LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w09 1/1 p. 28-31
  • Ko ha Kumi Halá Naʻe Taki Atu Ai ki he Moʻoní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ha Kumi Halá Naʻe Taki Atu Ai ki he Moʻoní
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Ko ha Tali Sēniti ʻe 25
  • Ko ʻEku Kumi Halá
  • Ko ha Moʻui Kakato mo Mohu ʻUhinga
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
w09 1/1 p. 28-31

Ko ha Kumi Halá Naʻe Taki Atu Ai ki he Moʻoní

Fakamatala fai ʻe R. Stuart Marshall

“ʻOku ʻikai te mau talanoa ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová,” ko e lea ia ʻa e pātele Sēsutí. “ʻOku nau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú.” Naʻe fakaʻohovaleʻi au ʻe heʻene talí, koeʻuhi ko e toki ʻosi pē ia ʻeku kole ange ke ne tokoniʻi ʻa hoku uaifí ʻaki hono fakahaaʻi ange kiate ia ha ngaahi fetōkehekeheʻaki ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku fakapapauʻi ai kuo pau ke u ako Tohi Tapu tonu mo e Kau Fakamoʻoní koeʻuhi ke u lava ʻo fakahaaʻi ange ki hoku hoá ʻenau halá.

KO E taimi ko ení, ʻa ia ʻi hoku taʻu 43, naʻá ku feinga ai ke fakahalaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻi hono ngāueʻaki ʻeku ʻilo fai fakaʻuhingá mo e teolosiá. Mei he kolisi lotolotó ʻo aʻu ki he ʻunivēsití, naʻá ku ʻi ha ngaahi ʻapiako Katolika ai. Neongo naʻá ku maʻu ha mataʻitohi B.A. ʻi he ʻekonōmiká ʻi he 1969 pea hoko atu ʻo kau ki he ngaahi ako naʻe fiemaʻu ʻi he filōsofiá mo e teolosiá, naʻe halaʻatā ke kau hano ako ʻo e Tohi Tapú ʻi heʻeku ako ʻi he Katoliká.

Hili e ako ʻi he ʻunivēsití, naʻá ku mali mo Patricia McGinn, ko ha kaungālotu Katolika. Naʻá ma fakatou maʻu ʻa e mataʻitohi toketā ʻi he ʻUnivēsiti Stanford. Naʻe fāʻeleʻi ʻa homa foha ko Stuart ʻi he 1977, pea naʻe faifai pē ʻo ma hiki ʻo nofo ʻi Sacramento, Kalefōnia, ʻAmelika. ʻI he taʻu ʻe 23 hoko maí, naʻá ku ngāue ai ʻi he siteiti Kalefōniá ʻi he ʻŌfisi ʻo e Faiʻanalaiso Laó, ʻo ʻanalaiso ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻo e patiseti ako ʻa e siteití. Naʻá ku ngāue mālohi pea naʻá ku maʻu ha moʻui ʻoku lelei. Naʻá ku saiʻia ʻi he hoko ko ha tamai ki homa fohá ʻi heʻene tupu haké. Ko hoku uaifi ʻofeiná ko ha tokotaha poupou mateaki ia, pea naʻá ku poupou foki kiate ia.

Ko ha Tali Sēniti ʻe 25

ʻI he taimi naʻe taʻu ua ai ʻa homa fohá, naʻe maʻu ai ʻe Patricia ha Tohi Tapu mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea kamata ke ne ako ia mo kinautolu. Naʻá ne papitaiso ʻi he taʻu hono tolu ki mui aí. Naʻá ku ongoʻi naʻe fakangatangata ʻa e fakakaukau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he ngaahi ʻaho mālōloó mo e huhu totó, neongo ia naʻá ku ʻiloʻi naʻe fakatupu tuipau ʻenau fakaʻuhingá ʻi he ngaahi kaveinga ʻe niʻihi. ʻI heʻeku ʻohovalé, naʻá ku fakahaaʻi ʻeku ongoʻí ʻi he ʻaho ʻe taha ʻi he 1987 ʻi he taimi naʻe ui ai au ke u fakamoʻoni ʻi ha fakataha makehe ʻa e kau faʻu lao ki he akó ʻi hoku siteití ʻo fekauʻaki mo e taha ʻo ʻeku ngaahi fakaongoongolelei ki he kau faʻu laó.

Ko e ʻUnivēsiti ʻo Kalefōniá naʻa nau fiemaʻu ha paʻanga ke feʻauhi ai mo e ngaahi siteiti kehé ke ikuna ha foʻi ngāue fakapuleʻanga tola ʻe ono piliona. Ko e ngāué ko hono faʻu ʻo ha fuʻu meʻangāue fakasaienisi lahi fakaʻulia. Naʻe ʻikai te u fakaongoongoleleiʻi ʻa hono fakapaʻangá, ʻi heʻeku pehē ʻi he lele lōloá, ʻe siʻi ʻa e meʻa ʻe maʻu ai ki he tuʻunga fakapaʻanga ʻa e siteití. Naʻe fakafepakiʻi ia ʻe he ʻunivēsití ʻaki ʻenau ʻomai ʻa e ongo tangata maʻu pale Noble ʻi he Fīsikí ke na fai ʻa e fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo e kau faʻu laó. Naʻá na taki taha fakamatala ki he ʻilo ʻe lava ke maʻu ʻi he meʻangāué. Naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻe lava ke tali ai ʻa e ngaahi fehuʻi ki he tupuʻanga ʻo e ʻunivēsí. Naʻe pehē ʻe he tokotaha ʻe tahá ʻe lava ke fakamaama ʻe he meʻangāué ʻa e kamataʻanga ʻo e moʻui ʻi hotau palanité.

Naʻe hanga mai ʻa e sea ʻo e kōmití kiate au.

“ʻOkú ke pehē ʻoku fuʻu lahi ʻa e totongi ʻo e tola ʻe ono pilioná ke maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ení?” ko ʻene ʻeké mai ia.

“Naʻá ku loto-tatau ko e ngaahi fehuʻi mahuʻinga eni,” ko ʻeku talí ange ia. “Kae kehe, ʻoku haʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki hoku matapaá ʻi he ngaahi pongipongi Tokonakí ʻo tuʻuaki mai ha makasini ki ha meʻaʻofa sēniti ʻe 25 ʻa ia te ne tali ʻa e ngaahi fehuʻi tatau. Pea ʻoku ʻikai te u fakapapauʻi pe ʻoku toe kehe ʻenau tali sēniti ʻe 25 mei he tali tola ʻe ono piliona te tau maʻu nai mei he foʻi ngāue ko ení.”

Naʻe vavā ʻa e tokotaha kotoa ʻi he lokí, ʻo kau ai ʻa e ongo ua maʻu pale Nobel. Neongo naʻe ʻoange ʻe he kau faʻu laó ʻa e paʻanga ke hoko atu ʻaki ʻa e ngāué, naʻe ʻikai fakafepakiʻi ʻe ha taha ʻa ʻeku poiní.

ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe kamata ai ke u sio ki he fiemaʻu ke fakahanga ʻa e tokangá ki ha tuʻunga naʻe hoko ʻi ʻapi. Hili ʻa e taʻu ʻe ono ʻo e fetalanoaʻaki mo Patricia fekauʻaki mo e Tohi Tapú pea mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ku ongoʻi loto-mamahi ʻi heʻene loto ke fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻE kau ki he meʻá ni ʻa e fakasiʻisiʻi ʻo ʻene taimi ngāue ʻi he ʻunivēsití. Ko e founga ʻo hono maʻu ʻe ha tokotaha fakaʻuhinga ʻa e faʻahinga taumuʻa ko iá naʻe fakalotomamahi kiate au, pea ne hā ngali ʻikai ha meʻa naʻe lava ke u leaʻaki pe fai te ne liliu ʻa ʻene fakakaukaú.

Naʻá ku feinga ke fakakau ki ai ha tokoni ʻa ha mataotao, ko ha tokotaha naʻá ne maʻu ha ʻilo Fakatohitapu lahi ange ʻiate au, ko ha taha ʻa ia naʻá ku fakakaukau, ʻe lavangofua ke ne fakahaaʻi kiate ia ʻa e ngaahi fetōkehekeheʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea mo e Tohi Tapú. Ko hono fakamoʻoniʻi pē ʻoku hala ha taha ʻo ʻenau akonakí ʻe fehuʻia leva ai ʻa e toengá. Ko e meʻa pē ia ʻe fiemaʻu ke u aʻu ai ki he ʻatamai ʻo hoku uaifi potó. Naʻá ku fetuʻutaki ki he pātele Sēsuti ʻo e siasi naʻá ku kau ki ai ki muʻa mo Patricia. Naʻe fakaʻosiʻaki ʻema fakatahá ʻa e fetalanoaʻaki naʻe fakamatala ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ko ení. ʻI he fakafisi ʻa e pātelé ke talanoa ki hoku uaifí, naʻá ku ʻiloʻi neongo ʻe kiʻi fuoloa kiate au, ko au ʻoku totonu ke u maʻu ʻa e ngaahi fehālaakí pea fakahaaʻi ia kia Patricia.

Ko ʻEku Kumi Halá

ʻI heʻeku ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoní, ko e meʻa naʻe maongo lahi taha kiate aú ko e kikite ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ku lau mei he ngaahi fakaikiiki ʻa e palōfita ko ʻAiseá ʻo fekauʻaki mo e tō ʻa Pāpilone naʻe hiki ʻi he meimei taʻu ʻe 200 ki muʻa ʻi he meʻa naʻe hokó, ʻo fakahaaʻi moʻoni ai ko Kōlesi ʻa e tokotaha ikuná pea fakamatalaʻi ai ʻa e founga ʻo hono afeʻi ʻa e Vaitafe ʻIufaletesí ke ikunaʻi ai ʻa Pāpiloné. (Aisea 44:27–45:4) ʻI he ngaahi taʻu ki muʻá, naʻá ku ako ai ki he tō ʻa Pāpiloné ʻi ha kalasi ki he palani fakakautaú. Naʻá ku toe ako ai ʻo ʻilo naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Tanielá, laka hake he taʻu ʻe 200 ki muʻa, ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo ha tuʻi Kalisi mālohi ʻa ia ko hono puleʻangá ʻe vahevahe ki he ngaahi puleʻanga ʻe fā hili ʻa ʻene maté naʻe siʻi hifo honau mālohí. (Taniela 8:21, 22) Naʻá ku manatuʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo ʻAlekisānita ko e Lahí mei heʻeku ako ʻa e hisitōlia motuʻá. Fakafou he fekumi fakafoʻituitui ʻi he ngaahi tohi maʻuʻanga fakamatalá, naʻá ku fakamoʻoniʻi tonu ai ko e ngaahi tohi ko eni ʻi he Tohi Tapú ko hono moʻoní naʻe tohi ia ki muʻa ke hoko ʻa e meʻa naʻa nau tomuʻa talá.

Ko e lahi ange ʻeku fakatotoloʻi ʻa e Kau Fakamoʻoní, ko e lahi ange ia ʻeku tuipau ko e Tohi Tapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá, ko ha meʻa ʻa ia naʻe ʻikai lavaʻi ʻi he ngaahi taʻu ko ia ʻo hono ako ʻo e teolosia faka-Katoliká. Ko e hā te u fai ʻaki ʻa e ʻilo ko ení? Naʻá ku fakapapauʻi ai ke fakatapui ʻeku moʻuí kia Sihova pea hoko ko e taha ʻo ʻene Kau Fakamoʻoní. (Aisea 43:10) Naʻá ku papitaiso ʻi he 1991, ʻi he taʻu pē ʻe ua hili ʻa e fetalanoaʻaki ko ia mo e pātelé. Naʻe papitaiso ʻa homa fohá ʻi he taʻu hono hokó.

ʻI he foʻou ʻa e meʻa naʻá ma tokangataha ki aí, naʻá ma liliu ai ʻa e taumuʻa ʻa homa fāmilí. Ko e taha ʻo e ngaahi muʻaki meʻa naʻá ku fai hili ʻeku papitaisó ko hono fokotuʻu ha palani taʻu ʻe nima ki hoku uaifí ke fakaʻosi ʻene faiako ʻi he ʻunivēsití ʻi hono taʻu 50. Naʻá ne loto ke ne hoko ko ha faifekau tāimuʻa, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻi he taimi ko iá ʻa hono līʻoa ʻa e houa ʻe 1,000 ʻi he taʻu, pe houa nai ʻe 83 he māhina, ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú. ʻI he 1994, naʻá ne fakasiʻisiʻi ai ʻene taimi-tēpile ngāué ʻo feʻunga ke ne kamata ngāue ai ko ha tāimuʻa. Ko ʻeku muʻaki ngaahi taumuʻá naʻe kau ai ʻa hono fakaleleiʻi ʻa ʻeku ngāue fakafaifekaú, tokoni ʻi ha meʻa pē ʻe malava ke u fai ʻi heʻemau fakatahaʻangá, pea pole ke u ngāue fakatauhi tohi ki he langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga ʻi he feituʻú.

ʻI ha tuʻunga, naʻá ku maʻu ai ʻa e faingamālie ke fetalanoaʻaki ʻi he Tohi Tapú ʻi he ngāueʻangá. Ko ha faiʻanalaiso patiseti foʻou ʻi he ʻōfisi laó naʻe ʻiloʻi ko ha tokotaha Fakamoʻoni ia naʻe ʻikai kei longomoʻui ʻi he ngāueʻi ʻa e meʻa naʻá ne tui ki aí. Ko e ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e Tohi Tapú naʻe fakavaivaiʻi ai ʻa ʻene tuí. Naʻá ku maʻu ʻa e fiefia ʻi hono tokoniʻi fakalaumālie iá. Naʻá ne foki ki hono feituʻú ʻo kamata tāimuʻa ai.

ʻI he 1995, naʻá ku kau ai ki ha fakataha makehe mo e kōmiti pule ʻo e ngaahi ako ʻunivēsití fekauʻaki mo e fakatotolo naʻe fakapaʻanga ʻe he puleʻangá. Naʻe ʻeke ʻe he sea ʻo e kōmití ki he fakafofonga ʻo e puleʻangá ʻa e meʻa naʻe hoko ki hono faʻu ʻo e meʻangāue fakasaienisí. ʻI he tali ki aí, naʻe pehē ʻe he ʻōfisa ʻa e puleʻangá ko e ngāué naʻe tuku ia ki he siteiti Tekisisí ka naʻe ʻikai ʻaupito kakato ia ʻi he ʻuhinga ʻe tolu. ʻUluakí, ko e fakamole ki he ngāué naʻe fakalahi ia mei he tola ʻe ono pilioná ki he tola ʻe hiva piliona ki muʻa ke kamatá. Uá, naʻe loto ʻa e puleʻangá ke ngāueʻaki ʻa e paʻangá ki ha meʻa kehe, tautefito ki he tau ʻi ʻIulaki ʻi he 1991. Tolú, naʻa nau ʻiloʻi ʻe lava ke nau maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻí mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he sēniti pē ʻe 25! Naʻe hā ko ʻeku fakamatalá kuo toutou leaʻaki ʻe he kakai kehekehe.

ʻI he kata ʻa e tokotaha kotoa, naʻe sio mai kiate au ʻa e kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kōmití. Naʻá ku lea ki he faʻahinga kotoa naʻe ʻi aí ʻo pehē, “ʻE lava ke mou maʻu taʻetotongi he taimí ni ʻa e talí ʻo kapau te mou lau pē ʻa e ʻū tohí.”

Ko ha Moʻui Kakato mo Mohu ʻUhinga

ʻI he mālōlō pē mei he ngāué ʻa hoku uaifí, naʻá ma fai ai ha palani taʻu nima kiate au. Naʻá ku fakaʻekeʻeke ʻi he tuʻunga fakapotopoto ki ha ngaahi kautaha kehe fekauʻaki mo ha ngāue konga taimi koeʻuhi naʻá ku loto he taimi ko ení ke fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ki hono akoʻi ʻa e moʻoni Fakatohitapú ki he niʻihi kehé. ʻI he taʻeʻamanekiná, naʻe tuʻuaki mai kiate au ʻa e faingamālie ke ngāue ai ʻi ha taimi-tēpile siʻisiʻi ange. Ko ia ʻi he 1998 naʻá ku hoko ai foki ko ha faifekau tāimuʻa.

ʻI he pongipongi ʻe taha ʻi heʻeku teuteu mo hoku uaifí ke ma ō ʻi he ngāue fakafaifekaú, naʻá ku maʻu ai ha telefoni mei he ʻōfisi vaʻa ʻi ʻAmelika ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke. ʻI ha savea ki muʻa, naʻe ʻeke mai ai ʻe he tokotaha naʻe telefoni maí pe ʻoku ou mahuʻingaʻia ke ngāue ʻi ha foʻi ngāue ʻi Brooklyn. Naʻá ku tali papau ange, ʻio. Naʻe taki atu ai ki heʻema ngāue ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi he māmaní he māhina ʻe 18. Naʻá ku iku ʻo mālōlō tōmuʻa mei heʻeku ngāue ʻi he siteiti ʻo Kalefōniá koeʻuhi ke fakaʻosi ʻa e ngāué. Hili iá, naʻá ma pole ke ngāue ʻi he langa ʻo ha Holo ʻAsemipilī ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Fairfield, Kalefōnia. Naʻá ma fakatau atu homa ʻapi ʻi Sacramento pea hiki ki ha kiʻi fale nofo totongi ʻi Palo Alto. Ko ʻeku mālōlō tōmuʻá naʻe malava ai ke maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ange. Kuó ma ngāue talu mei ai ʻi he ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Naisīlia, ʻAfilika Tonga, Kānata, Pilitānia mo Siamane.

ʻI he hangē ko e Kau Fakamoʻoni naʻa nau tokoniʻi kimauá, ko au mo hoku uaifí ʻokú ma fiefia he taimí ni ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú. ʻOku ou ongoʻi moʻoni ko e ako ko ia meia Sihová ʻoku ʻomai ai ʻa e fiemālie lahi taha ʻi he kotoa ʻo hoku tuʻunga fakaako māʻolungá. ʻOku ʻikai tatau ia mo ha toe polokalama fakaako ʻi he māmaní ʻi heʻene lahí mo ʻene mahinó. Kuo akoʻi ʻe Sihova ʻa ʻene Kau Fakamoʻoní ke nau akoʻi ʻa e moʻoni Fakatohitapú ʻi ha founga ʻoku aʻu fakatouʻosi ki he ʻatamaí mo e lotó. Ko e meʻa ia ʻokú ne ueʻi au ke hokohoko atu ʻeku akó. ʻOku ou houngaʻia mo hoku uaifí ʻi he moʻui ʻokú ma maʻu he taimi ní pea ki he monū ʻo hono ngāueʻaki homa tuʻunga fakaakó ke ngāue ai ki he Hau ʻo e ʻunivēsí, ʻa e ʻOtua ko Sihová.

[Fakamatala ʻi he peesi 29]

ʻI heʻeku ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoní, ko e meʻa naʻe maongo lahi taha kiate aú ko e kikite ʻa e Tohi Tapú

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Mo Patricia ʻi homa ʻaho malí

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Naʻá ma fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share