Meʻa Naʻe Akoʻi ʻe Sīsū Fekauʻaki mo Iá
“Naʻe ʻikai ha veiveiua ʻa Sīsū pe ko hai ia, naʻá ne haʻú mei fē, ʻuhinga naʻá ne haʻu ai ki hotau māmaní, mo e meʻa naʻe tuku tauhi mai kiate ia ʻi he kahaʻú.”—AUTHOR HERBERT LOCKYER.
KI MUʻA ke lava ʻo tau tali pea tui ki he ngaahi meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo ia. Ko hai moʻoni ʻa Sīsū? Naʻá ne haʻú mei fē? Ko e hā ʻene taumuʻa ʻi he moʻuí? ʻI he ngaahi Kōsipelí—Mātiu, Maake, Luke mo Sione—ʻoku lava ke tau fanongo ai ki he talí mei he lea tonu ʻa Sīsuú, hangē ko e laú.
Naʻá ne moʻui ki muʻa ke ʻaloʻi ʻi he māmaní Naʻe pehē ʻi he taimi ʻe taha ʻe Sīsū: “Teʻeki ke fanauʻi ʻa Epalahame, ʻoku ou ʻi ai pē.” (Sione 8:58) Naʻe moʻui ʻa ʻĒpalahame ʻi he taʻu nai ʻe 2,000 ki muʻa ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Neongo ia, naʻe moʻui ʻa Sīsū ia ki muʻa ke ʻaʻeva ʻa e pēteliake faitōnunga ko iá ʻi he māmaní. Ko ia ai, ko fē naʻe moʻui ai ʻa Sīsuú? “Kuo u ʻalu hifo mei he langi,” ko ʻene fakamatalá ia.—Sione 6:38.
ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻOku tokolahi ʻa e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá ko e kau ʻāngeló. Kae kehe, ʻoku laulōtaha ʻa Sīsū. Naʻá ne lave kiate ia tonu ko e “ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu ʻe he ʻOtua.” (Sione 3:18) Ko e kupuʻi lea ko iá ʻoku ʻuhinga iá ko Sīsū ʻa e fakatupu fakahangatonu pē ʻe toko taha ʻa e ʻOtuá. Ko e ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ʻa e toko taha naʻe fakafou ai hono fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa kehé kotoa.—Kolose 1:16.
“Foha oe Tagata” Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e kupuʻi lea ko ení ʻo laka ia ʻi ha toe lea kehe ʻi heʻene lave kiate iá. (Mātiu 8:20, PM) Naʻá ne fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ko ha ʻāngelo liliu sino ia pe ko ha toe fanauʻi sino foʻou. ʻI hono kehé, ko ha tangata kakato ia. Fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, naʻe hiki hifo ai ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻui ʻa hono ʻAló mei hēvani ki māmani, ʻo fakatupunga ai ke tuʻituʻiaʻi ʻi he manava ʻo e taʻahine tāupoʻou ko Mele. Ko hono olá, naʻe ʻaloʻi mai ai ʻa Sīsū ko ha tangata haohaoa, ʻo ʻikai haʻane angahala.—Mātiu 1:18; Luke 1:35; Sione 8:46.
Mīsaia naʻe talaʻofá “ʻOku ou ʻilo ʻoku haʻu ʻa e Misaia,” ko e lea ia ʻa ha fefine Samēlia kia Sīsū. Naʻá ne tali ange: “Ko au ia ʻoku lea kiate koe.” (Sione 4:25, 26) Ko e foʻi lea “Misaia,” hangē ko e foʻi lea “Kalaisi,” ʻoku ʻuhinga iá ko e “Tokotaha Pani.” Naʻe pani ʻa Sīsū, pe fakanofo ʻe he ʻOtuá, ke ne fai ha fatongia makehe ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá.
Ko ʻene ngāue tefitó Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he taimi ʻe taha: “Kuo pau ke u ʻave ʻa e ongoongolelei . . . ʻo tala ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua; he naʻe fekau mai au ki he meʻa ko ia.” (Luke 4:43) Neongo naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi ngāue lelei lahi maʻá e kakai naʻe faingataʻaʻiá, ko e malanga fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e meʻa naʻá ne tokanga tefito ki ai ʻi he moʻuí. Ko e meʻa naʻá ne akoʻi fekauʻaki mo e Puleʻanga ko iá ʻe lāulea ki ai ʻamui ange.
ʻOku hā mahino, ko Sīsuú naʻe ʻikai ko ha tangata anga-maheni ia.a Hangē ko ia te tau vakai ki aí, ko e moʻui naʻá ne maʻu ʻi hēvaní naʻe toe fakalahi ai e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea naʻá ne leaʻaki ʻi māmaní. ʻIkai ʻoku totonu ke ʻoua ʻe fai ha ofo ʻi heʻene malangaʻi ha pōpoaki ʻa ia te ne ueʻi ʻa e moʻui ʻa e laui miliona takatakai ʻi he māmaní?
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo Sīsū mo hono ngafa ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá, sio ki he vahe 4 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.