Tauhi Maʻu ha Fakakaukau Pau
1 Ko ha meʻa fakatupu fiefia ē kiate kitautolu ʻi heʻetau lau ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tupulekina fakaofo ʻoku hoko ʻi he ngaahi fonua lahi! Ka, ʻoku tau ʻiloʻi ʻi he ngaahi feituʻu ia ʻe niʻihi ʻoku fepaki ai ʻa e kau malangaʻi ʻo e Puleʻanga ia mo e loto-momoko, ʻikai ke mahuʻingaʻia, pe fakafepaki fakahangatonu ki heʻetau ngāue fakamalanga. ʻOku anga-fēfē ke tauhi maʻu ʻa e fakakaukau pau kapau ʻoku pehē ʻa hotau kauhala? ʻOku anga-fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau taʻepau ʻa ia ʻe mole ai meiate kitautolu ʻa ʻetau fiefia pe fakatupu-loto-momoko ki heʻetau faivelenga ʻi he ngāue ʻo e ngaohi ākonga?
2 ʻOku tokoni ʻa e fakakaukau pau ke tau tauhi maʻu ʻa e mafamafatatau. Naʻa mo e ngaahi tuʻunga faingataʻa, ʻoku ʻikai totonu ke tau tuku ʻa e ngaahi fakakaukau taʻepau ke nau puleʻi ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukau. Kuo fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa kiate kitautolu. Naʻe mātuʻaki tokosiʻi ʻa e kakai naʻa nau tali ʻa e meʻa ko ia naʻá ne akoʻi. Ko e tokolahi naʻa nau tūkia ʻi he meʻa naʻá ne akoʻaki. Naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga naʻe mātuʻaki ʻahiʻahiʻi ai ʻa ʻene kātaki. Naʻe fakaangaʻi ʻe he kau taki lotu ʻa ʻene ngāue mo nau faʻufaʻu fono ke tāmateʻi ia. Naʻe ʻanuhi ia, naʻe sipiʻi, manukiʻi, haha, pea faifai atu pē naʻe tāmateʻi ia. Ka, naʻe fiefia pē ia ʻi he ngāue naʻá ne fai. Ko e hā ʻa hono ʻuhinga? Koeʻuhi he naʻá ne ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtua, pea naʻe ʻikai pē te ne tuku ia ʻe ia.—Sione 4:34; 13:17; Hep. 12:2.
3 Tauhi Maʻu ha Fakakaukau Totonu ʻo ʻEtau Ngāue Fakamalangá: Ke fai ʻa e meʻá ni, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa. ʻOua naʻa ngalo ʻoku tau maʻu ha pōpoaki ʻoku taʻetokaʻi pe fakafepakiʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e kakai. (Mt. 13:14, 15) Neongo naʻe tuʻutuʻuni ʻe he kau maʻu mafai ki he kau ʻaposetolo ke tuku ʻa ʻenau akoʻaki ʻa e hingoa ʻo Sīsū, naʻa nau fai angatonu pē ki he ngāue naʻe vaheʻi mai ke nau malanga, pea naʻe hokohoko atu pē ʻa ʻenau maʻu ʻa hono fua. (Ng. 5:28, 29; 6:7) ʻOku tau tomuʻa ʻilo pē ko e ngaahi feituʻu ia ʻe niʻihi, ʻe mātuʻaki tokosiʻi ʻo e kakai ia ai te nau fie fanongo. (Mt. 7:14) Ko ia, ʻoku tau fiefia pē kapau ko e tokotaha pē ʻi hotau kauhala ʻoku fie fanongo ki heʻeta pōpoaki. Manatuʻi pē foki, naʻa mo kinautolu ʻoku nau fakafepaki ʻoku pau ke ʻoange ha faingamālie ke nau fanongo ai. (ʻIsi. 33:8) Ko e kau fakafepaki ʻe niʻihi naʻe faifai atu pē pea nau liliu ʻo hoko ko e kau lotu kia Sihova. Ko ia, ʻi heʻetau vakai fakalelei ange, ʻoku tau maʻu mei heʻetau ngāue fakamalanga ʻa e ongoʻi ʻo e meʻa kuó te malava, neongo ko e tokosiʻi pē ʻoku fanongo. Ko ʻetau ʻi he ngaahi matapā mo e pōpoaki ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtua ko e fakamoʻoni ia.—ʻIsi. 2:4, 5.
4 ʻOku tau maʻu ha ʻuhinga lelei ke ongoʻi pau ʻi heʻetau fakakaukau. Ko e lakalakaimonū ʻo e ngāue ʻi māmani lahi mo e tupulekina ʻa e fakamoʻoni ʻa e ofi ange ʻo e mamahi lahi ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu hono kotoa pē ke tau fai ʻa hotau lelei taha ʻi he ngāue anga-līʻoa ki he ʻOtua. (2 Pita 3:11, 14) Ko e ngāue faivelenga ʻi ʻAokosi ko ha founga lelei ia ke fakahā ai ʻa ʻetau houngaʻia ki he meʻa kuo tau ako ki ai. ʻOku tau toe fiemaʻu pē foki ʻa e faʻahinga foʻou ke nau fakahā ʻa e fakakaukau pau ʻaki ʻa ʻenau ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo ʻosi akoʻi kiate kinautolu. Kapau kuo fakalakalaka ha niʻihi ʻo ʻetau kau ako Tohi Tapu ʻo aʻu ki he tuʻunga kuo nau mateuteu ai ke hoko ko e kau malanga teʻeki ai ke papitaiso, ko e māhina ʻAokosi ko ha māhina lelei ʻaupito ia ke nau kamata ai.
5 Tatau ai pē pe ko e kau malanga kitautolu pe kau tāimuʻa, ʻoku tokoniʻi ʻa kitautolu hono kotoa pē kapau te tau manatuʻi ko e meʻa ko ia ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate kitautolu ʻoku ʻikai ke fakakavenga ia. (1 Sione 5:3) ʻOkú ne talaʻofa ke poupouʻi kitautolu. (Hep. 13:5e, 6) Neongo ʻa e ʻikai ke mahuʻingaʻia ʻa e kakai, loto-momoko, pe fakafepaki, ʻoku pau ke tau fakakaukau pau mo hanganaki malanga ai pē koeʻuhi he ko e finangalo ia ʻo e ʻOtua ke tau malanga.—1 Tīm. 2:3, 4.