Naʻe ʻaʻahi ʻa Sīsū ki he faʻē ʻa e mali ʻo Pitá ke fakamoʻui ia.—Mātiu 8:14, 15; Maʻake 1:29-31
Ko ha Fiemaʻu Pau ke Fuakava Nofo Taʻemali ha Faifekau Kalisitiane?
KO E ngaahi lotu takatakai ʻi he māmaní—hangē ko e Siasi Katolika Lomá, ko e ngaahi vaʻa kehekehe ʻo e siasi ʻOfotokisī, Lotu-Putá, mo e ngaahi lotu kehé—ko e fiemaʻu pau ia ke fuakava nofo taʻemali honau kau taki lotú mo e kau faifekaú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ongoʻi ʻe he kakai tokolahi ko e tōʻonga ko ení ko e tupu ia mei ha ngaahi meʻa fakamā fakaefehokotaki fakasino naʻe kau ai ki muí ni ʻa e kau faifekau ʻi he ngaahi lotu kehekehe.
Ko ia ai, ʻoku ʻuhinga lelei ke ʻeke, Ko ha fiemaʻu pau Fakatohitapu ia ke fuakava nofo taʻemali ha faifekau Faka-Kalisitiane? Ke tali ʻa e fehuʻi ko iá, tau sio angé ki he tupuʻanga mo e tukuʻau mai ʻa e tōʻonga ko ení pea mo e vakai ʻa e ʻOtuá ki he meʻá ni.
FUAKAVA NOFO TAʻEMALÍ ʻI HE HISITŌLIA ʻO E LOTÚ
ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Encyclopædia Britannica ʻa e fuakava nofo taʻemalí ko e “tuʻunga ʻo e ʻikai ha hoa mali, pea ko ia ai ʻe ʻikai fai ha fehokotaki fakasino, tautefito ʻi he fekauʻaki mo e fatongia fakalotu ʻo ha faifekau pe tokotaha moʻui fuakava.” ʻI ha lea ʻa Tuʻi Tapu Penitiketo XVI ki he Roman Curia ʻi he 2006 naʻá ne fakafekauʻaki ai ʻa e fiemaʻu pau ki he fuakava nofo taʻemalí ki ha “talatukufakaholo ʻi he ngaahi ʻaho siʻi pē hili ʻa e taimi ʻo e kau ʻApositoló.”
Kae kehe, ko e fuakava nofo taʻemalí naʻe ʻikai ko ha ʻulungaanga ia naʻe tōʻongaʻaki ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko hono moʻoní, ko e ʻapositolo ko Paulá naʻe moʻui ʻi he ʻuluaki senitulí naʻá ne fakatokanga ki he faʻahinga ʻi he tuí ʻo fekauʻaki mo e kau tangata te nau fai ha “ngaahi fakamatala fakamānavaʻi fakatupu takihalaʻi” pea “te nau tapui ʻa e malí.”— 1 Tīmote 4:1-3.
Naʻe toki kamata ʻi he lolotonga ʻa e senituli hono uá ʻa e hūhū mai hono ngāueʻaki ʻa e fuakava nofo taʻemalí ʻi he ngaahi siasi “Kalisitiane” ʻo e Hihifó. Fakatatau ki he tohi Celibacy and Religious Traditions, ko e meʻá ni “ʻoku tatau ia mo e ākenga foʻou ko e fakaʻehiʻehi mei he fehokotaki fakasinó ʻa ia naʻe kamata ia mei he ʻEmipaea Lomá.”
ʻI ha ngaahi senituli hono hokó, naʻe poupouʻi ʻe he ngaahi kosilio fakasiasí mo e Ngaahi Tamai Fakalotu lau peé ʻa e fuakava nofo taʻemali ʻa e kau faifekaú. Naʻa nau fakakaukau ko e fehokotaki fakasinó ʻoku ʻuliʻi mo ʻikai taau ia mo e fatongia fakafaifekaú. Kae kehe, ʻoku tuhuʻi mai ʻe he Encyclopædia Britannica ko e “talu mei he konga ki mui ʻo e senituli hono 10 ko e kau pātele tokolahi mo e kau pīsope ʻe niʻihi naʻe ʻi ai honau ngaahi uaifi.”
Naʻe fakamamafaʻi lahi ʻa e fiemaʻu ke fuakava nofo taʻemali ʻa e kau faifekaú lolotonga ʻa e Kosilio Latelani ʻi he 1123 mo e 1139, ʻa ia naʻe fai ʻi Lomá, pea naʻe hoko ia ko e tuʻunga fakangāue ʻa e Siasi Katolika Lomá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. ʻI he tuʻunga ko iá, naʻe maluʻi ai ʻe he siasí ʻa e mole hono mafaí mo ʻene paʻanga hū maí ʻa ia naʻe faʻa hoko ʻi hono tohi tuku ʻe he kau pātele naʻe malí ʻa e koloa ʻa e siasí ki heʻenau fanaú.
VAKAI ʻA E ʻOTUÁ KI HE FUAKAVA NOFO TAʻEMALÍ
Ko e vakai ʻa e ʻOtuá ki he fuakava nofo taʻemalí ʻoku fakahaaʻi mahino ia ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. ʻOku tau lau ai ʻa e lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau nofo taʻehoa ʻo hangē ko iá, “koeʻuhi ko e Puleʻanga ʻo hēvaní.” (Mātiu 19:12) ʻI he fakakaukau tatau pē, naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane naʻa nau fili ke muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá ko e nofo taʻehoa “maʻá e ongoongo leleí.”—1 Kolinitō 7:37, 38; 9:23.
Neongo ia, naʻe ʻikai ke tuʻutuʻuniʻi ʻe Sīsū mo Paula ʻa e kau faifekaú ke nau fai ha fuakava nofo taʻemali. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e nofo taʻehoá ko ha “meʻaʻofa” ia naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he kotoa hono kau muimuí. ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo e “faʻahinga kuo teʻeki ai ʻaupito ke nau mali,” naʻá ne tali mahino “ʻoku ʻikai ha fekau ia ki ai te u maʻu mei he ʻEikí, ka ʻoku ou ʻoatu ʻeku fakakaukaú.”—Mātiu 19:11; 1 Kolinitō 7:25, fakamatala ʻi lalo.
Tānaki atu ki aí, ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú naʻe ʻi ai ʻa e kau faifekau Kalisitiane tokolahi ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau mali, kau ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá mo e kau tangata kehe. (Mātiu 8:14; Maʻake 1:29-31; 1 Kolinitō 9:5) Ko hono moʻoní, ko e fakamatala ko ia ki he lahi ʻo e tōʻonga fakafehokotaki fakaesino taʻetaau ʻi Loma ʻi he taimi ko iá, naʻe tohi ai ʻe Paula kapau ʻe mali ha ʻovasia Kalisitiane naʻe pau ke ne hoko “ko ha husepāniti ia ʻo ha uaifi ʻe taha” pea maʻu ha ‘fānau ʻoku nau fakamoʻulaloa.’—1 Tīmote 3:2, 4.
Ko e faʻahingá ni naʻe ʻikai ke nau fai ha fuakava nofo taʻemali, he ʻoku fakahaaʻi totonu ʻe he Tohi Tapú ko e “husepānití [kuo pau] ke ne fai ki hono uaifí ʻa e meʻa totonu ʻoku fiemaʻu ʻe hono uaifí” pea ko e ongo meʻa mali ko iá ʻoku totonu ke “ʻoua ʻe fetaʻofiʻaki” ʻena ngaahi fiemaʻu fekoekoeʻi fakaefehokotaki fakaesinó. (1 Kolinitō 7:3-5) ʻOku hā mahino ko e fuakava nofo taʻemalí ʻoku ʻikai ko ha fiemaʻu ia ʻa e ʻOtuá, pe ko ha fiemaʻu pau ia ki he kau faifekau Kalisitiané.
KOEʻUHI KO E ONGOONGO LELEÍ
Kapau ko e fuakava nofo taʻemalí ʻoku ʻikai ko ha fiemaʻu pau ia, ko e hā naʻe lea ai ʻa Sīsū mo Paula ki he lelei ʻo e nofo taʻehoá? Koeʻuhi ko e nofo taʻehoá ʻe maʻu nai ai ʻe ha taha ʻa e faingamālie lahi ange ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki he niʻihi kehé. Ko e faʻahinga taʻehoá ʻoku lava ke nau foaki atu kinautolu ʻo lahi ange, koeʻuhí he ʻoku nau ʻataʻatā mei he ngaahi mamahi ʻoku hokosia ʻe he faʻahinga ʻoku nofo malí.—1 Kolinitō 7:32-35.
Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa David, naʻá ne fili ke tukuange ʻene ngāue totongi lelei ʻi he Kolo ʻo Mekisikoú kae hiki ki ha feituʻu ʻuta ʻi Kositā Lika ke akoʻi ʻa e Tohi Tapú ki he niʻihi kehé. Naʻe ongoʻi nai ʻe David naʻe tokoni kiate ia ʻene nofo taʻehoá? “ʻIo ko e moʻoni,” ko ʻene leá ia. “Naʻe faingataʻa ke u feʻunuʻaki ki ha anga fakafonua foʻou mo ha tuʻunga moʻui ʻoku kehe, ka koeʻuhi ko au pē tokotaha ke tokangaʻí naʻe faingofua ange ʻa e feʻunuʻakí.”
Ko Claudia, ko ha Kalisitiane nofo taʻehoa naʻá ne hiki ʻo ngāue ʻi he ngaahi feituʻu naʻe fiemaʻu moʻoni ai ʻa e kau ʻevangelioó, naʻá ne pehē: “ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku ngāue kia Sihová. ʻOku fakaivimālohiʻi ʻeku tuí pea mo hoku vahaʻangatae mo e ʻOtuá ʻi heʻeku vakai ki he founga ʻo ʻene tokanga kiate aú.”
“ʻOku ʻikai ko ha loko meʻa ia tatau ai pē pe nofo mali pe nofo taʻehoa, te ke fiefia pē koe kapau te ke foaki hoʻo lelei tahá kia Sihova ko e ʻOtuá.”—Claudia
Ko e nofo taʻehoá ʻoku ʻikai ko ha fakakavenga ia. ʻOku tānaki mai ʻe Claudia: “ʻOku ʻikai ko ha loko meʻa ia tatau ai pē pe nofo mali pe nofo taʻehoa, te ke fiefia pē koe kapau te ke foaki hoʻo lelei tahá kia Sihova ko e ʻOtuá.”—Saame 119:1, 2.