ʻUlungaanga Faka-Kalisitiane ʻi he ʻApiakó
1 Kapau ko ha talavou Kalisitiane koe ʻokú ke kei ako, ʻoku fiemaʻu kiate koe ʻa e tui mālohi ke tauhi maʻu ʻa hoʻo anga-tonú. ʻOkú ke ʻi he tuʻunga ke feohi mo e ngaahi kaungāmeʻa kovi mo e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa hoʻo tuí. ʻOku mahuʻinga ke ke ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa Pitá ke tauhi maʻu ke “tāu hoʻomou fakafeangai ki he Senitaile; koeʻuhi . . . ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngaue lelei, pea langaʻi ai ʻenau fakahikihikiʻi ʻa e ʻOtua.” (1 Pita 2:12) ʻOku fiemaʻu kiate koe ʻa e loto-toʻa mo e fakapapau ʻi he fetaulaki mo e pole ko ʻení.
2 ʻI he ʻapiakó pe ʻi tuaʻā, ʻoku nafui ʻaki ai koe ʻa e ngaahi tākiekina ʻuli ʻo e fehokotaki fakasino ki muʻa pea toki malí, lea koví, tapaká, mo e ngāuehalaʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú. ʻI he ʻaho kotoa pē, ʻokú ke fetaulaki ai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻa ia ʻoku malava ke ne fakameleʻi ai ʻa hoʻo ʻulungaanga leleí. Hangē ko e kakai lalahí, kuo pau ke ke “fekuki fakamatoato koeuhi koe tui” kae lava ke ke kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi peheé.—Siu. 3, PM; sio ki he Watchtower ʻo Siulai 15, 1991, peesi 23-26.
3 ʻI he ʻapiakó, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kātoanga mamahiʻi-fonua mo e ngaahi ʻaho mālōlō fakaemāmani. ʻOku mou ʻilo ko e hā ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō fakapuleʻanga mo fakalotu ʻoku poupouʻi ʻi homou ʻapiakó? Kapau ʻe hoko ha tuʻunga ko ha pole, te mou lava ʻo “ʻataʻatā homou konisenisi, koeʻuhi . . . ke nau ma ʻa kinautolu ʻoku tukuakiʻi hoʻomou toʻonga lelei”?—1 Pita 3:16.
4 ʻE fakataueleʻi nai koe ʻe he ngaahi sipoti fakaakó pe fakatahataha fakasōsialé. Kuo pau ke ke mātuʻaki tokanga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ngali fakafiefia ko ʻeni ʻoku lava ke nau fakavaivaiʻi ʻa hoʻo tuí. ʻOku ʻi ai ʻa e fiemaʻu ke filifili ʻa ho ngaahi kaungāmeʻa ʻa ia te ke maʻu ai ha “fetokoniʻaki,” ʻo felangahakeʻaki ʻi he tuí.—Loma 1:12.
5 Te Ke Lava ʻo Kātaki, ʻi he Tokoni ʻa Sihová: ʻOku toutou ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa hoʻo tuí. Ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku pau ke ke kātakiʻí ʻe lava ke mamafa, ka ko hono ngaahi palé ʻoku mātuʻaki ʻaonga. (1 Pita 1:6, 7) ʻOku ʻikai ke ke lavameʻa ʻi haʻo kātaki ʻiate koe pē; kuo pau ke ke hanga kia Sihova ki ha tokoni. Naʻe naʻinaʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Leʻo pe mo lotu; ke ʻoua naʻa mou hu ki ha ʻahiʻahi.” (Mt. 26:41) ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e akonakí mo e mapuleʻi kitá.—1 Kol. 9:27.
6 Manatuʻi maʻu ai pē te ke fai ha fakamatala kia Sihova ʻo fekauʻaki mo ho ʻulungaangá. (Koh. 11:9) Neongo ʻoku ʻikai ke sio nai ʻa e niʻihi kehé ki he meʻa ʻokú ke faí, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ia ʻa e meʻa ʻokú ke faí pea ʻe fai hano fakamāuʻi. (Hep. 4:13) Ko ha loto-moʻoni ke fakahōifua kiate ia ʻoku totonu ke ne ueʻi koe ke ‘lavaʻi ho fakamoʻui ʻoʻou, ʻo fai ʻapasia pe mo tailiili.’ (Fili. 2:12) Ko e lau fakaʻaho ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha tokoni lahi ia. ʻOku fonu ia ʻi he akonaki lelei taha mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ke faʻifaʻitaki ki ai.—Hep. 12:1-3.
7 ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e kaunga ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá. ʻOku fiemaʻu ke nau tokangaʻi ʻenau fānaú, ʻilo ki he ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo e fānaú, pea mo tokonaki ha tokoni ʻi hano fiemaʻu. Ngaahi mātuʻa, ʻoku mou maʻu ha felāveʻi lelei mo hoʻomou fānaú? Kuo mou faʻa akonakiʻaki kiate kinautolu ha mahino loto-hounga ʻo e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá? ʻI he fehangahangai mo e ngaahi mafasia pe ngaahi fakatauelé, ʻoku mālohi ʻa hoʻomou fānaú, pe ʻoku nau tōngofua? ʻOku nau loto-siʻi koeʻuhi ko ʻenau faikehekehe mei honau toʻumeʻá? ʻI homou tuʻunga ko e ngaahi mātuʻá, ko homou fatongiá ia ke tokoniʻi kinautolu. (Teu. 6:6, 7) Kapau te mou fai lelei ʻa homou fatongiá, ʻoku lava ke mou tokoniʻi kinautolu ke nau ikuna ʻi he tauʻi ʻo e tuí.—Pal. 22:6.