Ko ha Tohi mei he Kulupu Pulé
Siʻi Fanga Tokoua mo e Fanga Tuofāfine:
“ʻOFA ke mou maʻu kelesi mo e fiemalie mei he ʻOtua ko ʻetau Tamai; mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.” (1 Kol. 1:3) He fakaʻamua ē ʻe kitautolu ʻa e taimi ʻa ia ʻe ʻave ai ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku mānavá kia Sihova ʻa e lāngilangi ʻoku tuha mo iá! (Sāme 150:6) ʻI heʻetau tatali ki he ʻaho maʻongoʻonga ko iá, ʻoku tau hokohoko atu ʻa hono fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaohi-ākongá.
Ko e ngāue fakafaifekau fakaʻevangelioó ʻa e meʻa ʻoku lolotonga fakahanga ki ai ʻa e ngaahi ngāue ʻa Sihova ʻi he māmaní. (Mk. 13:10) Koeʻuhi ʻoku tau lāuʻilo lahi fekauʻaki mo e mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi he ngāué ni, ʻoku tau fakaofiofi ki ai ʻi he lotu, ʻi hono ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe he tangata taki taha ʻa e faingamālie ke maʻu ʻaonga mei he tokonaki huhuʻí. (Fkh. 14:6, 7, 14, 15) Ko e moʻoni, ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi pole, ka he houngaʻia ē ko kitautolu ke hoko ʻo ‘fakakofuʻaki ha mālohi mei ʻolunga’ ke lavaʻi ai ʻa e ngāue fakafaifekau ko ení!—Luke 24:49.
ʻOku fakafiemālie ke sio atu ki he taʻu fakangāue kuo hilí ʻo fakakaukauloto ki he meʻa kuo lavaʻi ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene kau sevāniti mateakí. ʻI hono fakaivia ʻe he laumālie māʻoniʻoní, kuo fakaʻaliʻali ai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, ʻo ikuʻi ʻa e tāufehiʻa ʻi māmani lahí. Ko e ʻofa peheé naʻe hā mahino ia ʻi heʻetau ngaahi fakataha-lahí. Mei Sune ki Tīsema 2003, naʻe fononga ai ʻa e kau fakafofonga mei he ngaahi fonua laka hake he teaú ki he ngaahi fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻe 32 naʻe fai ʻi he konitinēniti ʻe ono. Ko e kau misinale, kau sevāniti fakavahaʻapuleʻanga, mo e kau nofo Pēteli ʻoku ngāue mulí naʻe fakaʻekeʻeke kinautolu ʻi he ngaahi fakataha-lahi fakavahé mo e fakavahaʻapuleʻangá.
ʻI he ngaahi fakataha-lahi ko ení, naʻa tau maʻu ai ʻa e ongo tohi ko e “See the Good Land” mo e Ako mei he Faiako Lahí. Tānaki atu ki ai, naʻe fanongonongo ai ʻoku fokotuʻutuʻu ke tuku mai ha tohi ako kuo fakaleleiʻi ki he Ako Ngāue Tāimuʻá ʻo fakaofiofi ki he ngataʻanga ʻo e taʻu fakangāue 2004. ʻI he ʻalu ʻa e taimí, ko e kau tāimuʻa fuoloa kuo nau kau ki he akó te nau kau ʻi he ngaahi kalasi ʻa e kau tāimuʻa foʻou angé.
Ko e poupou fakaʻotuá mo e nima-homo fakaetangatá kuo ʻai ai ʻo malava ʻa e langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga lahi ʻaupito, tautefito ʻi he ngaahi fonua ʻoku fakangatangata ʻenau koloá. Koeʻuhi ko e tupu ʻi māmani lahi ʻa e fiemaʻu ʻo e meʻakai fakalaumālié, ʻoku lolotonga fakahoko ai ʻa e ngaahi ngāue fakalahi ʻo e ngaahi vaʻá ʻi he ngaahi fonua lahi. Ko e polosiua Moʻui Fiefia ʻi he Māmani ʻo Taʻengata! ʻoku maʻu ia he taimí ni ʻi he lea ʻe 299, mo ha pulusi fakakātoa ʻo e tatau ʻe 139 miliona; ko e ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá kuo fakalaka ia ʻi he tatau ʻe 93 miliona ʻi he lea ʻe 161; pea kuo pulusi ʻo laka hake ʻi he tatau ʻe 200 miliona ʻa e polosiua Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú? ʻi he lea ʻe 267.
ʻOku mau ʻoatu heni ʻa e talitali lelei loto-māfana ki he toko 258,845 ʻa ia naʻa nau fakahāhaaʻi ʻenau fakatapuí ʻaki ʻenau papitaiso ʻi he vaí lolotonga ʻa e taʻu fakangāue kuohilí! Neongo ko hoʻomou poupouʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo ʻai ai kimoutolu ko e ngaahi tāketi makehe ʻo e tāufehiʻa ʻa Sētané, kuó ne toe ʻai kimoutolu ko e kau tali makehe ʻo e tāpuaki mo e maluʻi fakalaumālie ʻa Sihová ʻi hoʻomou lele ʻi he lova ʻa ia ʻoku fokotuʻu mai ʻi homou ʻaó. (Hep. 12:1, 2; Fkh. 12:17) ʻIo, mou fakapapauʻi “ko ia oku ne tauhi koe e ikai tulemohe ia.”—Sāme 121:3, PM.
Ko e konga tohi fakataʻu, “Ke mou leʻo . . . Ke toka teuteu ʻa kimoutolu,” ʻo e 2004 ʻoku mātuʻaki taimi-totonu ia. (Mt. 24:42, 44) ʻOku fakamatalaʻi ʻa e kau Kalisitiané ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e kau nofo fakataimi pē ʻi he fokotuʻutuʻu teitei mate ko eni ʻo e ngaahi meʻá. (1 Pita 2:11; 4:7) Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke tau hanganaki tokanga, ke tauhi ʻetau moʻuí ke faingofua pea ke sivisiviʻi lelei hotau lotó. Ko e “Talakoni lahi” ʻoku loto ia ke ne keina kitautolu, ʻo maʻu atu kitautolu ki heʻene fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻá.—Fkh. 12:9.
ʻOku mātuʻaki fiemaʻu ki hono tauhi maʻu ʻetau tokangá ʻa e lau Tohi Tapu fakaʻahó. ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ‘ʻio pe ʻetau ʻió’ ʻi he fekauʻaki mo ʻetau fakatapuí pea ke “tau kuku maʻu ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻa e lotopau naʻa tau kamata ʻaki.” (Sem. 5:12; Hep. 3:14) Ko e lau Tohi Tapu fakaʻahó ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau manatuʻi ʻa e mamaʻo kuo mavahe ai ʻa e māmaní mei he ngaahi tuʻunga taʻealaliliu ʻa e ʻOtuá. (Mal. 3:6; 2 Tim. 3:1, 13) Ko e ʻilo Fakatohitapú ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he “ngaahi fananga ne faʻu ke fakahinga ʻa e kakai” pea ke hanganaki faitōnunga ai pē kia Sihova.—2 Pita 1:16; 3:11.
Ngaahi mātuʻa, ʻi hoʻomou ʻohake hoʻomou fānaú ʻi he akonaki mo e fakatonutonu fakaʻatamai ʻa Sihová, ʻoku mou tokoniʻi kinautolu ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie pea ke “leʻo”? (Ef. 6:4) ʻOku mou akoʻi kinautolu ke nau vakai ki honau kahaʻú ʻo hangē ko e vakai ʻa e tokotaha poto taha kuo faifai ange pea ʻaʻeva ʻi he māmaní ki haʻaná? Naʻe mei lava ke hoko ʻa Sīsū ko e tufunga, tokotaha-faʻu meʻa foʻou, pe toketā lahi taha ia kuo moʻui maí, ka ʻi hono kehé naʻá ne tuli ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻOfa ke ueʻi kimoutolu ʻe heʻene faʻifaʻitakiʻangá ke mou tokoniʻi hoʻomou fānaú ke nau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi heʻenau moʻuí.
Ko e kalasi tamaioʻeiki anga-tonú, ʻi hono fakafofongaʻi ʻe he Kulupu Pulé, ʻoku nau fonu ʻi he fakamālō loto-moʻoni ki he “fuʻu kakai lahi” ʻi hono tokoniʻi kinautolu ke fakahoko honau fatongia ke ʻai ʻa e ‘ogoogoleleí ni oe buleagá ke malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni.’ (Fkh. 7:9; Mt. 24:14, 45, PM) Ko kimoutolu siʻi kau ʻofeiná ʻoku mou maʻu ʻa e fakapapau ʻa Sihová, ʻokú ne manatuʻi “hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu ʻi hoʻomou tokoni ki he kakai lotu, ʻa ia foki ʻoku mou kei fai.” (Hep. 6:10) ʻI hoʻomou lau ʻa e ngaahi meʻa fakalotomāfana naʻe hokosiá pea fakatokangaʻi ʻa e ola ʻo hoʻomou ngaahi feinga fāʻūtahá ʻi he ngaahi peesi hoko maí, ke mou ʻiloʻi kuo mou fakahoko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono fai ʻa e fakamoʻoni fakaemāmani lahi ko ení.
ʻOfa ke mou hanga atu ki he kahaʻú fakataha mo e loto-toʻa ʻi hoʻomou hokohoko atu ke ‘sio fakamamaʻu ki he totongí,’ ʻo ʻikai fakaʻatā ha tangata pe ko ha tēmeniō ke ne toʻo ia meia kimoutolu. (Hep. 11:26; Kol. 2:18) ʻIo, falala kia Sihova, tuipau te ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa kiate iá ke nau maʻu ʻa e tuʻunga kakato ʻo e moʻuí.—Sione 6:48-54.
Mou fakapapauʻi ʻemau fiefia ke ngāue fakataha mo kimoutolu ki hono fakahīkihikiʻi ʻo e lāngilangi ʻo Sihová.
Mei homou fanga tokoua,
Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová