Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻOku ʻi ai ha ʻamanaki ʻo ha toetuʻu ki ha pēpē ʻoku mate ʻi he manava ʻo ʻene faʻeé?
Ki he faʻahinga kuo ʻikai ʻaupito ke nau mamahi ʻi he mole ʻa ha pēpē teʻeki fanauʻi ʻi he foungá ni, ʻe faingataʻa nai ke nau fakaʻuta atu ki he ngaahi ongoʻi ʻa e faʻahinga kuo nau hokosia iá. Ko e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻoku nau mamahi lahi ʻi he mole ko iá. Naʻe mole mei he faʻē ʻe taha ʻa e fānau ʻe toko nima ki muʻa ke fāʻeleʻi kinautolú. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne ongoʻi kuo tāpuekina ia ʻi heʻene tauhi hake ha ongo tamaiki tangata moʻui lelei. Neongo ia ʻokú ne manatuʻi ʻa e pēpē taki taha naʻe mole meiate iá. ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e taʻumotuʻa ʻo ʻene fanga kiʻi pēpē naʻe mate ʻi honau fanauʻí mo ia naʻe toó kapau naʻa nau moʻui. ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiane ko iá ha makatuʻunga ke ʻamanaki ai ki ha toetuʻu ke toe fakafoki mai ʻa e fānau naʻe mole meia kinautolú?
Ko e tali faingofua ki he fehuʻí ko e ʻikai te tau ʻiloʻi. Kuo ʻikai ʻaupito lave hangatonu ʻa e Tohi Tapú ki ha toetuʻu ʻa e fanga kiʻi pēpē naʻe mate ʻi honau fāʻeleʻí pe mole ʻi ha tamatō. Neongo ia, ʻoku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku kaunga ki he fehuʻí pea ʻe lava ke ʻomai nai ai ha fakafiemālie.
Tau lāulea angé ki ha ongo fehuʻi ʻokú na felāveʻi. ʻUluakí, mei he vakai ʻa Sihová, ʻoku kamata fakakū ʻa e moʻui ʻa ha tangata—ʻi hono tuʻituʻiaʻí pe ʻi hono fāʻeleʻí? Uá, ʻoku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he fanga kiʻi pēpē teʻeki fāʻeleʻí—ko ha faʻahinga tāutaha makehe pe ko ha tānekina pē ʻo e fanga kiʻi sela mo e meʻa ʻoku faʻuʻaki e sinó ʻi ha manava ʻo ha fefine? ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻa e tali māʻalaʻala ki he ongo fehuʻí fakatouʻosi.
Naʻe fakahaaʻi mahino ʻi he Lao ʻa Mōsesé ko e moʻuí ʻoku kamata ia, ʻo ʻikai ʻi hono fanauʻí, ka ki muʻa ʻaupito ange ai. Anga-fēfē? Naʻe fakahaaʻi ai ko hono tāmateʻi ha pēpē ʻi manavá ʻe lava ke tautea mate ai ha taha. Fakatokangaʻi ange ʻa e laó ni: “Te ke totongi ʻa e moʻui ʻaki ʻa e moʻui.”a (Eki. 21:22, 23) Ko ia ai, ko e pēpē teʻeki ai fāʻeleʻi ʻi he manavá ʻoku moʻui ia pea ko ha tokotaha moʻui. Ko hono mahinoʻi ʻa e moʻoni tuʻuloa ko iá kuo tokoniʻi ai ʻa e laui miliona ʻo e kau Kalisitiané ke nau siʻaki ʻa e tōʻongaʻaki ʻo e fakatōtamá, ʻo sio ki ai ko ha angahala mamafa ia ki he ʻOtuá.
Ko ia ai, ko e tama teʻeki fanauʻí ʻoku moʻui ia, ka ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi fēfē ʻe Sihova ʻa e moʻui ko iá? Ko e lao naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá naʻe fekauʻi ai ke tāmateʻi ha tokotaha lahi ʻi haʻane fakatupunga ʻa e mate ʻa ha tama teʻeki fanauʻi. ʻOku hā mahino leva, ko e moʻui ʻa ha tama teʻeki fanauʻi ʻoku mahuʻinga lahi ia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi kupu lahi ʻi he Tohi Tapú ʻoku sio ʻa Sihova ki he fanga kiʻi pēpē teʻeki fanauʻí ko e faʻahinga makehe. Ko e fakatātaá, naʻe fakamānavaʻi ʻa Tuʻi Tēvita ke ne pehē fekauʻaki mo Sihova: “Naʻa ke lalanga au ʻi he fatu oʻeku faʻe. . . . Ko ho ongo foʻi fofonga naʻe sio kiate au ko e konga toto pe, pea naʻe tuʻu ʻi hoʻo tohi kotoa pe ʻa e ngaahi memipa naʻe hokohoko ngaohi.”—Sāme 139:13-16; Siope 31:14, 15.
ʻOku toe sio ʻa Sihova ko e pēpē teʻeki fanauʻí ʻokú ne maʻu ʻa e tōʻonga makehe pea ʻe ʻi ai ʻene malava lahi ʻi he kahaʻú. Lolotonga ʻa e feitama ʻa e uaifi ʻo ʻAisake ko Lepeká ʻi he ongo māhangá, naʻe leaʻaki ʻe Sihova ha kikite fekauʻaki mo e ongo tamaikí ʻi heʻena fāinga ʻi hono manavá, ʻo fakahuʻunga ai kuó ne ʻosi ʻilo ki he ngaahi tōʻonga ʻia kinaua ʻa ia ʻe ʻi ai hono kaunga ki he kahaʻú.—Sen. 25:22, 23; Loma 9:10-13.
Ko e tuʻunga ʻo Sione Papitaisó ko ha tuʻunga fakatupu tokanga foki mo ia. ʻOku pehē ʻe he fakamatala Kōsipelí: “ʻIloange, ʻi he fanongo ʻe Ilisapesi ki he fetapa ʻa Mele, ne hākahāka ʻa [e] tama ʻi hono fatu: pea fonu ʻa Ilisapesi ʻi he Laumālie Maʻoniʻoni.” (Luke 1:41) ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e meʻa ko ení, naʻe ngāueʻaki ʻe he toketā ko Luké ha foʻi lea faka-Kalisi ʻa ia ʻoku lava ke ʻuhinga iá ki ha pēpē teʻeki fanauʻi pe ki ha pēpē ʻi he hili hono fanauʻí. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e foʻi lea tatau ʻi heʻene lave ki he pēpē ko Sīsuú ʻi heʻene tokoto he ʻaiʻanga kai ʻo e manú.—Luke 2:12, 16; 18:15.
ʻI he fakalūkufuá, ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha makatuʻunga ke fakafaikehekeheʻi lahi ai ha pēpē ʻi he manavá mo ia ʻoku fuofua heʻaki ʻene mānava ʻi tuʻá? ʻOku ʻikai hā ngali pehē ia. Pea ʻoku tatau ia mo e meʻa ʻoku ʻilo ʻe he saienisi ʻi onopōní. Ko e fakatātaá, kuo ʻiloʻi ʻe he kau fakatotoló ko ha pēpē ʻi he manavá ʻoku malava ke ne ʻilo mo fai ʻa e tali ki he meʻa ʻoku hoko ʻi tuʻá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai fakaʻohovale ʻi he fakatupulekina ʻe ha taha ʻoku ʻamanekina ke hoko ko ha faʻē ha fekoekoeʻi vāofi mo e kiʻi tama ʻoku tupu ʻi loto ʻiate iá.
ʻI he iku ʻo fanauʻi ʻa e pēpeé, ko e taimi ʻo hono fanauʻí ʻoku mātuʻaki kehekehe. Fakakaukau ki he fakatātā ko ení: Ko e faʻē ʻe taha ʻokú ne fanauʻi taʻehoko ha kiʻi pēpē, ʻa ia ʻoku toki mate ʻi ha ʻaho siʻi mei ai. Ko e faʻē ʻe taha ʻokú ne fua ʻene pēpeé ʻo kakato ʻa hono māhiná, ka ʻoku mate ʻa e kiʻi tamá ki muʻa pē ke fanauʻi maí. ʻOku faitāpuekina ʻa e ʻuluaki faʻeé ʻaki ʻa e ʻamanaki ʻe toetuʻu ʻene tamá koeʻuhi pē ko e hokonoa ʻa hono fanauʻi taʻehokó, lolotonga ia ko e faʻē hono uá ʻoku ʻikai haʻane ʻamanaki pehē?
ʻI hono fakanounoú leva, ʻoku akoʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ko e moʻuí ʻoku kamata ia ʻi he tuʻituʻiá pea ʻoku vakai mai ʻa Sihova ki he tama teʻeki fanauʻí ko ha tokotaha makehe pea ʻoku mahuʻinga. Koeʻuhi ko e ngaahi moʻoni Fakatohitapu ko iá, ʻe sio nai ʻa e niʻihi ʻoku ʻikai huʻufataha ke fakaʻuhinga ʻoku ʻikai ha ʻamanaki ki ha toetuʻu ʻa ha kiʻi tama teʻeki fanauʻi ʻoku mate. Ko e moʻoni, ʻoku nau ongoʻi nai ko ha fakaʻuhinga pehē ʻe fakavaivaiʻi ai hotau tuʻunga Fakatohitapu fekauʻaki mo e fakatōtamá, ʻa ia ʻoku fakatuʻunga lahi ʻi he ngaahi foʻi moʻoni tofu pē ko iá.
ʻI he kuohilí, naʻe langaʻi hake ai ʻe he pepa ko ení ha ngaahi fehuʻi ʻaonga ʻa ia ʻoku hā ngali fakatupunga veiveiua ai ʻa e malava ke ʻi ai ha toetuʻu ki he fānau kuo nau mate ki muʻa ke fanauʻi kinautolú. Ko e fakatātaá, ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fokotuʻu ha pēpē kuo faʻu fakakonga ʻi he manava ʻo ha fefine ʻi Palataisi? Kae kehe, ko e ako lahi ange mo e fakalaulauloto ʻi he lotú kuo tataki ai ʻa e Kulupu Pulé ke ne fakaʻosiʻaki ko e ngaahi fakakaukau peheé ʻoku ʻikai moʻoni fiemaʻu ia ʻi he ʻamanaki ʻo e toetuʻú. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku malava ʻa e meʻa kotoa pē ki he ʻOtua.” (Mk. 10:27) Ko e hokosia tonu ʻa Sīsuú naʻe fakahāhā ai ʻa e moʻoni ʻo e fakamatala ko iá; ko ʻene moʻuí naʻe hiki ia mei hēvani ki he manava ʻo ha tāupoʻou finemui—ko ha meʻa moʻoni ia ʻe taʻemalava fakaʻaufuli ʻi he vakai ʻa e tangatá.
ʻOku ʻuhinga leva ʻa e meʻa kotoa ko ení, ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ko e fānau ʻoku nau mate ki muʻa ke fanauʻí te nau toetuʻu? Kuo pau ke tau fakamamafaʻi ʻoku ʻikai tali fakahangatonu ʻe he Tohi Tapú ʻa e foʻi fehuʻi ko iá, ko ia ai, ʻoku ʻikai ha makatuʻunga ia ki he tangatá ke fakamatematē ai ʻi he meʻá ni. Ko e kaveinga ko ení ʻe langaʻi hake nai ai ha ngaahi fehuʻi kehekehe taʻehanongataʻanga. Neongo ia, ko hono moʻoní, ʻoku lelei ange ke fakaʻehiʻehi mei he fakamahamahaló. Ko e meʻa eni ʻoku tau ʻiloʻí: Ko e meʻá ni ʻoku ʻi he nima ia ʻo Sihova ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e meesi. (Sāme 86:15) ʻOku ʻikai toe fehuʻia, ko ʻene holi moʻoní ia ke toʻo ʻosi ʻa e maté fakafou ʻi he toetuʻú. (Siope 14:14, 15) ʻOku lava ke tau falala pau ʻokú ne fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku totonú. Te ne ʻomai ʻa e fakaleleiʻanga ki he ngaahi mamahi kuo hoko kia kitautolu ʻi he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko eni ʻo e ngaahi meʻá ʻo hangē ko ʻene tataki anga-ʻofa ʻa hono ʻAló ke ne “holoki ʻa e ngaahi ngaue ʻa e Tevolo.”—1 Sione 3:8.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e kupu ko ení ʻoku liliu ia he taimi ʻe niʻihi ʻi ha founga ʻoku fakahuʻunga ai ko e mate pē ʻa e faʻeé ʻe hoko ai ha tautea maté. Kae kehe, ko e muʻaki konga tohi faka-Hepeluú ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku lau ʻa e laó ki he fakalaveaʻi fakatupunga mate ʻo e faʻeé pe ko ʻene tama teʻeki fanauʻí.
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
ʻE ʻomai ʻe Sihova ʻa e fakaleleiʻanga ki he ngaahi hokosia fakamamahi kotoa pē