOku nau pipiki hangē ha kainikaveá. Te ke fakakaukau nai heʻikai ʻaupito lava ke ke ikunaʻi ia, pe te ke ongoʻi taʻefeʻunga nai, ʻo fakahoa koe ki he niʻihi kehé pea fakakaukau ʻoku nau sai ange kinautolu. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ke fekuki nai mo ha mahaki fakatupu tāvaivaia ʻokú ne keina ho iví mo hoʻo fiefia ʻi he moʻuí. Ko e hā pē ʻa e ʻuhingá, ʻoku hā ngali ʻokú ke fihiatuʻu. ʻOku lava ke ke ongoʻi tatau ai mo Siope, ʻa ia naʻá ne pehē ki he ʻOtuá: “Taumaiā ke ke faʻo au ʻi Hetesi! ʻO ke fufū au kaeʻoua ke lolou hoʻo houhau na! ʻO ke tuʻutuʻuni haku taimi, pea toki manatu mai!”—Siope 14:13.
ʻE lava fēfē ke ke hao mei he siva pehē ʻa e ʻamanakí? Neongo nai ʻene faingataʻá, ʻoku fiemaʻu ke ke toʻo mei ho ʻatamaí ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi ʻa hoʻo ngaahi palopalemá. Ko e fakatātaá, te ke fakakaukau nai ki he ngaahi fehuʻi fakamānavaʻi ʻa Sihova ki heʻene sevāniti faitōnunga ko Siopé: “Naʻa ke ʻi fe ʻi heʻeku tanupou ʻa mamani? Tala mai, ʻo kapau ʻoku ke lava ke fakamahino? Ko hai naʻa ne tuʻutuʻuni hono fua—kapau ʻoku ke ʻilo? Pe ko hai naʻe falō ʻa e kafa ki ai?” (Siope 38:4, 5) ʻI heʻetau fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e ngaahi fehuʻi ko iá, ʻoku ngalingali ʻe ueʻi ai kitautolu ke tau fakamoʻoniʻi ʻa e māʻolunga ʻo e poto mo e mālohi ʻo Sihová. Kuó ne fakaʻatā ʻa e tuʻunga lolotonga ʻo e māmaní ke hokohoko atu ʻi he ʻuhinga lelei.
“Tolounua i he Kakano”
Ko ha toe sevāniti faitōnunga ʻe taha naʻá ne kole kia Sihova ke toʻo hano “tolounua i he kakano,” ʻa ia ko ha palopalema fakahohaʻa. Naʻe kōlenga tuʻo tolu ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ʻOtuá ke toʻo meiate ia ʻa e palopalema ko ení. Pe ko e hā ia, ʻi heʻene hangē ha tolounua fakahohaʻá, ʻoku pau pē naʻá ne toʻo meia Paula ʻa ʻene fiefia ʻi he ngāue ʻa Sihová. Naʻe fakatatau ʻe Paula ʻa e tolounuá ki hono toutou tuki ia. Ko e tali eni ʻa Sihová: “Ko eku tokoni e lahi maau: he kuo fakakakato eku malohi i hoo vaivai.” Naʻe ʻikai ke toʻo ʻe Sihova ʻa e tolounua ko ia ʻi he kakanó. Naʻe pau ke fāinga ʻa Paula mo ia, ka naʻá ne tānaki mai: “Kau ka vaivai oku ou toki malohi.” (2 Kol. 12:7-10, PM) Ko e ha ʻene ʻuhingá?
Ko e palopalema ʻa Paulá naʻe ʻikai ke mole fakaemana ia. Kae kehe, naʻe ʻikai ke taʻofi ai ia mei heʻene lavaʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he ngāue ʻa Sihová. Naʻe falala ʻa Paula ki he poupou ʻa Sihová pea naʻá ne kole maʻu pē ki heʻene tokoní. (Fili. 4:6, 7) ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻui fakaemāmaní, naʻe lava ai ke pehē ʻe Paula: “Kuo u tau ʻa e tau lelei, kuo u lavaʻi ʻa e fakapuepue, kuo u tauhi mai ʻa e tui totonu.”—2 Tim. 4:7.
ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau tangata taʻehaohaoa ke nau fai hono finangaló neongo ʻenau ngaahi tōnounoú mo e palopalemá, pea ʻoku totonu ke ʻave kiate ia ʻa e lāngilangí. ʻOku lava ke ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e tataki mo e poto ke fekuki ai mo ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá pea ke tauhi maʻu ʻenau fiefia ʻi heʻene ngāué. ʻIo, ʻoku lava ke ne ngāueʻaki ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke nau fai ʻa e ngaahi ngāue lahi neongo honau ngaahi vaivaiʻangá.
Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke toʻo ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono tolounua ʻi he kakanó: “Ke ʻoua naʻa ku angahiki [ai].” (2 Kol. 12:7) Ko e “tolounua” ʻo Paulá naʻe fakamanatu ai kiate ia ʻa hono ngaahi ngataʻangá pea tokoniʻi ai ia ke ne anga-fakatōkilalo ai pē. ʻOku meimei tatau ia mo e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú: “Ko ia te ne hakeakiʻi ia ʻe fakavaivaiʻi: pea ko ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻe hakeakiʻi.” (Mt. 23:12) ʻOku lava ke akoʻi ʻi he ngaahi ʻahiʻahí ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻa e anga-fakatōkilaló pea tokoniʻi ai kinautolu ke nau ʻiloʻi ke hoko ʻo kātaki faitōnunga ʻoku fiemaʻu ke nau falala kia Sihova. Ko ia ai, ʻi he hangē ko e ʻapositoló, ʻe lava ke nau “vikiviki ʻi he ʻEiki” pe Sihova.—1 Kol. 1:31.
Fufū ʻa e Ngaahi Vaivaiʻangá
ʻOku ʻi ai nai ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻo e niʻihi ʻoku ʻikai te nau lāuʻilo ki ai pe ʻoku nau fakatoupīkoi ke fakahaaʻi. Ko e fakatātaá, ʻoku falala-tōtuʻa nai ha tokotaha, ʻi heʻene falala kiate ia pē. (1 Kol. 10:12) Ko e vaivaiʻanga ʻe taha ʻoku lahi ʻi he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ko e holi ke tuʻu-ki-muʻá.
Ko Sioape, ʻa ia naʻe hoko ko e ʻeiki-tau ʻo e kau tau ʻa Tuʻi Tēvitá, naʻá ne loto-toʻa, loto-pau mo lavameʻa. Neongo ia, naʻe halaia ʻa Sioape ʻi he faihala mamafa ʻa ia naʻe fakahaaʻi ai ha laumālie ʻafungi mo sio tuʻunga. Naʻá ne fakapoongi anga-fakamamahi ʻa e ongo ʻeiki-tau ʻe toko ua. ʻUluakí naʻá ne fai ʻa e sāuni ke tāmateʻi ʻa ʻĀpina. Ki mui ai, ʻi he fakangalingali ʻokú ne talitali lelei ʻa ʻĀmasa naʻá ne tokouaʻakí, naʻe puke ʻe Sioape ʻa e kava ʻo ʻĀmasá ʻaki hono nima toʻomataʻú ʻo hangē ko e ʻai ke ne ʻuma kiate iá peá ne hokaʻi ʻaki ia ʻa e heletaá ʻi hono nima toʻohemá. (2 Sam. 17:25; 20:8-10) Naʻe fetongi ʻe ʻĀmasa ʻa Sioape ʻi he tuʻunga ko e ʻeiki-taú pea naʻá ne ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko ení ke toʻo ʻosi ai ʻa e tokotaha naʻe feʻauhi mo iá, ngalingali naʻá ne ʻamanaki ʻe toe fakafoki ia ki he tuʻunga ko e ʻeiki-taú. ʻOku lava ke ke sio naʻe ʻikai mapuleʻi ʻe Sioape ʻa ʻene ngaahi hehemá, ʻo kau ai ʻa ʻene sio tuʻunga siokitá. Naʻá ne taʻefaimeesi ʻo ʻikai fakahaaʻi ha meʻi fakatomala. ʻI he fakaofi ʻa Tuʻi Tēvita ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa hono foha ko Solomoné ke ne fakapapauʻi ke tautea ʻa Sioape ʻi heʻene koví.—1 Tuʻi 2:5, 6, 29-35.
ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakavaivai ki heʻetau ngaahi holi fehālaakí; ʻe lava ke tau mapuleʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá. ʻUluakí kuo pau ke tau ʻiloʻi pea fakahaaʻi ia. ʻE lava leva ai ke tau ngāue ke ikuʻi ia. ʻOku lava ke tau lotu maʻu pē kia Sihova, ʻo kole ki heʻene tokoní ke ikuʻi ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ko iá, pea ako tōtōivi ʻa ʻene Folofolá, ʻo kumi ki ha ngaahi founga ke tauʻiʻaki ʻa e ngaahi hehema ko iá. (Hep. 4:12) ʻE fiemaʻu nai ke tau ngāue hokohoko ki heʻetau ngaahi tōnounoú pea ʻoua ʻe loto-siʻi. ʻE aʻu nai ʻo hokohoko atu ʻa e faitaú ʻi he lolotonga ʻetau taʻehaohaoá. Naʻe fakahaaʻi eni ʻe Paula ʻi hono tuʻunga pē ʻoʻoná, ʻi heʻene tohi: “ʻOku ʻikai ko e meʻa ʻoku ou fie fai ʻa ia ʻoku ou fai; ka ko e meʻa ʻoku ou fehiʻa ki ai, ko ia ʻoku ou fai.” Ko ia ai, hangē ko ia ʻokú ke lāuʻilo ki aí, naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Paula ʻi he meʻá ni, ʻo hangē naʻe ʻikai ʻaupito lava ke ne mapuleʻi ʻene ngaahi ngāué. ʻI hono kehé, naʻá ne hanganaki fāinga mo hono ngaahi vaivaiʻangá, ʻo falala ki he tokoni ʻa e ʻOtuá fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. (Loma 7:15-25) ʻI he toe taimi ʻe taha naʻe pehē ai ʻe Paula: “ʻOku te tokeia hoto sino, mo takipopulaʻi: naʻa ʻiloange, hili ʻeku fai ʻa e angi ki he kakai kehe, pea u hoko au ko e liʻekina.”—1 Kol. 9:27.
ʻOku hehema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke fakatonuhiaʻi pē kinautolu. ʻE lava ke tau ngāue ki he meʻa ko iá ʻaki hono fakatupulekina ʻa e fakakaukau ʻa Sihová, ʻo fai ʻa e meʻa naʻe ekinaki ki ai ʻa Paula ki he kau Kalisitiané: “Fehiʻaʻia ki he kovi; pikitai ki he lelei.” (Loma 12:9) ʻI heʻetau faitau ke ikuʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá, ʻe fiemaʻu ai ke tau faitotonu, kītaki mo akonakiʻi kitautolu. Naʻe kole ʻa Tēvita kia Sihova: ‘Sivi hoku kofuuá, mo hoku mafú.’ (Sāme 26:2) Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku lava ke fakafuofuaʻi totonu ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi hehema lahi tahá pea ʻomai ʻa e tokoni ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai iá. Kapau ʻoku tau tokanga ki he tataki ʻoku ʻomai ʻe Sihova fakafou heʻene Folofolá mo hono laumālie māʻoniʻoní, ʻe lava ke tau fai ʻa e fakalakalaka ke ikunaʻi ai ʻetau ngaahi tōnounoú.
ʻE fakahohaʻasi nai ʻa e niʻihi ʻe he ngaahi palopalema ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai lava ke nau fekuki mo ia ʻiate kinautolu pē. Ko e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻe lava moʻoni ke nau ʻomai ʻa e tokoni anga-ʻofa mo e fakalototoʻa. (Ai. 32:1, 2) Ka ʻoku fakapotopoto ke maʻu ha ngaahi ʻamanaki ʻuhinga lelei. Ki he ngaahi palopalema ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ha ngaahi fakaleleiʻanga kakato ia ki ai ʻi he fokotuʻutuʻu lolotonga ko eni ʻo e ngaahi meʻá. Ka neongo ia, kuo ako ʻa e tokolahi ke nau fekuki mo ia, pea kuo ʻai ʻe he meʻa ko iá ke nau lava ʻo moʻui fiemālie.
Fakapapauʻi ʻa e Tokoni ʻa Sihová
Ko e hā pē ha ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ení, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻe tataki mo tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova. ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú: “Ko ia mou fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he lalo nima mafimafi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne hakeakiʻi kimoutolu ʻo ka hoko hono taimi: ʻo mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.”—1 Pita 5:6, 7.
ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe Kathy ʻa ia kuó ne ngāue ʻi Pēteli ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻoku maʻu ʻe hono husepānití ʻa e mahaki Loto-Ngalongaló, naʻe ʻikai te ne ongoʻi ʻe lava ke ne kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻu mei muʻá. Naʻe fiemaʻu fakaʻaho ʻa e kōlenga kia Sihova ki ha poto mo ha mālohi fakaeongo. ʻI he hōloa māmālie ʻa e tuʻunga ʻo hono husepānití, naʻe feinga mālohi ʻa e fanga tokoua ʻofá ke nau ako fekauʻaki mo e founga ke feangainga ai mo e mahakí pea ko e fanga tuofāfine tokangá naʻa nau fai ʻa e poupou fakaeongo. Ko e kau Kalisitiane ko ení ko e konga kinautolu ʻo e tokoni fakaivimālohi naʻe ʻomai ʻe Sihová, pea naʻe malava ai ʻa Kathy ke ne tokangaʻi ʻa hono husepānití ʻo aʻu ki heʻene maté ʻi he taʻu nai ʻe 11 ki mui ai. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fakamālō ʻi he loʻimataʻia mo e loto-ʻaufuatō kia Sihova ʻi heʻene tokoní kotoa; naʻe ʻai au ʻe he meʻa ko iá ke u kei hokohoko atu. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi naʻe malava ke u hokohoko atu ʻi he taimi lōloa pehē lolotonga ia ʻeku mātuʻaki tāvaivaia ʻi he ongosiá!”
Tokoni ke Ikuʻi ʻa e Ngaahi Vaivaiʻanga ʻOku Fufuú
ʻI he ongoʻi taʻetaau ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi, ʻoku nau fakakaukau nai ai heʻikai ke fanongo mai ʻa Sihova ki heʻenau ui tokoni ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku mātuʻaki lelei leva ke fakakaukau atu ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Tēvita ʻi heʻene ongoʻi halaia ʻi heʻene angahala mamafa mo Patisepá: “Ko e loto lavea mo mafesifesi ʻe ʻikai taʻe tokaʻi ʻe he ʻAfiona.” (Sāme 51:17) Naʻe fakatomala moʻoni ʻa Tēvita, pea naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke ne fakaofiofi ki he ʻOtuá pea falala ki heʻene mēsí. ʻOku tapua atu ʻia Sīsū ʻa e ongoʻi tokanga ʻa Sihová. Ko e tokotaha-tohi Kōsipeli ko Mātiú naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa ʻAiseá kia Sīsū: “Ko e kofe kuo foa ʻe ʻikai te ne laiki, pea ko e vavae ʻoku kohu ʻe ʻikai te ne tamateʻi.” (Mt. 12:20; Ai. 42:3) Lolotonga ʻene ʻi māmaní, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e manavaʻofa ki he māʻulalo mo e faʻahinga ne lōmekiná. Naʻe ʻikai te ne tāmateʻi hangē ko e laú, ʻa e kiʻi meʻi moʻui fakaʻosi ʻa ha taha ʻa ia ʻoku hangē ko e vavae ʻo ha maama lolo ʻoku tei mate. ʻI hono kehé, naʻá ne tauhi fakaalaala ʻa e faʻahinga faingataʻaʻiá ke toe fakafoki kiate kinautolu ʻa e moʻuí. Ko e tuʻunga ia naʻá ne ʻi ai ʻi heʻene ʻaʻeva ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻIkai ʻokú ke tui ʻoku kei pehē pē ʻa Sīsū pea ʻoku malava ke ne ongoʻi ʻa ho ngaahi vaivaiʻangá? Fakatokangaʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻi he Hepelu 4:15 (PM) ko e Tokotaha ia ʻoku ʻikai lava ke ne “taemanavaofa ki he e tau gaahi vaivai.”
ʻI he tohi fekauʻaki mo hono “tolounua i he kakano,” naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ko e mālohi ʻo Kalaisí naʻá ne “nofoia” ia ʻo hangē ha tēnití. (2 Kol. 12:7-9, PM) Naʻá ne ongoʻi ʻa e maluʻi ʻa e ʻOtuá fakafou ʻia Kalaisi, ʻo hangē pē ko e ongoʻi ʻe ha tokotaha ʻi ha tēniti ʻokú ne malu ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e ʻeá. ʻI he hangē ko Paulá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau fakavaivai ki hotau ngaahi vaivaiʻangá mo ʻetau ngaahi palopalemá. Ke hanganaki mālohi fakalaumālie, ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tokonaki kotoa ʻoku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu fakafou heʻene fakatahaʻanga ʻi he māmaní. ʻE lava ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku malava ʻi he tuʻunga ko e tangatá pea hanga leva kia Sihova fakataha mo e fakapapauʻi kakato te ne tataki ʻetau laká. Ko hono aʻusia ʻa e founga ʻo hono tokoniʻi ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻa hotau ngaahi vaivaiʻangá, te tau malava ai ke lea ʻo hangē ko Paulá: “Kau ka vaivai oku ou toki malohi.”—2 Kol. 12:10, PM.
[Fakatātā ʻi he peesi 3]
Naʻe lotu hokohoko ʻa Paula kia Sihova ke ne tataki ia ke ne lavaʻi ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Naʻe tuku ʻe Tuʻi Tēvita kia Sioape ke ne tokangaʻi ʻa e kau taú
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Naʻe ngāue ʻa Sioape ke tāmateʻi ʻa ʻĀmasa naʻe feʻauhi mo iá
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
ʻOku fai ʻe he kau mātuʻá ʻa e tataki Fakatohitapu anga-ʻofa ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki mo ʻetau ngaahi palopalemá