Ko e Tokolahi Kuo Tānaki Mai
1 Hangē ko ia naʻe moʻoni ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e tupu ko ia ʻoku hokosia ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he ʻaho ní ʻoku fakaofo ʻaupito. (Ng. 2:41; 4:4) ʻI he taʻu kuo ʻosí, ko e kau ākonga foʻou ʻe toko 366,579 naʻa nau papitaisó, ʻo laka hake ʻi he ʻavalisi ko e toko 1,000 ʻi he ʻaho taki taha! Naʻe laka hake ʻi he taha milioná naʻa nau papitaiso ʻi he ngaahi taʻu ʻe tolu kuo ʻosí. Ko e moʻoni, kuo hokohoko atu hono tānaki mai ʻe Sihova ha kau tui tokolahi.—Ng. 5:14.
2 Ko e faʻahinga foʻou tokolahi ʻoku siʻi ʻenau taukei ʻi he moʻui faka-Kalisitiané ʻoku fiemaʻu kiate kinautolu ha tokoni mo e ako mei he faʻahinga ʻoku nau mālohi ʻi he tuí. (Loma 15:1) ʻI he lotolotonga ʻo e muʻaki kau Kalisitiané naʻe ʻi ai ha niʻihi, neongo ʻa e ngaahi taʻu hili ʻenau papitaisó, naʻa nau tō mei he “tuiaki atu ki he haohaoa [“matuʻotuʻá,” NW].” (Hep. 5:12; 6:1) Ko e ʻuhinga ia, ʻi heʻene tohi ki he kau Hepeluú, naʻe fakaeʻa ai ʻe Paula ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau tupu fakalaumālie. Ko e hā kinautolu, pea ʻe lava fēfē ke ʻoatu ʻa e tokoni naʻe fiemaʻú?
3 Angaʻaki Hono Fai ha Ako Lelei: ʻI he fetāiaki mo e fakahinohino ʻa Paulá, ko e hoko ko ha tokotaha ako leleí ʻoku kau ki ai ʻa e ako longomoʻui, toe ʻai, pea ngāueʻaki ʻa e “meʻakai malohi” ʻoku tokonaki mai ʻe he kautaha ʻa Sihová. (Hep. 5:13, 14; sio ki he Taua Leʻo ʻo Tīsema 1, 1993, peesi 21-26.) ʻI hono fakakau ʻa e kau tui foʻoú ʻi he ngaahi fetalanoaʻaki fakalaumālié pea vahevahe mo kinautolu ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e moʻoní ʻa ia naʻá ke maʻu mei hoʻo fekumi fakafoʻituituí, te ke ueʻi nai ai kinautolu ke angaʻaki hono fai ʻa e ako leleí. Mahalo pē ʻi he taimi ki he taimi te ke lava ʻo fakaafeʻi ha tokotaha foʻou ke ne kau mo koe ʻi hoʻo ako fakafoʻituituí pe fakafāmilí.
4 Maʻu Maʻu Pē ʻa e Ngaahi Fakatahá: Ko hoʻo faʻifaʻitakiʻanga anga-tonú pea mo hoʻo ngaahi lea lelei fakalototoʻá, te ne tokoniʻi ʻa e ngaahi mēmipa foʻou ʻo e fakatahaʻangá ke nau fakaʻehiʻehi mei he tafaʻaki ʻe taha naʻe lave ki ai ʻa Paulá—“ko e anga” ʻoku maʻu ʻe he niʻihi ko hono liʻaki ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. (Hep. 10:24, 25) Tokoniʻi kinautolu ke nau houngaʻia ko e ngaahi fakatahá ko honau maluʻanga moʻui fakalaumālie ia ki he fakatahaʻangá. Tomuʻa fai ʻe kita ʻa hono ʻai kinautolu ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu ke hoko ko e konga ʻo ʻetau fetokouaʻakí.
5 Fakaofiofi kia Sihova ʻi he Tuipau: Ke ikuʻi ʻa e ngaahi vaivai fakakakanó pea mo e ngaahi mele fakafoʻituituí, kuo pau ke tau kumi kia Sihova ʻi he lotu, ʻo fakahā kiate ia ʻetau ngaahi fakakaukau lolotó pea mo e ngaahi meʻa ʻoku tokanga lahi taha ki ai hotau lotó. Ko e faʻahinga foʻoú kuo pau ke nau ako ko hono kole ʻa e tokoni ʻa Sihová, hangē ko ia naʻe enginaki mai ʻe Paulá, ʻoku fiemaʻu kiate kinautolu ke ʻoua ʻe nenu. (Hep. 4:15, 16; 10:22) Ko hono ʻohake ha ngaahi meʻa naʻe hokosia fakafoʻituitui ʻi he meʻá ni, te ne ʻai ai ke mālohi ha faʻahinga foʻou ke nau tuipau ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotu loto-moʻoní.
6 Vaheʻi ha Taimi ki he Ngāue Fakafaifekaú: Naʻe toe fakahaaʻi ʻe Paula ʻo pehē ʻi he taimi ʻoku tau “ʻatu ʻiate ia pe, maʻu ai pe, ha feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua,” ʻoku hoko ia ko ha fakaivimālohi fakalaumālie. (Hep. 13:15) ʻE lava ke ke fakaafeʻi ha tokotaha malanga foʻou ke kau fakataha mo koe ʻi hoʻo ngaahi fokotuʻutuʻu fakauike ki he ngāue fakamalangá? Mahalo pē ʻe lava ʻe kimoua ke mo teuteu haʻamo ngaahi tuʻuaki pe ko e fakakaukau ki ha meʻa fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú ʻa ia ʻoku teʻeki ke ʻahiʻahiʻi ʻe he tokotaha foʻoú.
7 Ko e fuʻu tokolahi kuo tānaki maí, ʻoku hoko ia ko ha fakatupunga fiefia lahi. ʻI heʻetau fakaʻatā kitautolu ke faiako mo enginakiʻi ʻa e kau mēmipa foʻou ʻo e fakatahaʻangá, ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke fakatupulekina ʻa e tui mālohi ʻoku fiemaʻu ki hono ‘fakamoui honau laumalié.’—Hep. 3:12, 13; 10:39, PM.