LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w03 1/15 p. 10-15
  • ʻOkú Ke Tui Moʻoni ki he Ongoongo Leleí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke Tui Moʻoni ki he Ongoongo Leleí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻOku Tau Fiemaʻu ʻa e Tuí!
  • ʻOku Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Tuí mo e Meʻakaí
  • Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Tuí ke Kātekina ʻa e Mamahí
  • Fakaivimālohiʻi ʻe he Tuí ʻa e Loto-Mafasiá
  • Tuí mo e Ngaahi ʻAhiʻahi Kehé
  • Tauhi Maʻu ʻa e Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Ngāueʻi Hoʻo Tui ki he Ngaahi Talaʻofa ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • “ʻOmi Kiate Kimautolu ha Tui Lahi Ange”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
  • Tui—Ko ha ʻUlungaanga Fakatupu Ivi Mālohi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • ʻOku Mālohi Fēfē Hoʻo Tuí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
w03 1/15 p. 10-15

ʻOkú Ke Tui Moʻoni ki he Ongoongo Leleí?

“Oku ofi ae buleaga oe Otua: mou fakatomala, bea tui ki he ogoogolelei.”​—MAAKE 1:​15, PM.

1, 2. ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e Maake 1:​14, 15?

KO E taʻu 30 T.S. ia. Naʻe kamata ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻene ngāue fakafaifekau lahi ʻi Kālelí. Naʻá ne malangaʻi ‘ae ogoogolelei oe Otuá,’ pea naʻe ueʻi ʻa e kau Kāleli tokolahi ʻe heʻene fakamatalá: “Kuo hokojia ae kuoga [kotofá], bea oku ofi ae buleaga oe Otua: mou fakatomala, bea tui ki he ogoogolelei.”—Maake 1:​14, 15, PM.

2 Naʻe hoko mai ʻa e “kuoga kotofá” kia Sīsū ke kamata ai ʻene ngāue fakafaifekaú pea ki he kakaí ke nau fai ha fili ʻa ia ʻe ʻomai ai kia kinautolu ʻa e hōifua fakaʻotuá. (Luke 12:​54-​56) ‘Naʻe ofi ae buleaga oe Otuá’ koeʻuhí naʻe ʻi ai ʻa Sīsū ʻi he tuʻunga ko e Tuʻi-Fakanofo ʻa e ʻOtuá. Naʻe ueʻi ʻe heʻene ngāue fakamalangá ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau fakatomala. Ka naʻe anga-fēfē ʻenau fakahāhā—pea ʻoku anga-fēfē ʻetau—fakahāhā ʻa e “tui ki he ogoogolelei”?

3. Ko hono fai ʻo e hā kuo fakahāhaaʻi ai ʻe he kakaí ʻoku nau tui ki he ongoongo leleí?

3 Hangē ko Sīsuú, naʻe ekinaki ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e kakaí ke nau fakatomala. ʻI heʻene lea ki he kau Siu ʻi Selusalemá ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S., naʻe pehē ʻe Pita: “Mou fei mo fakatomala, pea taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū ko e Misaia, ki he fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahala, pea te mou maʻu ʻa e meʻaʻofa ko e Laumālie Maʻoniʻoni.” Naʻe fakatomala ʻa e laui afe, ʻo nau papitaiso, pea hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū. (Ngāue 2:​38, 41; 4:4) ʻI he 36 T.S., naʻe fou ai ʻa e kau Senitaile fakatomalá ʻi he ngaahi sitepu meimei tatau. (Ngāue 10:​1-​48) ʻI hotau ʻahó, ko e tui ki he ongoongo leleí ʻokú ne ueʻi ʻa e laui afe ke nau fakatomala ʻi heʻenau ngaahi angahalá, ʻo fai ha fakatapui ki he ʻOtuá, pea papitaiso. Kuo nau tali ʻa e ongoongo lelei ʻo e fakamoʻuí pea ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. ʻIkai ngata aí, ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea kuo nau tuʻu maʻá e faʻahi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

4. Ko e hā ʻa e tui?

4 Ka ko e hā ʻa e tui? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e anga ʻo tui, ʻoku ne fakasino ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanekina, ʻoku ne mafakamoʻoni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ha.” (Hepelu 11:1) ʻOku ʻai ʻe heʻetau tuí ke tau fakapapauʻi ko e meʻa kotoa kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene Folofolá kuo pau ke hoko. ʻOku hangē ia ʻoku tau maʻu ha tohi aleapau ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau maʻu ha koloa pau. Ko e tuí foki ko e “mafakamoʻoni,” pe fakamoʻoni ki he tuipau, ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa taʻehāmaí. Ko ʻetau mahino fakaeʻatamaí mo e houngaʻia ʻo e lotó ʻokú ne fakatuipauʻi kia kitautolu ko e ngaahi meʻa peheé ʻoku moʻoni, neongo kuo teʻeki te tau sio ai.​—2 Kolinito 5:7; Efeso 1:​18.

ʻOku Tau Fiemaʻu ʻa e Tuí!

5. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e tuí?

5 Naʻe fanauʻi kitautolu mo ha fiemaʻu fakalaumālie kae ʻikai fanauʻi mo e tuí. Ko hono moʻoní, “oku ikai maʻu kotoabe ae tui.” (2 Tesalonaika 3:​2, PM) Kae kehe, kuo pau ke maʻu ʻe he kau Kalisitiané ʻa e tuí koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. (Hepelu 6:​12) Hili ʻa e lave ki he ngaahi fakatātā lahi ʻo e tuí, naʻe tohi ʻe Paula: “Ko e meʻa ʻi he kapuʻi ʻa kitautolu ʻe ha ʻao kau fakamoʻoni ʻoku fuʻu pehe fau, ko ia ke tau huʻihuʻi ʻa e fakamamafa kotoa pe, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai, pea tau kitaki atu ʻetau lele he fakapuepue kuo tala humaki mai kiate kitautolu; ʻo tau sio fakamamaʻu atu ki he Takimuʻa ʻi he tui mo hono Fakaaʻu, ʻio, ʻa Sisu.” (Hepelu 12:​1, 2) Ko e hā ʻa e “angahala ʻoku tau moʻuangofua ki ai”? Ko e siʻi ʻa e tuí, naʻa mo e mole ʻa e tui naʻe maʻu ki muʻá. Ke tauhi maʻu ha tui mālohi, kuo pau ke tau ‘sio fakamamaʻu kia Sīsū’ pea muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku toe fiemaʻu ke tau siʻaki ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, faitau mo e ngaahi ngāue ʻa e kakanó, pea fakaʻehiʻehi mei he tuli ki he meʻa fakamatelié, ngaahi filōsofia fakamāmaní, mo e ngaahi talatukufakaholo taʻefakatohitapú. (Kaletia 5:​19-​21; Kolose 2:8; 1 Timote 6:​9, 10; Siutasi 3, 4) ʻIkai ngata aí, kuo pau ke tau tui ʻoku kau ʻa e ʻOtuá mo kitautolu pea ko e akonaki ʻi heʻene Folofolá ʻoku ʻaonga moʻoni.

6, 7. Ko e hā ʻoku totonu ai ke lotu ki ha tuí?

6 ʻOku ʻikai lava ke tau fakatupu ʻia kitautolu pē ʻa e tuí ʻi heʻetau fakapapauʻi pē ʻe kitautolu. Ko e tuí ko e konga ia ʻo e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pe ivi ngāué. (Kaletia 5:​22, 23) Ko ia ai, ʻe fēfē leva kapau ʻoku fiemaʻu ke ʻai ke mālohi ʻetau tuí? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ʻoku mou ʻilo ke foaki meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fanau, . . . huanoa ʻa e Tamai ʻi he langi ʻene foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:13) ʻIo, tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní, he te ne lava ke fakatupu ʻia kitautolu ʻa e tui ʻoku fiemaʻu ke faiʻaki ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻa tahá.​—Efeso 3:​20.

7 ʻOku totonu ke lotu ki ha tui lahi ange. ʻI he teu ke kapusi ʻe Sīsū ha tēmeniō mei ha kiʻi tamasiʻi, naʻe kōlenga ʻa e tamai ʻa e kiʻi tamá: “ʻOku ou tui pe: tokoni ʻeku taʻetui.” (Maake 9:24) “Ke ke fakalahi ʻemau tui,” ko e lea ia ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú. (Luke 17:5) Ko ia ai, tau lotu ki ha tui, ʻo tuipau ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu peheé.​—1 Sione 5:​14.

ʻOku Mātuʻaki Mahuʻinga ʻa e Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

8. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?

8 Taimi nounou ki muʻa ʻi heʻene mate fakaefeilaulaú, naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻOua naʻa tuku ke puputuʻu homou loto: tui pikitai ki he ʻOtua, tui pikitai foki kiate au.” (Sione 14:1) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau tui ki he ʻOtuá pea ki hono ʻAló. Kae fēfē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? ʻE lava ke ne ʻomai ha tākiekina mālohi ki ha lelei ʻi heʻetau moʻuí kapau ʻoku tau ako pea ngāueʻaki ia ʻi he tui kakato ʻokú ne ʻomai ʻa e akonaki mo e fakahinohino lelei taha ʻoku ala maʻu kia kitautolú.​—Hepelu 4:​12.

9, 10. ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki fekauʻaki mo e tuí ʻi he Semisi 1:​5-8?

9 Ko ʻetau moʻuí ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku fonu ia ʻi he fakahohaʻá. Kae kehe, ko e tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava moʻoni ke ne tokoniʻi kitautolu. (Siope 14:1) Hangē ko ení, tau pehē ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi ʻa e founga ke feangainga ai mo ha ʻahiʻahi pau. ʻOku ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kia kitautolu ʻa e faleʻi ko ení: “Ka ʻo kapau ko e poto ʻoku masiva ai ha taha, ke ne kole mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne foaki ʻataʻatā pe ki he kakai kotoa pe, ʻo ʻikai ʻatu mo e lau [“valokiʻi,” PM]; pea ʻe foaki ia ki ai. Ka ke ne kole tui pe, ʻo ʻoua ʻe talaʻa. He ko ia ʻoku talaʻa ʻoku ne hange ko e peau ʻo e tahi ʻoku fakateka ʻo fepaleʻekina ʻe he matangi. ʻIo, ke ʻoua naʻa mahalo ʻe he tangata ko ia te ne maʻu ha meʻa mei he ʻEiki. Ko e tangata lotolotoua ia, taʻemāu [“ʻikai tuʻu maʻu,” NW] ʻene anga kotoa pe.”—Semisi 1:​5-8.

10 ʻE ʻikai valokiʻi kitautolu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻi haʻatau masiva poto pea tau lotu ʻo kole iá. ʻI hono kehé, te ne tokoniʻi kitautolu ke tau vakai fakalelei ki he ʻahiʻahí. ʻE ʻomai nai ki heʻetau tokangá ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻaonga ʻe he ngaahi kaungātuí pe ʻi he lolotonga ʻo ʻetau ako Tohitapú. Pe ʻoku tataki nai kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻi ha founga kehe. ʻE foaki mai ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní kia kitautolu ʻa e poto ke fekukiʻaki mo e ngaahi ʻahiʻahí kapau ʻoku tau “kole tui pe, ʻo ʻoua ʻe talaʻa.” Kapau naʻa tau hangē ha peau ʻo e tahí ʻoku fepalekina holo ʻe he matangí, ʻe ʻikai lava ke tau ʻamanekina ke maʻu ha meʻa ʻe taha mei he ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻe ʻuhinga ení naʻa tau lotolotoua pea ʻikai tuʻumaʻu ʻi he lotú pe ʻi he ngaahi founga kehe—ʻio, naʻa mo e ʻi hono ngāueʻi ʻo e tuí. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e tui mālohi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ki he tataki ʻokú ne ʻomaí. Tau lāulea angé ki he ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻo e founga ʻo ʻene ʻomai ʻa e tokoní mo e tatakí.

Tuí mo e Meʻakaí

11. Ko e hā ʻa e fakapapau fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó ʻoku ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá?

11 Fēfē kapau ʻoku tau faingataʻaʻia ʻi he ʻikai ha meʻakaí pe masivá? Ko e tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ʻa e ʻamanaki papau ʻe tokangaʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó pea ʻe iku atu pē ʻo ne ʻomai ʻa e tokonaki lahi fau ki he faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa kiate iá. (Sāme 72:16; Luke 11:​2, 3) ʻOku tau ʻiloʻi nai ʻoku fakalototoʻa ke fakakaukauloto ki he founga ʻo hono tokonaki ʻe Sihova ʻa e meʻakai ki heʻene palōfita ko ʻIlaisiaá lolotonga ʻo ha honge. Ki mui ai, naʻe fakatolonga fakaemana ʻe Sihova ha mahoaʻa mo ha lolo naʻá ne tauhi ke moʻui ha fefine, ko ʻene tamá, pea mo ʻIlaisiā. (1 Tuʻi 17:​2-​16) Naʻe pehē ʻa e tokonaki ʻa Sihova ki he palōfita ko Selemaiá lolotonga ʻa e ʻākoloʻi ʻe Pāpilone ʻa Selusalemá. (Selemaia 37:21) Neongo naʻe siʻi ʻa e meʻa ke kai ʻe Selemaia mo ʻIlaisiaá, naʻe tokangaʻi kinaua ʻe Sihova. ʻOkú ne fai ʻa e meʻa tatau ki he faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kiate ia he ʻaho ní.​—Mātiu 6:​11, 25-​34.

12. ʻE anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e tuí ke maʻu ʻa e meʻakai ʻoku fiemaʻú?

12 Ko e tui ʻoku ō fakataha mo hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻe ʻikai te ne ʻai ke tau koloaʻia fakamatelie ai, ka te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e meʻakai ʻoku fiemaʻú. Ke fakatātaaʻi: ʻOku akonaki ʻa e Tohitapú kia kitautolu ke tau hoko ko e faʻahinga tāutaha faitotonu, lavameʻa, mo ngāue mālohi. (Palovepi 22:29; Koheleti 5:​18, 19; 2 Kolinito 8:​21) ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ke tau fakasiʻisiʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ha ongoongo lelei ko ha tokotaha faʻa ngāué. Naʻa mo e ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku maʻungataʻa ai ha ngaahi ngāue totongi leleí, ʻoku maʻu ʻa e faingamālie lelei ange ʻe he kau ngāue faitotonú, pōtoʻí, mo ngāue mālohí ʻi he niʻihi kehé. Neongo ko e kau ngāue ko iá ʻoku nau maʻu ʻa e meʻa fakamatelie siʻisiʻi nai, ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu tefitó pea mo e fiemālie ʻi hono kai ʻa e meʻakai naʻa nau ngāueʻi tonú.​—2 Tesalonaika 3:​11, 12.

Tokoniʻi Kitautolu ʻe he Tuí ke Kātekina ʻa e Mamahí

13, 14. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke kātekina ʻa e mamahí?

13 ʻOku fakahaaʻi moʻoni ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakanatula pē ke hokosia ʻa e mamahí ʻi he mate ʻa ha taha ʻofaʻanga. Ko e pēteliake loto-tōnunga ko ʻĒpalahamé naʻá ne tengihia ʻa e mate ʻa hono uaifi ʻofeina ko Selá. (Senesi 23:2) Naʻe mātuʻaki mamahi ʻa Tēvita hili ʻene fanongo kuo mate ʻa hono foha ko ʻApisalomé. (2 Samiuela 18:33) Naʻa mo e tangata haohaoa ko Sīsuú naʻá ne tangi ʻi he mate ʻa hono kaumeʻa ko Lāsalosí. (Sione 11:​35, 36) ʻI he mate ʻa ha tokotaha ʻofaʻanga, te tau hokosia nai ʻa e mamahi meimei fakatupu lōmekina, ka ko e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻaki ʻa e mamahi peheé.

14 ‘Oku ou maʻu ae amanaki lelei ki he Otuá,’ ko e lea ia ʻa Paulá, ‘e ai ha toetuu ae agatonú moe taeagatonú.’ (Ngāue 24:​15, PM) ʻOku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e tui ki he tokonaki ʻa e ʻOtuá ki he fuʻu tokolahi ʻe fokotuʻu hake ki he moʻuí. (Sione 5:​28, 29) ʻE ʻi honau lotolotongá ʻa ʻĒpalahame mo Sela, ʻAisake mo Lepeka, Sēkope mo Lia—ʻoku nau mohe kotoa he taimí ni ʻi he maté ʻo tatali ai ki ha toetuʻu ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. (Senesi 49:29-​32) Ko ha fiefia ē ʻe hokó ʻi he fafangu hake ʻa e faʻahinga ʻofeiná mei he mohe ʻo e maté ke moʻui heni ʻi he māmaní! (Fakahā 20:​11-​15) Lolotonga iá, ʻe ʻikai toʻo ʻe he tuí ʻa e mamahi kotoa pē, ka te ne ʻai ke tau ofi ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e mamahí.​—Sāme 121:​1-3; 2 Kolinito 1:3.

Fakaivimālohiʻi ʻe he Tuí ʻa e Loto-Mafasiá

15, 16. (a) Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku ʻikai makehe ʻa e loto-mafasiá ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tuí? (e) Ko e hā ʻe lava ke fai ke fekukiʻaki mo e loto-mafasiá?

15 ʻOku toe fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tuí te nau hoko nai ko e faʻahinga maʻukovia ʻe he loto-mafasiá. Lolotonga ʻa hono ʻahiʻahi mamafá, naʻe ongoʻi ʻe Siope kuo liʻaki ia ʻe he ʻOtuá. (Siope 29:​2-5) Ko e tuʻunga maumau ʻo Selusalemá mo hono ngaahi ʻaá naʻá ne ʻai ʻa Nehemaia ke loto-mamahi. (Nehemaia 2:​1-3) Naʻe mātuʻaki ongoʻi lōmekina ʻa Pita hili ʻene fakafisingaʻi ʻa Sīsuú ʻo ne “tangi mamahi.” (Luke 22:62) Pea naʻe ekinaki ʻe Paula ʻa hono kaungātui ʻi he fakatahaʻanga ʻi Tesalonaiká ke nau “[lea] fakafiemalie ki he kau loto foi [“mafasia,” NW].” (1 Tesalonaika 5:​14, PM) Ko ia ai, ko e loto-mafasia ʻi he tafaʻaki ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tuí ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai makehe ia. Ko e hā leva ʻe lava ke tau fai ke fekuki ai mo e loto-mafasiá?

16 ʻOku tau loto-mafasia nai koeʻuhí ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi palopalema mafatukituki lahi. ʻI he ʻikai vakai ki ai ko ha palopalema fakatupu lōmekina pē tahá, te tau malava nai ke solova tahataha mo ia ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú. ʻE tokoni nai eni ke fakasiʻisiʻi ʻetau loto-mafasiá. Ko e ngāue mafamafatatau mo e mālōlō feʻungá ʻe toe ʻaonga nai ia. Ko e meʻa ʻe taha ʻoku paú: Ko e tui ki he ʻOtuá mo ʻene Folofolá ʻoku tokoni ia ki he lelei fakalaumālié koeʻuhi ʻokú ne ʻai ke mālohi ʻetau tuipau ʻokú ne tokanga moʻoni mai kia kitautolú.

17. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova fekauʻaki mo kitautolú?

17 ʻOku ʻomai ʻe Pita kia kitautolu ʻa e fakapapau fakafiemālie ko ení: “Mou fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he lalo nima mafimafi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne hakeakiʻi kimoutolu ʻo ka hoko hono taimi: ʻo mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.” (1 Pita 5:​6, 7) Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOku poupou ʻe Sihova ʻa e kau hinga kotoa pe, pea ko kinautolu ʻoku mapelu ki lalo ʻoku ne pukepuke hake.” (Sāme 145:14) ʻOku totonu ke tau tui ki he ngaahi fakapapau ko ení, he ʻoku maʻu kinautolu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Lolotonga ʻoku hokohoko atu ʻa e loto-mafasiá, he fakatuimālohi ē ko ia ke ʻiloʻi ʻe lava ke tau lī atu ʻa e kotoa ʻo ʻetau loto-moʻuá ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá!

Tuí mo e Ngaahi ʻAhiʻahi Kehé

18, 19. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke fekuki mo e mahamahakí pea ke fakafiemālieʻi ʻa e kaungātui ʻoku puké?

18 ʻOku tau hokosia nai ha ʻahiʻahi lahi ʻo ʻetau tuí ʻi he taimi ko kitautolu ai pe ko e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí ʻoku nau tofanga ʻi ha puke lahi. Neongo ʻoku ʻikai līpooti mai ʻe he Tohitapú ha faitoʻo fakaemana ʻo e kau Kalisitiane pehē hangē ko ʻEpafalotaito, Tīmote mo Talofimá, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova ke nau kātaki. (Filipai 2:​25-​30; 1 Timote 5:​23; 2 Timote 4:20) ʻIkai ngata aí, ʻi he fekauʻaki mo “ia ʻoku ne tokaʻi ʻa e tuʻutamaki,” naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko Sihova te ne poupou ia ʻi he tokaʻanga, heʻene ngaluvai: ʻoku ke fakalelei hono mohenga kotoa heʻene mahaki.” (Sāme 41:​1-3) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ke fakafiemālieʻi ʻa e kaungātui ʻoku puké?

19 Ko e founga ʻe taha ke tokonaki mai ai ʻa e tokoni fakalaumālié ko e lotu fakataha pea mo e lotu maʻá e faʻahinga ʻoku nau puké. Lolotonga ʻa e ʻikai kole ki ha ngaahi faitoʻo fakaemana he ʻaho ní, ʻe lava ke tau kole ke ʻomai ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻa e mālohi ke nau kātekina ʻaki honau tuʻunga faingataʻaʻiá pea mo e mālohi fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke kātakiʻi ʻaki ʻa e ngaahi vahaʻa taimi ʻo e vaivai peheé. ʻE poupou kinautolu ʻe Sihova, pea ko ʻenau tuí ʻe mālohi ʻi he vakai atu ki he taimi ʻa ia “ʻoku ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.” (Aisea 33:24) Ko ha fakafiemālie ē ko ia ʻi he ʻiloʻi fakafou ʻia Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú pea fakafou ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe maʻu ʻe he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻa e fakatauʻatāina tuʻuloa mei he angahalá, mahakí mo e maté! Ki he ngaahi ʻamanaki maʻongoʻonga ko ení, ʻoku tau fakamālō kia Sihova, ‘ʻa ia ʻoku ne faitoʻo hotau ngaahi mahaki kotoa pe.’—Sāme 103:​1-3; Fakahā 21:​1-5.

20. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke tau kātakiʻi “ʻa e ngaahi ʻaho kovi” ʻo e taʻumotuʻá?

20 ʻOku toe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke tau kātakiʻi “ʻa e ngaahi ʻaho kovi” ʻo e taʻumotuʻá, ʻi heʻene hoholo ʻa e tuʻunga moʻui leleí mo e mālohí. (Koheleti 12:​2-7 [1-7, PM]) Ko ia ai, ko e kau taʻumotuʻa ʻi hotau lotolotongá ʻe lava ke nau lotu ʻo hangē ko ia ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “Ko koe, E Eiki Jihova, ko eku amanaki lelei: . . . ʻoua naa jiaki au i he aho o eku motua; oua naa liaki au oka mole iate au eku malohi.” (Sāme 71:​5, 9, PM) Naʻe ongoʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e fiemaʻu ʻo e poupou ʻa Sihová, ʻo hangē pē ko hotau kaungā Kalisitiane tokolahi kuo nau tupu ʻo motuʻa ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá. Koeʻuhi ko ʻenau tuí, ʻoku lava ke nau fakapapauʻi ʻoku nau maʻu ʻa e poupou tuʻumaʻu ʻa e toʻukupu taʻengata ʻo Sihová.​—Teutalonome 33:27.

Tauhi Maʻu ʻa e Tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá

21, 22. Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e tuí, ʻoku anga-fēfē hono uesia ʻe he meʻa ko iá hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá?

21 Ko e tui ki he ongoongo leleí mo e kātoa ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange ai pē kia Sihova. (Semisi 4:8) Ko e moʻoni, ko hotau ʻEiki Haú ia, ka ko ia foki hotau Tokotaha-Fakatupú mo e Tamaí. (Aisea 64:8; Mātiu 6:9; Ngāue 4:24) “Ko ʻeku tamai ʻa e ʻAfiona, ko hoku ʻOtua, mo hoku makatuʻu fakamoʻuiʻanga,” ko e hiva ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. (Sāme 89:26) Kapau ʻoku tau ngāueʻi ʻa e tui kia Sihova mo ʻene Folofola fakamānavaʻí, ko kitautolu foki ʻe lava ke tau vakai kiate ia ko ‘hotau makatuʻu fakamoʻuiʻanga.’ Ko ha monū fakalotomāfana moʻoni ē!

22 Ko Sihova ʻa e Tamai ʻo e kau Kalisitiane fanauʻi ʻe he laumālié pea mo honau ngaahi kaungāmeʻa ko ia ʻoku nau maʻu ha ʻamanaki fakaemāmaní. (Loma 8:​15) Pea ko e tui ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku ʻikai ʻaupito iku ia ki he tōnoa ʻa e ʻamanakí. Naʻe pehē ʻe Tēvita: “Oka liaki au e he eku tamai mo eku faʻe, e too hake au e Jihova.” (Sāme 27:​10, PM) ʻIkai ngata aí, ʻoku tau maʻu ʻa e fakapapau ko ení: “E ikai liaki e Jihova a hono kakai koeuhi ko hono huafa lahi.”—1 Samiuela 12:​22, PM.

23. Ko e hā ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ke maʻu ai ha vahaʻangatae tuʻuloa mo Sihová?

23 Ko e moʻoni, ke maʻu ha vahaʻangatae tuʻuloa mo Sihova, kuo pau ke tau maʻu ʻa e tui ki he ongoongo leleí pea tali ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ʻi honau tuʻunga totonú—ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. (1 Tesalonaika 2:​13) Kuo pau ke tau maʻu ʻa e tui kakato kia Sihova pea tuku ʻa ʻene Folofolá ke ne fakamaama hotau halá. (Sāme 119:105; Palovepi 3:​5, 6) ʻE tupulekina ʻetau tuí ʻi heʻetau lotu kiate ia fakataha mo e tuipau ki heʻene manavaʻofá, mēsí, mo e tokoní.

24. Ko e hā ʻa e fakakaukau fakafiemālie ʻoku ʻomai ʻi he Loma 14:8?

24 ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he tuí ke fai ha fakatapui ki he ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo ʻitānití. ʻI hono maʻu ha tui mālohi, neongo ai pē kapau te tau mate, ko e kau sevāniti fakatapui kitautolu ʻaʻana fakataha mo ha ʻamanaki ki he toetuʻú. ʻIo, “pe ʻoku tau moʻui, pe ʻoku tau pekia, ko e meʻa ʻa e ʻEiki pe ʻa kitautolu.” (Loma 14:8) Tau tauhi muʻa ʻa e fakakaukau fakafiemālie ko iá ʻi hotau lotó ʻi heʻetau tauhi maʻu ʻetau tuipau ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea hokohoko atu ke maʻu ʻa e tui ki he ongoongo leleí.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e tui, pea ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e anga ko ení?

• Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau maʻu ʻa e tui ki he ongoongo leleí pea mo e kotoa ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?

• ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tuí ke fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehé?

• Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻa e tuí?

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Naʻe tauhi ʻe Sihova ʻa Selemaia mo ʻIlaisiā koeʻuhi naʻá na maʻu ʻa e tuí

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Ko Siope, Pita mo Nehemaia naʻa nau maʻu ʻa e tui mālohi

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ke maʻu ha vahaʻangatae tuʻuloa mo Sihova, kuo pau ke tau maʻu ʻa e tui ki he ongoongo leleí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share