ʻEke ʻe he Kau Lautohí . . .
Naʻe ʻi ai ha Kamataʻanga ʻo e ʻOtuá?
▪ ʻOku tali ʻe he Tohi Tapú ʻo pehē naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kamataʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuo ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻOtuá. Neongo e faingataʻa ke makupusi ʻa e tuʻunga taʻengata ʻo e ʻOtuá, ʻe ʻikai lava ke tau fakaʻikaiʻi ʻa e fakakaukau ko iá koeʻuhi pē ko e ʻikai ke tau mahinoʻi kakato iá.
ʻOku ʻuhinga lelei ʻa e pehē ʻoku totonu ke tau ʻamanekina te tau mahinoʻi kotoa ʻa e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá? Naʻe talaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOiau! ʻene kilukilua ʻa e koloa mo e poto mo e ʻilomeʻa ʻa e ʻOtua! hono ʻikai taʻemahakulea ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo taʻemafakatotoloa hono ngaahi founga!” (Loma 11:33) Ko hotau ʻatamaí ʻoku ʻikai te ne makupusi kakato ʻa e loloto ʻo e poto mo e ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻo lahi ange ia ʻi ha kiʻi valevale ʻoku lava ke ne mahinoʻi kotoa ʻa e ngaahi tōʻonga ʻa ha mātuʻa. Ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ko eni ʻa Paulá, neongo ʻoku fekauʻaki tefito ia mo e makehe atu ʻa e poto mo e meesi ʻa e ʻOtuá, ʻoku fakahuʻunga mai ai ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo Sihova ko e ʻOtuá mo ʻene ngaahi ngāué ʻoku fuʻu loloto ia ke makupusi ʻe hotau ʻatamaí. Ko e fakakaukau ʻo e pehē ʻoku ʻikai ha kamataʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku hangehangē pē ko e taha ia ʻo kinautolu. Ka, ʻe lava ke tau falala kakato ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻOtuá. Naʻe lea ʻa Sīsū Kalaisi ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tohi toputapú: “Ko e folofola aʻau ko e moʻoni ia.”—Sione 17:17.
Naʻe pehē ʻe Mōsese ʻi heʻene lotu kia Sihová: “Kuó ke ʻi ai maʻu pē, pea te ke ʻi ai ai pē.” (Sāme 90:2, The Holy Bible, New Century Version) ʻOku fakamatalaʻi heni ʻe Mōsese ʻa e ʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻo tuhu ia ki he tafaʻaki ʻe ua. Ko e taha ʻoku tuʻu ia ki he kahaʻú. Ko Sihová ko Ia ʻa e tokotaha “ʻoku moʻui ʻo laukuonga pea taʻengata.” (Fakahā 4:10) Ko ia, ko e ʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻoku tuhu ia ki he kahaʻu taʻengatá. Ko e tafaʻaki ʻe tahá ʻoku tuʻu ia ki he kuohilí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe ʻikai ke fakatupu ʻa e ʻOtuá pe naʻe ʻikai ke hoko ʻo ʻi ai. Ka ʻi hono kehé, ko e ʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻoku tuhu ia ki he ʻikai hano ngataʻangá.
Ko e ngaahi fakakaukau taʻeʻuhingá ʻoku faingataʻa ia ki he tokolahi taha ʻo kitautolu ke mahinoʻi. Ka, ʻoku tau fehangahangai he taimi ʻe niʻihi mo e ngaahi fakakaukau faingataʻa, hangē ko e ngaahi fika positiví mo e ngaahi fika nekativí. Ko hono lau ki ʻolunga pe ki lalo ʻo e ngaahi fiká ʻe lava ke hokohoko atu ia ʻo ʻikai toe ʻi ai hano ngataʻanga. ʻIkai ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻa e fakatātā ko ení ki he ngaahi taʻu ʻo e moʻui ʻa e Tokotaha-Fakatupú?
Ko ia ai, ʻoku feʻungamālie ʻa e pehē ko ia ko e ʻOtuá pē ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga makehe ko e “Tuʻi Itaniti.” (1 Timote 1:17) Fakakaukau angé: Ko Sīsū Kalaisi, ko e kau ʻāngelo ʻe laui mano ʻi hēvaní mo e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he māmaní, kuo ʻi ai honau kamataʻanga kotoa koeʻuhí ko hono fakatupu kinautolú. (Kolose 1:15, 16) ʻOku ʻikai ke pehē ʻa e ʻOtuá. Ke fakamatematē ʻo pehē kuo pau pē naʻe fakatupu ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ʻomai ai ha fakakaukau taʻetaʻeʻuhinga mo ʻikai mahuʻingamālie fekauʻaki pe ko hai ia naʻá ne fakatupu ʻa e Tokotaha-Fakatupú. ʻIkai, ko Sihova tokotaha pē kuó ne ʻi ai “mei ʻitāniti ki ʻitāniti.” (Sāme 90:2, The New American Bible) ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe ʻi ai ʻa Sihova “mei itaniti.”—Siutasi 25.
Ko ia, manatuʻi, ko e fakakaukau ki he ʻi ai taʻengata ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha foʻi moʻoniʻi meʻa pē ia. Ko ha vakai ofi ange ki he lotu ʻa Mōsesé ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tuʻunga taʻengata ʻo e ʻOtuá ʻoku fakapapauʻi mai ai ha talaʻofa māfana ʻo e moʻui taʻengatá maʻa kitautolu. ʻI hono kehe mei he natula fuonounou ʻo ʻetau moʻui lolotongá, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ʻOtuá “ko homau nofoʻanga ʻI he toʻutangata mo e toʻutangata.” ʻI he tuʻunga ko ha Tamai ʻofá, ko Sihová kuó ne ʻi ai, ʻoku ʻi ai, pea te ne ʻi ai maʻu pē maʻa hono kakaí. ʻOfa ke ke maʻu ʻa e fiemālie mei he foʻi moʻoni fakaofo ko iá!—Sāme 90:1.