Tauhi Maʻu ʻEtau Fāʻūtaha ʻo e Puleʻangá
1 Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko ha founga-pule moʻoni, ʻoku ʻi ai hono mālohi mo e mafai. Ko e kaveinga ia ʻo e malanga ʻa Sīsuú. (Mt. 4:17) Ko e akoʻi ʻa e niʻihi kehé mo e fai ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Puleʻangá naʻe hoko ia ko e konga tefito ʻo e ngāue fakamalanga ʻa Sīsuú. Naʻá ne ako kiate kitautolu ke tau lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻangá pea hanganaki fuofua kumi ki ai. (Mt. 6:9, 10, 33) Ko e nofo ofi kia Sihova mo ʻene kautahá, ʻo fakahoko ʻetau ngāue fakamalanga kuo vaheʻi maí, pea mavahe mei he māmaní ʻoku tau malava ai ke tauhi maʻu ʻetau fāʻūtaha ʻo e Puleʻangá. ʻI heʻetau ngaahi ngāué mo e ngaahi leá, ʻoku tau fakahā ai ʻoku tau poupouʻi ʻa e Puleʻangá.—Sione 18:37.
2 Talu mei he 1914, kuo hoko ʻa e Puleʻangá ko ha moʻoniʻi meʻa ki he laui miliona ʻokú ne pule ki aí. Ko e fāʻūtaha kuo fakahāhaaʻi ʻe he faʻahinga ʻoku pule ki ai ʻa e Puleʻangá ʻoku faikehekehe lahi ia ki ha māmani mavahevahe. ʻOku pau ke tau ʻai ʻa e Puleʻangá ke moʻoni ʻi heʻetau moʻuí kae hoko ia ko ha ivi fakatupu fāʻūtaha. Ko e hā ʻokú ne ʻai ia ke moʻoni kiate kitautolú?
3 ʻOku hangē pē ko e ngaahi founga-pule kehé, ko e Puleʻangá ʻoku ʻi ai hono ngaahi lao. Ka, ʻoku faikehekehé he ko hono ngaahi lao ʻoku ʻi he Tohi Tapú pē ia. ʻI hono lau maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi fakamanatu ki he meʻa ʻoku fiemaʻu meiate kitautolu ʻoku pule mai ki ai ʻa e Puleʻangá. Ko e ako tāutaha ʻo ʻetau ngaahi tohí mo e fakahinohino mei he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻoku tokoni ia ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. (Mt. 24:45, PM) ʻI heʻetau ngāueʻaki tāutaha peheé, ʻoku fakautuutu ai ʻa e moʻoni ʻo e Puleʻangá kiate kitautolu, ʻo tohoaki fakataha vāofi ange ai kitautolu ki he fetokouaʻaki ʻi he māmani lahí, ʻo tau hoko ai ko e fāmili fāʻūtaha ʻo e kau lotu ʻi he tuʻunga-pule ʻo Sīsuú.
4 Fāʻūtaha Fakafou ʻi he Malangaʻi ʻo e Puleʻangá: Ko ʻetau ngāue kuo vaheʻí ko e malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ke “aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” (Ng. 1:8) Ko e malanga mo e “loto taha” ʻoku fakatahaʻi ai kitautolu ʻi heʻetau feinga ke “fakamaloʻia” ʻa Sihová. (Loma 15:5, 6) ʻI heʻetau kau faivelenga mo hotau kaungāngāue ʻi māmani lahí ʻoku fakaivia ai ʻa ʻetau tuí mo fakaʻatā ai ʻa e laumālie ʻo Sihová ke ngāue ʻiate kitautolu ke fakahoko ʻa hono finangaló. “ʻO tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki” ʻo tau hoko ai ʻo “tuʻu maʻu, taʻe ngāue.”—1 Kol. 15:58.
5 ʻI he ngaahi fonua lahi ʻoku feinga ʻa Sētane ke maumauʻi ʻa ʻetau fāʻūtahá ʻaki ʻene kaunoa ʻi heʻetau ngāue fakamalangá. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne maʻú ke fakalanga ʻa e loto-kehekehé mo fakatupu ʻa e ngaahi fetaʻemahinoʻakí, ko e feinga ke hoko ʻa e fakakikihí mo e fekeʻikeʻí. (Pal. 6:19; Kal. 5:19-21, 26) ʻOkú ne fiemaʻu kitautolu ke kau ʻi he ngaahi fakakikihi ʻa e māmaní naʻa mo haʻatau poupouʻi ha tafaʻaki ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé mo fakasōsialé. (Sēm. 3:14-16) ʻOku enginakiʻi ʻe he Tohi Tapú ke tau talitekeʻi ʻene tākiekina; ka ʻikai, te ne folo kitautolu ʻo hangē haʻane meʻakaí. (1 Pita 5:8, 9) Ko e meʻa moʻoni ʻa e ʻamanaki ʻo e Puleʻangá ʻoku pau ke ʻoua ʻe fakaʻatā ke māngalongalo ia mei hotau lotó mo e fakakaukaú.
6 Ke tauhi maʻu ʻetau fāʻūtahá ʻoku fiemaʻu ʻa e ʻatamai fakapotopoto mo e poto mei ʻolungá. ʻI he hoko ha ngaahi faingataʻa, tautefito kapau ʻoku kaunga ki hotau ngaahi tokouá, ʻoku pau ke tau fakahāhā ʻa e fua ʻo e laumālié ke tauhi ʻa e melinó. Ko e ngaahi fāliunga fakaemāmaní, ʻo hangē ko e pōlepolé, meheká, mo e siokitá, ʻoku nau fakatupu mavahevahe pea ʻoku pau ke ikuʻi kinautolu. (ʻEf. 4:1-3; Kol. 3:5-10, 12-14) ʻOku fiemaʻu ke tau fakafonuʻaki ʻa hotau ʻatamaí ʻa e ngaahi fakakaukau pau mo fakatupu langa hake. Ko e Puleʻangá ko e meʻa moʻoni ia ʻi heʻetau moʻui! Ka ke tau faʻa leʻo kae pehē ai pē ia!—ʻEf. 6:11, 13.
7 Ko e meʻa moʻoni ʻa ʻetau ʻamanaki fakaofo ʻo e Puleʻangá ʻokú ne fakatahaʻi kitautolu ʻi he laumālie ʻo e fāʻūtaha ʻa ia ʻe ʻikai ʻaupito hano ngataʻanga.—Sāme 133:1.