ʻEke ʻe he Kau Lautohí . . .
Ko Sīsū ʻa e ʻĀngelo-Pule ko Maikelí?
▪ Ko hono ʻai mahinó, ko e talí ko e ʻio. Ko e tōʻongaʻaki ko ia ʻo hono ui ʻaki ʻa e hingoa laka hake he tahá ʻoku failahia ia ʻi he anga fakafonua lahi. ʻOku hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he ngaahi hingoa ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, ko e pēteliake ko Sēkopé ʻoku toe ui ia ko ʻIsileli. (Senesi 35:10) Ko e ʻapositolo ko Pitá ʻoku uiʻaki ia ʻa e hingoa kehekehe ʻe nima—ko e Simione, Saimone, Pita, Kīfasi mo e Saimone Pita. (Mātiu 10:2; 16:16; Sione 1:42; Ngāue 15:7, 14) ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ko Maikelí ko e toe hingoa ia ʻe taha ʻo Sīsū? Vakai angé ki he fakamoʻoni Fakatohitapu hono hokó.
ʻOku tuʻo nima ʻa e lave ʻa e Tohi Tapú ki he meʻamoʻui laumālie māfimafi ko Maikelí. ʻOku ʻasi tuʻo tolu ia ʻi he tohi ʻa Tanielá. ʻI he Taniela 10:13, 21, ʻoku tau lau ai naʻe fakahaofi ʻe Maikeli ha ʻāngelo naʻe fekauʻi atu ki ha ngāue, ʻa ia ʻoku ui ai ia “ko e taha ʻi he houʻeiki tuʻumuʻa” mo e “ʻeiki ʻomoutolu.” Hokó, ʻi he Taniela 12:1, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻi he taimi ʻo e ngataʻangá, “ʻe tuʻu hake ʻa Maikeli, ʻa e ʻeiki lahi ʻoku ne tuʻu ke taukapoʻi ʻa e hako ʻo ho kakai.”
Ko ha toe lave kia Maikeli ʻoku ʻasi ia ʻi he Fakahā 12:7, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ko “Maikeli mo ʻene kau ʻangelo” ʻoku nau faitau ʻi ha tau mahuʻinga ʻoku iku ki hono toʻo ʻa Sētane ko e Tēvoló mo ʻene kau ʻāngelo fulikivanú mei hēvani.
Fakatokangaʻi ange ʻi he tuʻunga taki taha naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá, ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa Maikeli ko ha ʻāngelo tau ʻoku faitau maʻá e kakai ʻa e ʻOtuá mo maluʻi kinautolu, pea aʻu ʻo fepaki mo e fili lahi taha ʻo Sihová, ʻa Sētane.
ʻOku ui ʻi he Siutasi veesi 9 ʻa Maikeli “ko e angelo-pule.” Ko e foʻi lea tānaki mei mui ko e “pule” ʻoku ʻuhinga iá ko e “tuʻu-ki-muʻa” pe “māʻolunga taha,” pea ko e foʻi lea “angelo-pule” ʻoku ʻikai ʻaupito ngāueʻaki ia ʻi he faʻunga palulalí ʻi he Tohi Tapú. Ko e foʻi veesi kehe pē taha ʻa ia ʻoku lave ai ki ha ʻāngelo-pulé ʻoku ʻi he 1 Tesalonaika 4:16, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Paula ʻa Sīsū kuo toetuʻú, ʻo pehē: “ʻE haʻele mei he langi ʻa e ʻEiki [Sīsū] ʻe ia, pea ai ha vakavakaō, ʻa e angi ʻa ha angelo-pule, mo e ifi ʻa e talupite ʻa e ʻOtua.” Ko ia ʻoku fakapapauʻi heni ʻa Sīsū Kalaisi tonu ko e ʻāngelo-pule pe ʻāngelo māʻolunga tahá.
ʻI he fakakaukau ki he meʻa naʻe lave ki aí, ko e hā ʻe lava ke tau fakaʻosiʻakí? Ko Sīsū Kalaisi ʻa Maikeli ko e ʻāngelo-pulé. Ko e ongo hingoá fakatouʻosi—ʻa e Maikelí (ʻoku ʻuhinga iá “Ko Hai ʻOku Tatau mo e ʻOtuá?”) mo e Sīsuú (ʻoku ʻuhinga iá “Ko Sihova ʻa e Fakamoʻuí”)—ʻoku fakahanga ai ʻa e tokangá ki hono ngafa ko e tokotaha poupou tuʻu-ki-muʻa ʻo e tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻi he Filipai 2:9: “Naʻe matuʻaki hakeakiʻi ai ia [ʻa Sīsū kuo fakalāngilangiʻí] ʻe he ʻOtua, mo ne foaki kiate ia ha hingoa ʻoku maʻolunga ʻi he hingoa kotoa pe.”
ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ko hono ʻaloʻi ʻa Sīsū ko e tangatá naʻe ʻikai ko e kamata ia ʻo ʻene moʻuí. Ki muʻa ke ʻaloʻi ʻa Sīsuú, naʻe ʻaʻahi kia Mele ha ʻāngelo ʻa ia naʻá ne tala ange te ne tuʻituʻiaʻi ha tama fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní pea te ne fakahingoa ʻa e tamá ko Sīsū. (Luke 1:31) Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe faʻa lave ai ʻa Sīsū ki heʻene moʻui ki muʻa ke ne hoko ko ha tangatá.—Sione 3:13; 8:23, 58.
Ko ia ko Maikeli ʻa e ʻāngelo-pulé ʻa Sīsū ʻi heʻene moʻui ki muʻa ke hoko ko ha tangatá. Hili ʻene toetuʻu ʻo foki ki hēvaní, naʻe toe foki ai ʻa Sīsū ki heʻene ngāue ʻi he tuʻunga ko Maikelí, ʻa e ʻāngelo-pulé, “moʻo fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamai.”—Filipai 2:11.