ʻOua ʻe Tuku ke Fakaʻaʻau ʻo Momoko Hoʻomou ʻOfá
“Koeʻuhi ko e fakautuutu ʻa e maumau-laó, ʻe fakaʻaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi.”—MĀT. 24:12.
1, 2. (a) Ko hai naʻe ʻuluaki ngāueʻaki ki ai ʻa e lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 24:12? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he tohi Ngāué ko e tokolahi taha ʻo e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau tauhi ke mālohi ʻenau ʻofá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
ʻI HE taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe ʻiloʻi ai ʻe he kakaí ʻa e “fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” Ko e taha ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne tomuʻa talá: “ʻE fakaʻaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi.” (Māt. 24:3, 12) Naʻe taukaveʻi ʻe he kau Siu ʻi he ʻuluaki senitulí ko e kakai kinautolu ʻa e ʻOtuá ka naʻa nau fakaʻatā ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá ke fakaʻaʻau ʻo momoko.
2 Kae kehe, ko e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiane ʻi he taimi ko iá naʻa nau maʻu ha fakakaukau kehe. Naʻa nau malangaʻi faivelenga “ʻa e ongoongo lelei fekauʻaki mo e Kalaisí” pea fakahāhā ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ki he kaungātuí, pea aʻu ki he faʻahinga naʻe teʻeki ai ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní. Ko e kau Kalisitiane ko ení naʻa nau tauhi ke mālohi ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá. (Ngā. 2:44-47; 5:42) Ka ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi ʻo e muʻaki kau Kalisitiané naʻe fakaʻaʻau ʻo momoko ʻenau ʻofá. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ení?
3. Ko e hā naʻá ne fakatupunga nai ʻa e ʻofa ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ke fakaʻaʻau ʻo momokó?
3 Naʻe tala ʻe Sīsū ki he muʻaki kau Kalisitiane naʻa nau nofo ʻi ʻEfesoó: ‘Kuo mou mavahe mei he ʻofa naʻa mou ʻuluaki maʻú.’ (Fkh. 2:4) Naʻe hoko ia koeʻuhí naʻe tākiekina ʻa e kau Kalisitiane ʻi ʻEfesoó ʻe he kakai takatakai ʻiate kinautolu ʻa ia naʻa nau loto pē ke fakahōhōʻiaʻi kinautolu. (ʻEf. 2:2, 3) Ko ʻEfesoó ko ha kolo naʻe tuʻumālie ʻa ia ko e kakai aí naʻa nau tokanga ange kinautolu ki heʻenau fiemālié mo ʻenau tuʻumālié ʻi ha toe meʻa kehe. Ko e tokolahi ʻi ʻEfesō naʻa nau toe ʻulungaanga taʻetaau ʻaupito pea nau taʻetokaʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau tokanga lahi ange ki heʻenau fiefiá ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofa taʻesiokita ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé.
4. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e fakaʻaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofá ʻi hotau ʻahó ni? (e) Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻe tolu kuo pau ai ke tau tauhi ke mālohi ʻetau ʻofá?
4 Ko e ngaahi lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fakaʻaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofá ʻoku toe ngāueʻaki ia ki hotau ʻahó ni. Ko e kakai ʻi he ʻaho ní kuo siʻisiʻi ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI he ʻikai ke nau hanga ki he ʻOtuá ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻi he māmaní, ʻoku hanga ʻa e laui miliona ʻo e kakaí ki he ngaahi kautaha fakaetangatá. ʻOku hokohoko atu ʻa e fakaʻaʻau ʻo momoko ʻa ʻenau ʻofá. Naʻa mo e ʻofa ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻe lava ke fakaʻaʻau ʻo momoko, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi he fakatahaʻanga ʻi ʻEfesō ʻi he kuonga muʻá. Ko ia tau lāulea angé ki he tafaʻaki ʻe tolu ʻa ia kuo pau ai ke tau tauhi ke mālohi ʻetau ʻofá: (1) ʻofa kia Sihova, (2) ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú, mo e (3) ʻofa ki hotau fanga tokouá.
ʻOFA KIA SIHOVA
5. Ko e hā kuo pau ai ke tau ʻofa ki he ʻOtuá?
5 Ko hai ʻoku totonu ke tau ʻofa lahi taha ki aí? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “‘Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa.’ Ko ʻeni ia ʻa e fekau lahi tahá mo muʻomuʻá.” (Māt. 22:37, 38) Ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú, ke kātaki, pea fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví. (Lau ʻa e Saame 97:10.) Ka ʻoku feinga ʻa Sētane mo hono māmaní ke fakavaivaiʻi mo fakaʻauha ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá.
6. Ko e hā ʻe hokó ʻi he taimi ʻoku mole ai mei he kakaí ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá?
6 ʻOku maʻu ʻe he māmaní ha vakai mioʻi fekauʻaki mo e ʻofá. ʻI he ʻikai ke nau ʻofa ki he ʻOtuá, ko e kakai tokolahi ʻoku nau “ʻofa kiate kinautolu pē.” (2 Tīm. 3:2) ʻOku nau tokangataha ki he “holi ʻo e kakanó pea mo e holi ʻo e matá pea mo e fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻokú te maʻú.” (1 Sio. 2:16) Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ke hoko kapau te tau ʻuluaki fakahōhōʻiaʻi pē kitautolu. Naʻá ne pehē: “Ko hono fokotuʻu ʻa e fakakaukaú ʻi he kakanó ʻoku iku ia ki he mate.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e faʻahinga ʻoku nau fai ení ʻoku nau hoko moʻoni ko e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá. (Loma 8:6, 7) Ko e kakai ʻoku nau fakamoleki ʻenau moʻuí ʻi he tokangataha ki hono maʻu ʻa e paʻangá pe fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi holi fakaefehokotaki fakasinó ʻoku nau iku atu ki he loto-mamahi lahi ʻaupito.—1 Kol. 6:18; 1 Tīm. 6:9, 10.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau fakatuʻutāmaki ʻe lava ke ne uesia ʻa e kau Kalisitiané ʻi he ʻahó ni?
7 Ko e tokolahi ʻo e kau fakaʻikaiʻi-ʻOtuá, kau ʻakinositiká, mo e kau tui ki he ʻevalūsioó ʻoku nau feinga ke fakatuipauʻi ʻa e niʻihi kehé ke ʻoua te nau ʻofa ki he ʻOtuá pe tui ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. ʻOku nau ʻai ia ke hā ngali ko ha tokotaha fakasesele pē pe taʻeako te ne tui ki ha Tokotaha-Fakatupú. ʻIkai ko ia pē, ko e kakai tokolahi kuo nau tokaʻi lahi ange ʻa e kau saienisi fakaetangatá ʻi he Tokotaha-Fakatupú. (Loma 1:25) Naʻa mo ha Kalisitiane ʻe lava ke uesia ia ʻe he ngaahi fakakaukau ko ení. ʻE lava ke vaivai hotau vahaʻangatae mo Sihová, pea ʻe lava ke fakaʻaʻau ʻo momoko ʻetau ʻofá.—Hep. 3:12.
8. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe lava ke loto-siʻi ai ʻa e kakai ʻa Sihová? (e) ʻE lava fēfē ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he Saame 136?
8 Koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻi he fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻa Sētané, ʻoku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe lava ke tau ongoʻi loto-siʻi ai ʻi he taimi ʻe niʻihi. (1 Sio. 5:19) Ka ʻo kapau te tau fakaʻatā kitautolu ke tau hoko ʻo fuʻu loto-siʻi, ʻe lava ke vaivai ʻetau tuí pea fakaʻaʻau ʻo momoko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻoku tau fehangahangai nai mo e ngaahi palopalema koeʻuhí ʻoku tau hoholo ke motuʻa, mahamahaki, pe maʻu ha ngaahi palopalema fakapaʻanga. Pe ʻoku tau ongoʻi loto-mamahi nai koeʻuhí ko e ʻikai malava ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi pea pehē ki he ngaahi meʻa ʻoku tau fakaʻamu ki aí. Te tau loto-mamahi nai ʻi ha ngaahi meʻa pau ʻi he moʻuí ʻa ia ʻoku ʻikai ke hoko ia ʻo hangē ko ia naʻa tau ʻamanaki ki aí. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau ongoʻi kuo liʻaki kitautolu ʻe Sihova. Fakakaukau ki he ngaahi lea fakafiemālie ko eni ʻoku maʻu ʻi he Saame 136:23: “Naʻá ne manatua kitautolu ʻi heʻetau ʻi he tuʻunga ololaló, he ko ʻene ʻofa mateakí ʻoku tolonga ʻo taʻengata.” ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau “tautapa ki ha tokoní” pea te ne tali ia.—Saame 116:1; 136:24-26.
9. Ko e hā naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa Paula ke tauhi ke mālohi ʻene ʻofa ki he ʻOtuá?
9 Naʻe hoko ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá, pehē foki naʻá ne fakakaukau fakamātoato ki he founga hono tokoniʻi ia ʻe Sihová, pea naʻe tokoni eni ke ne nofoʻaki mālohi ai. Naʻá ne tohi: “Ko Sihova ʻa hoku tokoní; ʻe ʻikai te u ilifia. Ko e hā ʻe lava ke fai mai ʻe he tangatá kiate au?” (Hep. 13:6) Ko e falala-pau ʻa Paula kia Sihová naʻe tokoniʻi ai ia ke ne fekuki mo e ngaahi pole ʻi he moʻuí. ʻI he taimi naʻe fehangahangai ai ʻa Paula mo ha ngaahi tuʻunga faingataʻa, naʻe ʻikai ke mole ai ʻene falala-pau kia Sihová. Naʻa mo e taimi naʻá ne ʻi pilīsone aí, naʻá ne tokoniʻi ʻa e kaungā-Kalisitiané ʻaki ʻene fai ha ngaahi tohi fakalototoʻa ki he ngaahi fakatahaʻangá. (ʻEf. 4:1; Fil. 1:7; Flm. 1) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi palopalema naʻe fehangahangai mo Paulá, naʻá ne tauhi ke mālohi ʻene ʻofa kia Sihová. Naʻá ne falala ki he “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo hotau ngaahi ʻahiʻahí.” (2 Kol. 1:3, 4) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Paula?
Fakahāhā ʻa e ʻofa kia Sihova (Sio ki he palakalafi 10)
10. ʻE lava fēfē ke tau tauhi ke mālohi ʻetau ʻofa kia Sihová?
10 Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke tau tauhi ai ke mālohi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi heʻene tohi: “Lotu maʻu pē.” Ki mui ai, naʻá ne toe tohi: “Kītaki ʻi he lotu.” (1 Tes. 5:17; Loma 12:12) Ko e hā ʻoku tohoakiʻi ai kitautolu ʻe he lotú ke tau ofi ange ki he ʻOtuá? ʻI he taimi ʻoku tau lotu aí, ʻoku tau fetuʻutaki ai mo Sihova. ʻOku ʻai ai heni ke tau malava ʻo maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ia. (Saame 86:3) ʻI he taimi ʻoku tau tala ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongoʻi loloto tahá, ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia. (Saame 65:2) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tupulaki ʻetau ʻofa kia Sihová ʻi heʻetau sio ki he founga ʻo ʻene tali ʻetau ngaahi lotú. ʻOku tau falala-pau “ʻoku ofi ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá.” (Saame 145:18) Ko ʻetau falala-pau ki he ʻofa mo e poupou ʻa Sihová te ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakaleleiʻi ha ngaahi palopalema pē te tau fehangahangai nai mo ia he taimí ni pea ʻi he kahaʻú.
ʻOFA KI HE MOʻONI FAKATOHITAPÚ
11, 12. ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻetau ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú?
11 ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau ʻofa ʻi he moʻoní. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e feituʻu ʻoku tau maʻu mei ai ʻa e moʻoní. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene Tamaí: “Ko hoʻo folofolá ko e moʻoní ia.” (Sione 17:17) Ke tau ʻofa ʻi he moʻoni Fakatohitapú, kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi he Tohi Tapú. (Kol. 1:10) Ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ia. Fakatokangaʻi ʻa e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tokotaha-tohi ʻo e Saame 119 ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau faí. (Lau ʻa e Saame 119:97-100.) ʻI he ʻahó kotoa, ʻoku fiemaʻu ke tau fakalaulauloto, pe fakakaukau fakamātoato ki he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú. ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he founga te tau maʻu ʻaonga ai mei hono ngāueʻaki ʻa e moʻoni Fakatohitapú ʻi heʻetau moʻuí tonu, ʻe lahi ange ai ʻetau ʻofa ki aí.
12 Naʻe toe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “He melie moʻoni ē ko hoʻo ngaahi leá ki hoku ʻaoʻingutú, ʻo laka ange ia ʻi ha hone ʻi hoku ngutú!” (Saame 119:103) Ko e ʻū tohi Fakatohitapu ʻoku teuteu ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá ʻoku hangē ia ha meʻakai ifo vovó. ʻI he taimi ʻoku tau kai ai ha meʻakai ʻoku tau saiʻia ai, ʻoku tau loto ke kai māmālie ia. ʻI he founga meimei tatau, ʻoku fiemaʻu ke tau ako māmālie. Te tau fiefia moʻoni leva ai ʻi he “ngaahi lea vovo” ʻo e moʻoní, pea ʻe faingofua ange ai ke manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku tau laú pea ngāueʻaki ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.—Tml. 12:10.
13. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Selemaia ke ne ʻofa ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá? Naʻe anga-fēfē ʻene kaunga kiate iá?
13 Naʻe ʻofa ʻa e palōfita ko Selemaiá ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku maʻu ʻa hoʻo folofolá, pea naʻá ku kai ia; pea naʻe hoko ʻa hoʻo folofolá ko e fiefiaʻanga kiate au mo e nēkenekaʻanga ʻo hoku lotó, he kuo uiʻaki au ho huafá, ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo e ngaahi kau tau.” (Sel. 15:16) Naʻe fakakaukau fakamātoato ʻa Selemaia ki he ngaahi lea mahuʻinga ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ne ʻofa ai. Naʻá ne houngaʻia ʻi heʻene malava ke fakafofongaʻi ʻa Sihova mo talaki ʻene pōpoakí. Kapau ʻoku tau ʻofa ʻi he moʻoni Fakatohitapú, te tau ʻiloʻi ʻa e monū makehe ʻoku tau maʻu ke hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea malanga fekauʻaki mo e Puleʻangá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni.
Fakahāhā ʻa e ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú (Sio ki he palakalafi 14)
14. Ko e hā ʻe lava ke tau toe fai ke fakatupulekina ai ʻetau ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú?
14 Ko e hā te ne toe tokoniʻi kitautolu ke fakalolotoʻi ʻetau ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú? ʻOku fiemaʻu ke tau maʻu maʻu pē ʻetau ngaahi fakataha ʻi he fakatahaʻangá, ʻa ia ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe Sihová. Ko e ako fakauike ʻo e Tohi Tapú ʻo ngāueʻaki ʻa e Taua Leʻo ko e taha ia ʻo e ngaahi founga tefito ʻoku akoʻi ai kitautolú. Kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻaonga kakato mei he fakataha ko ení, ʻoku fiemaʻu ke tau teuteu ki muʻa. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau sio ki he konga Tohi Tapu taki taha ʻoku haá. ʻI he ʻahó ni, ʻe faingofua ke lau pe hiki ʻe he tokolahi ʻa e Taua Leʻo mei he ʻInitanetí koeʻuhí ʻoku ala maʻu ia ʻi he ngaahi lea lahi ʻi he uepisaiti jw.org pea ʻi he JW Library app. Ko e tatau fakaʻilekitulōnika ʻe niʻihi te tau maʻu vave ai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku haá. Kae kehe, ʻoku tau fili ke ako ʻa e kupu taki taha, ʻi he taimi ʻoku tau lau fakalelei ai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú pea fakakaukau fakamātoato ki aí, ʻe tupulekina leva ai ʻetau ʻofa ki he moʻoni Fakatohitapú.—Lau ʻa e Saame 1:2.
ʻOFA KI HOTAU FANGA TOKOUÁ
15, 16. (a) Fakatatau ki he Sione 13:34, 35, ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻomai ʻe Sīsuú? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo e Tohi Tapú mo ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá?
15 ʻI he pō fakaʻosi ʻo e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá: “ʻOku ou ʻoatu ha fekau foʻou kiate kimoutolu, ke mou feʻofaʻaki; hangē tofu pē ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki. Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.”—Sione 13:34, 35.
16 Ko e ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku fekauʻaki ia mo e ʻofa kia Sihová. Kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻofa ki he ʻOtuá, heʻikai lava ke tau ʻofa ki hotau fanga tokouá. Pea kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻofa ki hotau fanga tokouá, heʻikai lava ke tau ʻofa ki he ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne ʻofa ki hono tokouá, ʻa ia kuó ne mamata ki aí, heʻikai lava ke ne ʻofa ki he ʻOtuá, ʻa ia kuo ʻikai ke ne mamata ki aí.” (1 Sio. 4:20) Ko ʻetau ʻofa kia Sihova mo hotau fanga tokouá ʻoku toe fekauʻaki ia mo ʻetau ʻofa ki he Tohi Tapú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí kapau ʻoku tau ʻofa ki he meʻa ʻoku tau ako mei he Tohi Tapú, te tau loto ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻoku tau maʻu mei aí ke ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau fanga tokouá.—1 Pita 1:22; 1 Sio. 4:21.
Fakahāhā ʻa e ʻofa ki he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné (Sio ki he palakalafi 17)
17. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofá?
17 Lau ʻa e 1 Tesalonaika 4:9, 10. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻaonga ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa ki he faʻahinga ʻi heʻetau fakatahaʻangá? Ko ha tokoua taʻumotuʻa pe ko ha tuofefine te na fiemaʻu nai ha tokoni ke ʻave kinaua mo fakafoki mei he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. ʻE fiemaʻu nai ʻe ha uitou ha tokoni ke monomono ha meʻa ʻi hono ʻapí. (Sēm. 1:27) Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau loto-siʻi, loto-mafasia, pe fehangahangai mo ha palopalema kehe ʻoku nau fiemaʻu ʻetau tokangá, fakalototoʻá mo e fakafiemālié. (Pal. 12:25; Kol. 4:11) ʻOku tau fakahāhā ʻetau tau ʻofa “ki he faʻahinga ʻoku fekauʻaki mo kitautolu ʻi he tuí” ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻaki mo faí.—Kal. 6:10.
18. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaleleiʻi ha ngaahi felotokehekeheʻaki mo hotau fanga tokouá?
18 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he ‘ngaahi ʻaho fakaʻosi’ ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení, ko e kakai tokolahi te nau hoko ʻo siokita mo mānumanu. (2 Tīm. 3:1, 2) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi ke ʻai ke tupulekina ai pē ʻetau ʻofa kia Sihová, ko ʻene Folofolá mo ʻetau feʻofaʻakí. Koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻe hoko nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ha fanga kiʻi felotokehekeheʻaki mo hotau fanga tokouá. Ka koeʻuhí ko ʻetau feʻofaʻakí, te tau feinga ke fakaleleiʻi ʻi he anga-ʻofa pea ʻi he vave taha ʻe ala lavá ha ngaahi fefaikehekeheʻaki pē. (ʻEf. 4:32; Kol. 3:14) ʻOua ʻaupito te tau fakaʻatā ke fakaʻaʻau ʻo momoko ʻetau ʻofá! ʻI hono kehé, tau hokohoko atu ke maʻu ʻa e ʻofa lahi kia Sihova, ki heʻene Folofolá, pea mo hotau fanga tokouá.