Hanganaki Fakalakalaka Fakalaumālie!
Ko e ʻaho ʻo hotau papitaisó ko ha ʻaho ʻoku totonu ke tau tukulotoa mo manatua maʻu pē. He ʻoku ʻosi angé, ko e ʻaho ia ʻoku fokotuʻu fakahāhaaʻi ai kitautolu kuo tau fai ha fakatapui ke tauhi ʻa e ʻOtuá.
KI HE faʻahinga tāutaha tokolahi ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga lahi ia kae aʻu ki he tuʻunga ko ʻení—ko hono tuku ʻa e ngaahi tōʻonga kovi fuoloá, fakamavaheʻi kita mei he ngaahi feohi ʻoku ʻikai ke leleí, mo hono liliu ʻa e sīpinga fakakaukau mo e ʻulungaanga kuo tohitongi lolotó.
Ka neongo ia, lolotonga ko e papitaisó ko ha meʻa fakafiefia mo mātuʻaki mahuʻinga ia ʻi he moʻui ʻa ha Kalisitiane, ʻoku kei hoko pē ia ko ha kamataʻanga. Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻosi papitaiso ʻi Siuteá: “Tau tukuā ʻa e fakamatala ʻo e ngaahi elemeniti faka-Kalaisi, ka tau tuiaki atu ki he haohaoa [“matuʻotuʻá,” NW].” (Hepelu 6:1) ʻIo, ʻoku fiemaʻu ki he kau Kalisitiane kotoa pē ke nau “aʻusia kotoa pe ʻa e tui taha mo e ʻilo taha ki he ʻAlo ʻo e ʻOtua, ke aʻusia ʻa e tangata haohaoa, ke aʻusia ʻa e fua, ko e lahi ʻo e kakato ʻa Kalaisi.” (Efeso 4:13) ʻE lava ke tau hoko moʻoni ʻo “fakatuumau i he tui” ʻaki pē ʻa e fakalakalaka ki he tuʻunga ko e matuʻotuʻá.—Kolose 2:7, PM.
ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú, naʻe haʻu ai ki he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻa e laui kilu ʻo e kau lotu toki fakatapui foʻou. Mahalo pē ko e taha koe ʻo kinautolu. Hangē pē ko ho ngaahi tokoua ʻi he ʻuluaki-senitulí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke kei nōfoʻi ai pē ʻi he pēpē fakalaumālié. ʻOkú ke fiemaʻu ke ke tupu, ke laka ki muʻa! Ka ʻe anga-fēfē? Pea ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻa ia ʻe lava ke ke fai ai ha fakalakalaka pehē?
Ko e Fakalakalaka Fakafou ʻi he Ako Fakafoʻituitui
Naʻe tala ʻe Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Filipaí: “Ko ʻeku lotu ʻeni; ke to e tupulekina ʻo lahi hake ʻaupito hoʻomou ʻofa, heʻene maʻu ʻa e ʻilo kanokano mo e ongoʻi ʻo e totonu ʻi he meʻa kotoa pe.” (Filipai 1:9) Ko e tupulaki ʻi he “ʻilo kanokano” ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hoʻo fakalakalaka fakalaumālié. ‘Ko hono maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí’ ko ha foʻi founga ia ʻoku hokohoko atu, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ngata ʻi he hili ʻa e papitaisó.—Sione 17:3.
Ko ha tuofefine Kalisitiane ʻe taha, ʻa ia te tau ui ko ʻAlekisanitulā naʻá ne hoko ʻo fakatokangaʻi ai ʻa e meʻá ni ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe hongofulu mei heʻene papitaiso ʻi hono taʻu 16. Naʻe ʻohake ia ʻi he moʻoní pea naʻe ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea kau ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOkú ne tohi: “ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo maliu atú, naʻá ku fakatokangaʻi ai ʻoku ʻi ai ha meʻa naʻe mātuʻaki fehālaaki. Naʻá ku loto leva ke u fai ha sio mālohi mo faitotonu kiate au tonu, ki he meʻa ʻoku ou ongoʻi fekauʻaki mo e moʻoní, pea mo e ʻuhinga ʻoku ou kei ʻi he moʻoní aí.” Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne ʻiló? ʻOkú ne hoko atu: “Naʻá ku ʻilo ko e ngaahi ʻuhinga ki heʻeku kau ki he moʻoní naʻe fakahohaʻa kiate au. Naʻá ku manatuʻi ʻi he taimi naʻá ku tupu hake aí, naʻe fakamamafaʻi ʻa e ngaahi fakatahá mo e ngāue fakamalangá. Naʻe hangē pē ia ko hono ʻulungaangaʻaki ʻa e ako fakafoʻituituí mo e lotú, ʻe hoko tonu mai pē ia. Ka ʻi heʻeku ʻanalaiso hoku tuʻungá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke hoko ʻa e meʻá ni ia.”
ʻOku enginaki mai ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Pe ko e ha ha meʻa kuo ta aʻu ki ai, kehe ke fou atu ai pe ʻi he hala pe ko ia.” (Filipai 3:16) ʻOku malava ʻe ha founga tuʻumaʻu ʻo fokotuʻu ha ʻalunga ʻoku ngaʻunu atu ki muʻa. Ki muʻa ʻi hoʻo papitaisó, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻi ai hoʻo founga tuʻumaʻu fakauike ki he ako Tohitapú mo ha faiako pōtoʻi. ʻI he tupulaki ʻa hoʻo houngaʻiá, naʻá ke fakakau mai ki he founga tuʻumaʻu ko ʻení ʻa e teuteu ki he lēsoni ʻo e uike taki taha, ʻo sio ki he ngaahi konga tohi ʻi he Tohitapú ʻa ia ʻoku ʻikai hiki maí, mo e hā fua. Ko eni kuó ke papitaiso, kuó ke kei hokohoko atu ke ‘fou atu ʻi he hala pē ko iá’?
Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku fiemaʻu nai ke ke toe sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá, ‘ke sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahí.’ (Filipai 1:10) ʻI heʻetau moʻui femoʻuekiná, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e mapuleʻi-kitá ke vaheʻi ha taimi ki he lau Tohitapu mo e ako fakafoʻituituí. Ka ʻoku tuha mo ha feinga pehē ʻa hono ngaahi ʻaongá. Toe fakakaukau ange ki he meʻa naʻe hokosia ʻe ʻAlekisanitulaá. “Kuo pau ke u leaʻaki naʻá ku ʻi he moʻoní ʻi he taʻu ʻe 20 nai kuo maliu atú ʻo ʻalu pē ki he ngaahi fakatahá pea kau ʻi he ngāue fakamalangá,” ko ʻene lea moʻoní ia. Kae kehe, ʻokú ne hoko atu, “Kuó u aʻu ki he fakamulituku, neongo ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai malava ʻe kinautolu pē ke tokoniʻi au ʻi he taimi ʻoku kamata ke faingataʻa ai ʻa e ngaahi meʻá. Kuo hoko kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhi kuo meimei ʻikai toe ʻi ai ʻa ʻeku ʻulungaangaʻaki ʻa e ako fakafoʻituituí, pea ko ʻeku ngaahi lotú ʻoku taʻetaʻepau mo fakatamulu. ʻOku ou fakatokangaʻi he taimí ni kuo pau ke u toe fakatonutonu ʻeku fakakaukaú pea kamata ha polokalama ako mohu ʻuhinga koeʻuhi ke u hoko moʻoni ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova pea hoko ʻo ʻofa kiate ia mo houngaʻia ʻi he meʻa kuo foaki mai ʻe hono ʻAló maʻatautolú.”
Kapau ʻoku fiemaʻu ha tokoni kiate koe ke fokotuʻu ha founga tuʻumaʻu lelei ʻo e ako fakafoʻituituí, ko e kau mātuʻa mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻa kehe ʻi hoʻo fakatahaʻangá te nau fiefia ke tokoniʻi koe. ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi kupu ʻoku hā ʻi he ngaahi ʻīsiu ʻo e The Watchtower ʻo Mē 1, 1995; ʻAokosi 15, 1993; mo Mē 15, 1986, ʻoku ʻi ai ha ngaahi fokotuʻu ʻaonga ai.
Ko e Fiemaʻu ke ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtuá
Ko e feituʻu ʻe taha ʻa ia ʻoku totonu ke ke feinga ke fakalakalaka aí ko ho vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻI he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻoku aʻu nai ʻo hoko ha fiemaʻu lahi ki he meʻá ni. Fakakaukau ange kia Anthony, ʻa ia naʻá ne papitaiso heʻene kei taʻu siʻí. “Ko au ʻa e fuofua tama ʻi homau fāmilí naʻe papitaisó,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻI he hili ʻeku papitaisó, naʻe fāʻofua loto-māfana mai ʻeku faʻeé. Naʻe teʻeki te u sio au haʻane fiefia lahi pehē. Naʻe ʻi ai ha fuʻu fiefia lahi, pea naʻá ku ongoʻi mātuʻaki mālohi ai.” Kae kehe, naʻe toe ʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e fakatātaá. ʻOku hoko atu ʻa Anthony: “Ne ʻosi atu ʻa e ngaahi taimi, naʻe ʻikai toe ʻi ai ha fānau ia ne papitaiso ʻi heʻemau fakatahaʻangá. Ko ia, naʻá ku ongoʻi loto-pōlepole ʻiate au. Naʻá ku toe loto-pōlepole ʻi heʻeku ngaahi tali mo ʻeku ngaahi konga ʻi he ngaahi fakatahá. Naʻe hoko ʻa e maʻu ʻo e fakahīkihiki mo e leleiʻia ʻa e kakaí ʻo mahuʻinga ange ia kiate au ʻi hono ʻoatu ʻa e fakahīkihikí kia Sihová. Naʻe ʻikai moʻoni te u maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia.”
Hangē pē ko Anthony, ne fai nai ʻe ha niʻihi ʻenau fakatapuí ʻi ha holi lahi ange ke fakafiefiaʻi ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ʻi ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Neongo ia, ʻoku ʻamanekina ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga peheé ke nau fai ki heʻenau palōmesi ke tauhi iá. (Fakafehoanaki mo Koheleti 5:4.) Ko ia, ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha fepikitaki fakafoʻituitui mo e ʻOtuá, ʻoku faʻa faingataʻa kiate kinautolu ke fai ia. ʻOku manatuʻi ʻe Anthony: “Ko e fiefia lahi naʻá ku maʻu ʻi heʻeku papitaisó naʻe taimi nounou pē. Naʻe teʻeki ke ʻosi ha taʻu kakato mei heʻeku papitaisó kuó u tō ki he faihala mamafa pea naʻe pau ke valokiʻi ai au ʻe he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe taki atu ʻa hono toutou fai ʻa e ʻulungaanga koví ki hoku tuʻusi mei he fakatahaʻangá. ʻI he hili ʻa e taʻu ʻe ono mei heʻeku fakatapui kia Sihová, naʻe puke au ʻo tuku pōpula ko e fakapō.”
Fakatupulekina ha Vahaʻangatae Fekoekoeʻi mo Sihova
Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí, ʻoku malava ʻa e kau Kalisitiane kotoa pē ke nau fai ha tali ki he fakaafe ʻa e Tohitapú: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” (Semisi 4:8) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ke fai ha fakaofi ki he ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ke fuofua ako ai ʻa e Tohitapú. Naʻá ke ako ai ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko e ʻotua noa pē ko ia ʻoku lotu ki ai ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ka ko ha tokotaha ʻoku ʻi ai hono huafa, ko Sihova. Naʻá ke toe ako foki ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻulungaanga fakamānako, ʻa ia, ko ha “ʻOtua, ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ʻi he Kelesi.”—Ekisoto 34:6.
Kae kehe, ke moʻui ʻo fehoanaki mo hoʻo fakatapui ke tauhi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke ke ʻunu ke toe ofi ange kiate ia! Anga-fēfē? Naʻe lotu ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Fakaha kiate au, E Jihova, ho gaahi hala; ako kiate au ho gaahi haeleaga.” (Sāme 25:4, PM) ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ako fakafoʻituitui ʻo e Tohitapú mo e ngaahi tohi ʻa e Sōsaietí ke ke hoko ʻo maheni ange ai mo Sihova. ʻOku toe mahuʻinga foki ʻa hono fai maʻu pē ha lotu mei he lotó. “Lilingi homou loto ʻi hono ʻao na,” ko e naʻinaʻi mai ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. (Sāme 62:8) ʻI hoʻo hokosia hano tali mai ʻa hoʻo ngaahi lotú, te ke ongoʻi ai ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui mai ʻa e ʻOtuá ʻiate koé. ʻE tokoniʻi ʻe he meʻá ni koe ke ke ongoʻi ofi ange ai kiate ia.
ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi palopalemá ha toe faingamālie ke ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtuá. Mahalo pē ʻokú ke fehangahangai mo ha ngaahi pole mo e ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻo e tuí, ʻo hangē ko e mahamahaki, ngaahi tenge ʻi he ʻapiakó mo e ngāueʻangá, pe faingataʻaʻia fakaʻikonōmika. ʻOku aʻu nai ʻo faingataʻa kiate koe ʻa e founga tuʻumaʻu anga-maheni fakateokalati ʻo e kau ki he ngāue fakafaifekaú, maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, pe ko hono ako ʻa e Tohitapú mo hoʻo fānaú. ʻOua te ke fehangahangai pē ʻiate koe mo e ngaahi palopalema peheé! Kumi ki he ʻOtuá ki ha tokoni, kole ʻene tatakí mo ʻene fakahinohinó. (Palovepi 3:5, 6) Kole kiate ia fekauʻaki mo hono laumālie māʻoniʻoní! (Luke 11:13) ʻI hoʻo aʻusia ʻa e tokoni anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá, te ke toe ʻunu ofi ange ai kiate ia. Hangē pē ko hono fakalea ʻe he tokotaha-tohi-sāme ko Tēvitá, “Mou kamata o vakai oku lelei a Jihova: oku monuia ae tagata koia oku falala kiate ia.”—Sāme 34:8, PM.
Fēfē ʻa Anthony? ʻOkú ne manatuʻi: “Naʻe kamata ke u fakakaukau atu ki he taimi naʻe lahi fau ai ʻeku ngaahi taumuʻa fakalaumālie naʻe fakatefito pē ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Naʻe fakalotomamahi ʻa e meʻá ni. Ka ʻi he foua mai ʻa e mamahí mo e taʻefiemālié kotoa, naʻá ku manatuʻi ai ʻa e ʻofa ʻa Sihová. Naʻe pau ke ʻi ai ha kiʻi taimi siʻi ki muʻa peá u toki lava ke lotu kia Sihova, ka naʻá ku fai ʻa e meʻá ni, pea naʻá ku huaʻi atu hoku lotó kiate ia, ʻo kole ʻa ʻene fakamolemolé. Naʻá ku toe kamata lau foki ʻa e Tohitapú pea naʻá ku ʻohovale ʻi hono lahi ʻo e meʻa naʻe ngalo ʻiate aú mo e siʻisiʻi fau ʻa e meʻa naʻá ku ʻilo moʻoni fekauʻaki mo Sihová.” Neongo kuo teʻeki ai ke kakato ʻa e taimi ngāue pōpula ʻa Anthony ki heʻene hiá, ʻokú ne maʻu ʻa e tokoni mei he Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá pea ʻokú ne laka atu ki he toe ake fakalaumālie. ʻI he houngaʻia lahi, ʻoku pehē ʻe Anthony: “Fakamālō kia Sihova mo ʻene kautahá, kuó u malava ke huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá, pea ʻoku ou feinga ke ʻai ʻa e angaʻitangata foʻoú ʻi he ʻaho taki taha. Ko hoku vahaʻangatae mo Sihová ʻoku mahuʻinga lahi taha kiate au he taimi ní.”
Fakalakalaka Fakalaumālie ʻi Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú
Naʻe fekau ʻe Sīsū Kalaisi ki hono kau muimuí ke nau hoko ko e kau malanga ʻo e “ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga.” (Mātiu 24:14) ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha malanga kei foʻou ʻo e ongoongo leleí, ʻoku fakangatangata nai ai hoʻo taukei ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻE anga-fēfē leva ke ke fai ha fakalakalaka koeʻuhi ke ke “fai ke kakato hoo gaue fakafaifekau”?—2 Timote 4:5, PM.
Ko e taha e foungá ko hono fakatupu ha fakakaukau pau. Ako ke vakai ki he ngāue fakamalangá ko ha “koloa,” ko ha monū. (2 Kolinito 4:7) Ko ha faingamālie ia ke fakahāhaaʻi ai ʻetau ʻofá, mateakí, mo e anga-tonu kia Sihová. ʻOkú ne toe fakaʻatā kitautolu ke fakahāhaaʻi ʻa e tokanga ki hotau kaungāʻapí. Ko e taʻesiokita ʻo foaki atu kitautolu ʻi he tafaʻaki ko ʻení ʻoku lava ke hoko ia ko ha matavai ʻo e fiefia moʻoní.—Ngāue 20:35.
Naʻe maʻu ʻe Sīsū tonu ha fakakaukau pau fekauʻaki mo e ngāue fakamalangá. Ko hono vahevahe atu ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e Tohitapú ki he niʻihi kehé naʻe hangē ia ha “meʻakai” kiate ia. (Sione 4:34) Ko ia ai, ko hono fakalea fakanounou lelei taha nai ʻo ʻene taumuʻa ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku ʻi heʻene ngaahi lea, “ʻOku ou loto pe.” (Mātiu 8:3) Naʻe manavaʻofa ʻa Sīsū ki he kakaí, tautefito ki he faʻahinga naʻe ʻai ʻo “nofo ongosia mo tukuhāusia” ʻe he māmani ʻa Sētané. (Mātiu 9:35, 36) ʻOkú ke “loto” pehē mo koe ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau ʻi he fakapoʻuli fakalaumālié pea ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e fakamaama mei he Folofola ʻa e ʻOtuá? Tā te ke ongoʻi ʻoku ueʻi ai koe ke ke fai ha tali ki he fekau ʻa Sīsuú: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako.” (Mātiu 28:19) Ko e moʻoni, ʻe ueʻi koe ke ke kau ʻi he ngāue ko ʻení ki he kakato taha ʻe fakaʻatā ki ai koe ʻe hoʻo moʻui leleí mo ho ngaahi tuʻungá.
Ko e toe kī ki he fakalakalaká ko ha kau tuʻumaʻu ki he ngāue fakafaifekaú—ʻi he uike kotoa pē kapau ʻoku malava. Ko e fai peheé ʻe malava ke tokoni ia ke siʻisiʻi ai ʻa e manavasiʻi mo e ilifia ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi nai ha taha ʻoku tātātaha pē ʻene malangá. Ko e kau tuʻumaʻu ki he ngāue fakamalangá ʻe ʻaonga foki ia kiate koe ʻi he toe ngaahi founga kehe. Te ne fakalahi ʻa hoʻo houngaʻia ki he moʻoní, fakaivia ʻa hoʻo ʻofa kia Sihova mo e kaungāʻapí, pea tokoniʻi koe ke ke hanganaki hangataha ki he ʻamanaki ʻo e Puleʻangá.
Fēfē leva, kapau ʻoku mātuʻaki fakangatangata ʻe ho tuʻunga lolotonga ʻoʻoú ʻa hoʻo kau ki he ngāue fakamalangá? Kapau ʻoku ʻikai pē ke malava ha ngaahi feʻunuʻaki ia, pea fiemālie pē ʻi he ʻiloʻi ʻoku hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi ha meʻa pē ʻokú ke malava ke fai, kehe pē ʻokú ke ʻaufuatō ʻi hoʻo ngāué. (Mātiu 13:23) Mahalo pē ʻoku malava ke ke fakalakalaka ʻi he ngaahi founga kehe, ʻo hangē ko hono fakamāsilaʻi ʻa hoʻo ngaahi pōtoʻi fakamalangá. ʻI he fakatahaʻangá, ʻoku tokonaki mai ʻe he Akoʻanga Fakafaifekau Fakateokalatí mo e Fakataha Ngāué ʻa e ako lelei lahi ʻi he tafaʻaki ko ʻení. ʻOku fakaenatula pē, ko e lahi ange ʻa e malava ʻi he ngāue fakafaifekaú, ko e lahi ange ai pē ia ʻa ʻetau fiefia aí mo sio ki he ngaahi olá.
Ko ia, ʻoku hā mahino leva ko e fakalakalaka fakalaumālié kuo pau ʻe ʻikai tuʻu ia ʻi he ʻaho ʻokú te papitaiso aí. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo ʻene ʻamanaki ko hono maʻu ʻa e moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvaní: “Kainga, ʻoku ʻikai te u lau au kuo u maʻu: ka ko e meʻa pe taha ʻoku ou fai; ʻoku ou fakangalongaloʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo tuku ki mui, kau kakapa atu ki he ngaahi meʻa mei muʻa: ʻou tuli atu pe ki he ngataʻanga, ke maʻu ʻa e pale ʻo hoto ui mei ʻolunga naʻe fai ʻe he ʻOtua ʻia Kalaisi Sisu. Ko ia ʻilonga kitaua ʻoku haohaoa ke pehe hota loto; pea ka ai ha meʻa ʻoku ha kehe ki homou loto, ʻe faifai pea fakaʻilo mo ia ʻe he ʻOtua kiate kimoutolu.”—Filipai 3:13-15.
ʻIo, ko e kau Kalisitiane kotoa pē, tatau ai pē pe ko ʻenau ʻamanakí ko e taʻefaʻamate ʻi hēvaní pe ko e moʻui taʻengata ʻi he Palataisi ʻi he māmaní, kuo pau ke nau “kakapa atu”—ʻo hangē ʻoku kikivi ki ai, ke maʻu ʻa e pale ko e moʻui! Ko hoʻo papitaisó ko ha kamata lelei ia, ka ko ha kamataʻanga pē ia. Hokohoko atu ʻa e feinga ke fai ha fakalakalaka fakalaumālié. Fakafou ʻi he ngaahi fakatahá mo e ako fakafoʻituituí, ke ke ‘fakamotuʻatangata.’ (1 Kolinito 14:20) Ke “lava ʻaupito ke laveʻi . . . hono māukupu, mo hono loloa, mo hono maʻolunga, mo hono loloto” ʻo e moʻoní. (Efeso 3:18) Ko e fakalakalaka te ke faí ʻe tokoni ia kiate koe ʻo ʻikai ngata pē ʻi he tauhi maʻu ai ʻa e fiefia he taimi ní ka ko hono toe maʻu ai ha feituʻu malu ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻa ia, ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa hono Puleʻanga fakahēvaní, te ke lava ai ke fakalakalaka taʻengata!
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
ʻOku fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ki hono maʻu ʻa e taimi ki he ako fakafoʻituituí
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Ko hono maʻu ha fakakaukau paú ʻoku malava ke tokoni ia kiate kitautolu ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú