Ko ha Tohi mei he Kulupu Pulé
ʻI heʻetau kamata ʻi he muʻaki ngaahi taʻu ʻo e senituli hono 21, ko ha meʻa fakafiefia ia ke tohi atu kiate kimoutolu, ʻa e “feohiʻanga fakakātoa ʻo e fanga tokouá” takatakai ʻi he māmaní, pea fakaongoongoleleiʻi kimoutolu ʻi hoʻomou ngāue mālohí. (1 Pita 2:17, NW) ʻI he meimei taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú, naʻe ʻeke ai ʻe Sīsū: “Ka ʻo ka hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata, te ne ʻilo koā ha kei tui pehē ʻi mamani?” (Luke 18:8) Ko hoʻomou ngāue faivelenga he lolotonga ʻo e taʻu fakangāue kuo maliu atú ʻokú ne tali ʻa e fehuʻi ʻa Sīsuú ʻaki ha ʻio fakaʻāulolongo! Ko e niʻihi ʻo kimoutolu naʻe manukiʻi mo lumaʻi koeʻuhi ko hoʻomou tuí. ʻI he ngaahi feituʻu lahi, naʻa mou kātaki ai ʻa e fehangahangai mo e ngaahi taú, ngaahi fakatamakí, mahakí, pe fiekaiá. (Luke 21:10, 11) Koeʻuhi ko hoʻomou faivelenga maʻá e ngaahi ngāue totonú, ʻoku lava ai ʻe Sīsū ke kei ‘ʻilo ha tui pehē ʻi mamani.’ Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi hēvani koeʻuhi ko e meʻa ko iá!
ʻOku mau ʻilo ʻoku ʻikai ke faingofua ʻa e kātakí. Fakakaukau atu ki hono ʻahiʻahiʻi ʻa hotau fanga tokouá ʻi ha fonua ʻe taha he fakahihifo ʻo ʻĒsiá. Ko e faifakamālohi ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e meimei founga-tuʻumaʻu ia ʻi he fonua ko iá. Ki muí ni mai, naʻe veuki ai ʻe he kau polisí ha ʻasemipilī melino ʻo ha toko 700 nai. Ko e tāpuniʻi ʻo e ngaahi halá naʻe taʻofi ai ha toe toko 1,300 kehe mei hono maʻu iá. Naʻe hū fakaʻita ha fuʻu kakai tui fakapuli tokolahi, ko e niʻihi ʻo kinautolu ko e kau polisi ki he faiʻanga ʻasemipilií, ʻo tā ʻa e tokolahi ʻo e kau fakafofongá, pea tutu ʻa e fale naʻe teu ke ngāueʻaki ki he ʻasemipilií. ʻI he ngaahi taimi kehe, naʻe tā fakamanuʻi ai ʻe he kau poupou tōtuʻa fakalotú hotau fanga tokouá ʻaki ʻa e ngaahi pōvai naʻe tuki faʻo.
ʻOku fakaʻohovale ʻa e ngaahi ʻohofi peheé ka ʻoku ʻikai fai ai ha ofo. Naʻe fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne tohi: “Ko kinautolu kotoa pe ʻoku loto ke moʻui lotu moʻoni ʻia Kalaisi Sisu ʻe fakatanga kinautolu foki.” (2 Tim. 3:12) ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe kātekina ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e fakatanga fakaelea mo fakaesino, pea naʻe aʻu ʻo tāmateʻi ʻa e niʻihi. (Ng. 5:40; 12:2; 16:22-24; 19:9) Naʻe hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he senituli hono 20, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe kei hokohoko atu pē ʻi he senituli hono 21. Neongo ia, ʻoku folofola mai ʻa Sihova kiate kitautolu: “ʻIlonga ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi kiate koe, ʻe ʻikai siaʻa.” (Ai. 54:17) Ko ha fakapapau fakaofo ia! Ko e moʻoni, ʻoku tau mahuʻinga fau kia Sihova he naʻá ne folofola ʻo fakafou ʻi heʻene palōfita ko Sākalaiá: “Ko ia ʻoku ne ala kiate kimoutolu ʻoku ne ala ki he tamaʻimata ʻo ʻene ʻAfio.” (Sak. 2:8) Ko e ngaahi fili ʻo e kau lotu ʻa Sihová ʻoku ʻikai hanau faingamālie ki he ikuna fakaʻosí. ʻE ikuna ʻa e lotu maʻá!
Ko e fakatātaá, ʻi he fonua naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻe fiefia ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ha tumutumu foʻou ʻe ua ʻi he tokolahi ʻo e kau malangá he lolotonga ʻo e taʻu fakangāue ʻo e 2001. ʻIo, ʻoku kītaki hotau fanga tokoua ʻi aí neongo ʻa e faingataʻá, ʻo hangē ko ia ʻoku nau fai ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻI māmani lahi he lolotonga ʻo e taʻu fakangāue kuohilí, naʻe papitaiso ai ʻa e toko 5,066 ʻi he uike taki taha ʻi he fakahāhā ʻo ʻenau fakatapui kia Sihová. ʻOku fakapapauʻi he taimí ni ʻe he faʻahinga foʻou ko ʻení, fakataha mo e toenga ʻo kitautolú, ke “tuʻu kakato fakataha mo e tuipau mālohi ki he finangalo kotoa ʻo e ʻOtuá.”—Kol. 4:12, NW.
Toe fakakaukau angé ki ha ngaahi fakalakalaka ki muí ni mai ʻi Kalisi. Neongo ʻa e ngaahi taʻu ʻo e fakafepaki lahi mei he Siasi ʻOfotokisī Kalisí, ʻoku fakahaaʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová he taimí ni ʻe he puleʻangá ko ha “lotu ʻiloa.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he tohi ʻoku ʻomai ai ʻa e fakahā ko ʻení ʻo pehē, ko e fale Pēteli ʻi Kalisí “ko ha feituʻu toputapu mo fakamavaheʻi ia, kuo fakatapui ki he lotu ʻa e ʻOtuá.” ʻOku mau toe fiefia ke fakahā atu kiate kimoutolu, ʻi he lolotonga ʻo e taʻu fakangāue kuo maliu atú, kuo fakahaaʻi ai ʻe he ngaahi fakamāuʻangá ha ngaahi tuʻutuʻuni lelei fakalao ʻoku kaunga ki heʻetau lotú ʻi Kānata, Lumēnia, Lūsia, Pulukālia, Siamane, Siapani pea mo e ʻIunaite Seteté. He fakamālō ē ka ko kitautolu kia Sihova ʻi heʻene kei hanganaki fakaava ʻa e matapā ki he ngāué ʻi he ngaahi fonua ko iá!
ʻI heʻetau lāulea ki he ngaahi founga ʻoku poupouʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, ʻoku tau sio ai ko ia ʻa e Kaumeʻa lelei taha ʻoku lava ke tau maʻú. ʻOku tau fiefia ʻi hotau vahaʻangatae mo iá, ʻo ʻiloʻi ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu, akoʻi kitautolu pea fakatonutonu kitautolu. Ko e moʻoni, ʻe hokohoko atu pē ʻetau hokosia ʻa hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí. Ka ko e tui taʻeueʻia kia Sihová te ne tokoniʻi kitautolu. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Siʻoku kainga, mou lau ko e koto fakafiefia ʻo ka mou ka to ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe; ko hoʻomou ʻilo, ko e sivi ʻo hoʻomou tui ʻoku ne fakatupu ʻa e kataki.” (Sem. 1:2, 3) ʻIkai ngata aí, ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻetau kātakí ʻa ʻetau ʻofa kia Sihová, pea ʻoku ʻomai ai heni kiate kitautolu ʻa e fiefia lahi! Fakapapauʻi, siʻi fanga tokoua, ʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e toko taha taki taha ʻo kitautolu. Kapau te tau loto-tōnunga ai pē, ʻe malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau hū atu ki he māmani foʻoú. ʻOkú ne loto ke tau lavameʻa.
Ko ia ai, ʻoku mau enginaki atu kia kimoutolu fanga tokoua mo e fanga tuofāfine, talavou mo e taʻumotuʻa, ke mou hanganaki tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú ʻa e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku tuʻu mai mei muʻá. ʻOfa ke hangē ʻetau fakakaukaú ko e fakakaukau ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “ʻOku te pehe, ko e ngaahi mamahi ʻo e taimi ni ʻoku ʻikai kākunga ke tatau mo e langilangi ʻoku ene ke fakaeʻa mai, ʻo ʻai kiate kitautolu.” (Loma 8:18) Falala kia Sihova ʻi he fehangahangai mo ha faʻahinga founga pē ʻa e faingataʻá. Kātaki, pea ʻoua ʻe foʻi. ʻE ʻikai ʻaupito te mou fakaʻiseʻisa ai. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu: “Ka ko e maʻoniʻoni te ne moʻui mei heʻene tui.”—Hap. 2:4.
Mei homou fanga tokoua,
Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová