Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
MĒ 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SELEMAIA 32-34
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Selemaia 33:15) ʻI he ngaahi ʻaho ko iá pea ʻi he taimi ko iá te u ʻai ai ke tupu hake moʻo Tēvita ha huli māʻoniʻoni, pea te ne fakahoko ʻa e fakamaau totonú mo e māʻoniʻoní ʻi he fonuá.
jr 173 ¶10
ʻOku Lava Ke Ke Maʻu ʻAonga mei he Fuakava Foʻoú
10 Naʻe fakamatalaʻi ʻe Selemaia ʻa e Tokotaha ʻe haʻú, ko e Mīsaiá, ko ha “huli” moʻo Tēvita. ʻOku feʻungamālie ia. Naʻa mo e lolotonga ʻa e ngāue ʻa Selemaia ko ha palōfitá, naʻe tuʻusi ai ʻa e laine fakafāmili fakatuʻi ʻo Tēvitá. Kae kehe, naʻe ʻikai ke mate ʻa e tefitó. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he laine ʻo Tuʻi Tēvitá. Naʻe malava ke ui ia ko “Sihova ʻa Hotau Māʻoniʻoniʻangá,” ʻo fakamamafaʻi ai ʻa e tokanga lahi ʻa e ʻOtuá ki he ʻulungaanga ko iá. (Lau ʻa e Selemaia 23:5, 6.) Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ke ne hokosia ʻa e mamahi ʻi he māmaní pea pekia. Naʻe malava leva ai ʻa Sihova—ʻi he fehoanaki mo e fakamaau totonú—ke ne ngāueʻaki ʻa e mahuʻinga ʻo e feilaulau huhuʻi ʻa e “huli” ʻo Tēvitá ko ha makatuʻunga ki he fakamolemolé. (Sel. 33:15) Naʻe fakaʻatā ʻe he meʻá ni ʻa e hala ke lau ai ʻa e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau “māʻoniʻoni ki he moʻuí” pea pani ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻo hoko ko e faʻahinga ʻoku kau ki he fuakava foʻoú. Ko ha toe fakamoʻoni ki he tokanga ʻa e ʻOtuá ki he māʻoniʻoní, ko ha niʻihi kehe ʻoku ʻikai te nau kau fakahangatonu ki he fuakava ko iá ʻoku malava, pea ʻoku nau maʻu ʻaonga mei ai, ʻo hangē ko ia te tau vakai ki aí.—Loma 5:18.
(Selemaia 33:23, 24) Pea naʻe toe hoko mai ʻa e folofola ʻa Sihová kia Selemaia, ʻo pehē: 24 “ʻOku ʻikai koā te ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he kakaí ni, ‘ʻE siʻaki ʻe Sihova ʻa e ongo fāmili naʻá ne filí’? Pea ʻoku nau taʻetokaʻi ʻa hoku kakaí, pea ʻoku ʻikai te nau kei lau kinautolu ko ha puleʻanga.
Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Selemaiá
33:23, 24—Ko e hā ʻa e “ongo fāmili” ʻoku lave ki ai hení? Ko e taha ko e fāmili fakatuʻi ia fakafou ʻi he laine ʻo Tuʻi Tēvitá, pea ko e tahá, ko e fāmili fakataulaʻeiki ia ʻo e hako ʻo ʻĒloné. ʻI hono fakaʻauha ʻo Selusalema mo e temipale ʻo Sihová, naʻe hā ai ne siʻaki ʻe Sihova ʻa e ongo fāmilí ni pea heʻikai te ne kei maʻu ha puleʻanga ʻi he māmaní pe toe fakafoʻou ʻa ʻene lotú.
MĒ 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SELEMAIA 35-38
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Selemaia 35:19) ko e folofola eni ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau tau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí: “ʻE ʻikai ʻaupito ke taʻeʻiai ha hako ʻo Sionatapi ko e foha ʻo Lēkapí ʻe ngāue ʻi hoku ʻaó.”’”
it-2 759
Kau Lēkapi
Naʻe fiefia ʻa Sihova ʻi he talangofua anga-fakaʻapaʻapa naʻa nau fakahāhaá. Ko ʻenau talangofua taʻetoeveiveiua ki ha tamai fakamāmaní naʻe kehe ʻaupito ia mei he talangataʻa ʻa e kau Siuteá ki honau Tokotaha-Fakatupú. (Sel. 35:12-16) Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he kau Lēkapi ha talaʻofa ko honau pale: “ʻE ʻikai ʻaupito ke taʻeʻiai ha hako ʻo Sionatapi ko e foha ʻo Lēkapí ʻe ngāue ʻi hoku ʻaó.”—Sel. 35:19.
(Selemaia 37:21) Ko ia naʻe fai ʻe Tuʻi Setekaia ha tuʻutuʻuni ke tauhi pōpula ʻa Selemaia ʻi he Lotoʻā Kaʻaté, pea naʻe ʻoange fakaʻaho kiate ia ha foʻi mā mei he hala ʻo e kau taʻo maá kae ʻoua kuo ʻosi kotoa ʻa e mā ʻi he koló. Pea naʻe nofo ai pē ʻa Selemaia ʻi he Lotoʻā Kaʻaté.
Hanganaki ʻAʻeva mo e ʻOtuá
16 ʻI ha founga anga-ʻofa, ʻoku tala mai ai ʻe Sihova kiate kitautolu fekauʻaki mo e nonga ʻe aʻusia ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga faka-Mīsaiá. (Sāme 72:1-4, 16; ʻAisea 25:7, 8) ʻOkú ne toe tokoniʻi foki kitautolu ke fekuki mo e ngaahi tenge ʻo e moʻuí ʻi he taimí ni, ʻaki hono ʻomai kiate kitautolu ʻa e akonaki ʻi he founga ke hanganaki fokotuʻutuʻu maau ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá. (Mātiu 4:4; 6:25-34) ʻOku fakafiemālieʻi kitautolu ʻe Sihova ʻo fakafou ʻi he lēkooti ʻo e founga ʻo ʻene tokoniʻi ʻa ʻene kau sevānití ʻi he ngaahi taimi he kuohilí. (Selemaia 37:21; Sēmisi 5:11) ʻOkú ne ʻai ke tau mālohi ʻaki ʻa e ʻilo, ʻa ia ʻe tatau ai pē ha hoko mai ʻa ha fakafili kiate kitautolu, ʻoku tuʻumaʻu pē ʻa ʻene ʻofa ki heʻene kau sevāniti mateakí. (Loma 8:35-39) Ki he faʻahinga ko ē ʻoku tuku ʻenau falalá kia Sihová, ʻokú ne fakahā: “ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe.”—Hepelu 13:5.
17 ʻI hono fakaivimālohiʻi ʻe he ʻilo ko ʻení, ʻoku hanganaki ʻaʻeva ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mo e ʻOtuá ʻo ʻikai ke tafoki ki he ngaahi founga fakamāmaní. Ko ha filosofia fakamāmani anga-maheni ʻi he lotolotonga ʻo e kau masivá ʻi he ngaahi fonua lahi ʻoku pehē, ko e ʻave ko ia ha meʻa mei he taha ʻoku lahi ʻene meʻá koeʻuhi ke ke lava ai ʻo fafanga ho fāmilí, ʻoku ʻikai ko ha kaihaʻa ia. Ka ʻoku talitekeʻi ʻa e fakakaukau ko iá ʻe kinautolu ʻoku ʻaʻeva ʻi he tuí. ʻOku nau fakamahuʻingaʻi ʻo māʻolunga ʻi he meʻa kehe kotoa pē ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku nau hanga kiate ia ke ne fakapaleʻi ʻa ʻenau ʻulungaanga faitotonú. (Palōveepi 30:8, 9; 1 Kolinitō 10:13; Hepelū 13:18) Naʻe ʻiloʻi ʻe he uitou ʻi ʻInitia ko e loto-lelei ke ngāué, fakataha mo e fakapotopotó, naʻá ne tokoniʻi ia ke faitaú. ʻI he ʻikai ke hoko ʻo loto-mamahi ʻi hono tuʻunga ʻi he moʻuí, naʻá ne ʻiloʻi, kapau te ne fakamuʻomuʻa ʻi heʻene moʻuí ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene māʻoniʻoní, ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi feinga ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fiemaʻú, maʻana mo hono fohá. (Mātiu 6:33, 34) ʻOku fakahāhaaʻi ʻe he laui afe tokolahi takatakai ʻi he māmaní, ʻe tatau ai pē pe ko e hā ʻa e mamahi te nau aʻusiá, ko Sihova ʻa honau hūfangá mo e talitauʻangá. (Sāme 91:2) ʻOku hoko moʻoni ia ʻiate koe?
Taimi Lelei Ange ʻE ʻI Muʻa
Ki mui mai, ʻi he taimi naʻe fakatoka ai ha ʻākolo ʻe he tuʻi ʻo Pāpiloné ki Selusalema ʻi heʻenau angatuʻú, naʻe pau ai ki he kakaí ke “nau kai ʻenau meʻakai kuo fua, ʻo kai mo e hohaʻa.” (ʻIsikeli 4:16) Naʻe aʻu ʻa e tuʻungá ʻo faingatāmaki ʻaupito ʻo kai ai ʻe he kakai fefine ʻe niʻihi ʻa e kakano ʻo ʻenau fānaú tonu. (Tangilāulau 2:20) Ka, neongo naʻe leʻoleʻohi ʻa e palōfita ko Selemaiá koeʻuhi ko ʻene malangá, naʻe tokanga ki ai ʻa Sihova he naʻe “ʻange [kia Selemaia] ha foʻi ma ʻi he ʻaho kotoa pe mei he hala ʻo e kau taʻo ma, kaeʻoua ke ʻosiʻosingamalie ʻa e ma ʻi he kolo.”—Selemaia 37:21.
Naʻe ngalo ʻia Sihova ʻa Selemaia ʻi he taimi naʻe hoko ʻo ʻosi ai ʻa e maá? ʻOku hā mahinó naʻe ʻikai, he ʻi he taimi naʻe tō ai ʻa e koló ki he nima ʻo e kau Pāpiloné, naʻe ʻoange kia Selemaia ‘ha ʻinasi mo ha meʻaʻofa pea tukuange.’—Selemaia 40:5, 6; toe sio ki he Sāme 37:25.
MĒ 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SELEMAIA 39-43
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie:
(Selemaia 42:1-3) Pea ko e kau ʻeikitaú kotoa, mo Siohānani ko e foha ʻo Kaleá, Sīsanaia ko e foha ʻo Hōsaiá, pea mo e kotoa ʻo e kakaí, mei he siʻi taha ki he lahi taha, naʻa nau fakaofiofi atu 2 ʻo nau pehē kia Selemaia ko e palōfitá: “Fanongo mai muʻa, peá ke tali ʻa ʻemau kolé, peá ke fai ha lotu maʻamautolu kia Sihova ko ho ʻOtuá, maʻá e kotoa ʻo e toenga ko ení, he ko ha tokosiʻi pē mei he tokolahi ʻoku kei toé, ʻo hangē ko ia ʻokú ke sio ki aí. 3 ʻOfa ke tala mai ʻe Sihova ko ho ʻOtuá ʻa e hala ʻoku totonu ke mau fou aí pea mo e meʻa ʻoku totonu ke mau faí.”
(Selemaia 43:2) Naʻe pehē ange ʻe ʻAsalaia ko e foha ʻo Hōsaiá, Siohānani ko e foha ʻo Kaleá, mo e kau tangata ʻafungi kotoa pē kia Selemaia: “Ko e meʻa ʻokú ke leaʻakí ko ha loi! Kuo ʻikai ke fekauʻi mai koe ʻe Sihova ko hotau ʻOtuá ke ke pehē, ‘ʻOua te mou ō ki ʻIsipite ʻo nofo ai.’
(Selemaia 43:4) Ko ia ko Siohānani ko e foha ʻo Kaleá mo e kau ʻeikitaú kotoa mo e kakaí kotoa naʻa nau talangataʻa ki he leʻo ʻo Sihová ke nau nofo pē ʻi he fonua ko Siutá.
ʻOkú Ke ʻEke, “Koefe a Jihova?”
10 Hili hono fakaʻauha ʻa Selusalema pea mavahe ʻa e kau tau Pāpiloné mo e kau Siu fakahēʻí, naʻe teu ai ʻa Siohanani ke ʻave ki ʻIsipite ʻa e kiʻi kulupu ʻo e kau Siu naʻe toe ʻi Siutá. Naʻe fai ʻenau ngaahi palaní, ka ki muʻa ke nau mavahé naʻa nau kole kia Selemaia ke ne lotu maʻanautolu pea kumi tataki meia Sihova. Kae kehe, ʻi he ʻikai te nau maʻu ʻa e tali naʻa nau loto ki aí, naʻa nau hoko atu pē kinautolu ʻo fai ʻa e meʻa naʻa nau palani ki aí. (Selemaia 41:16–43:7) ʻOkú ke sio mei he ngaahi meʻa ko eni naʻe hokó ki he ngaahi lēsoni ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa ia ko e taimi ko ē te ke kumi ai ki he fofonga ʻo Sihová, te ne tuku ke ke ʻiloʻi ia?
(Selemaia 43:6, 7) Naʻa nau ʻave ʻa e kau tangata, ʻa e kau fefine, ʻa e fānau, ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo e tuʻí, mo e tokotaha kotoa pē naʻe tuku ʻe Nepusaletani ko e pule ʻo e kau kaʻaté ʻia Ketalaia ko e foha ʻo ʻAhikami ko e foha ʻo Sāfaní, pea pehē kia Selemaia ko e palōfitá mo Paluki ko e foha ʻo Nelaiá. 7 Pea naʻa nau ō ki he fonua ko ʻIsipité, he naʻe ʻikai te nau talangofua ki he leʻo ʻo Sihová, pea naʻa nau ʻalu ʻo aʻu ki Tapanesa.
it-1 463 ¶4
Fakahokohoko Taimi
Naʻe ʻākoloʻi fakaʻosí ʻa Selusalema ʻi he taʻu hono 9 ʻo e pule ʻa Setekaiá (609 K.M.), pea naʻe tō ʻa e koló ʻi hono taʻu 11 ʻo ʻene pulé (607 K.M.), ʻo feʻungatonu ia mo e taʻu hono 19 ʻo e pule ʻa Nepukanesá (lau mei he kamata ʻo ʻene pulé ʻi he taʻu 625 K.M.). (2 Tuʻi 25:1-8) ʻI he māhina hono nima ʻo e taʻu ko iá (ko e māhina ko ʻĀpipi, ʻoku feʻungatonu ia mo e konga ʻo Siulai mo ʻAokosí) naʻe tutu ai ʻa e koló, holoki hifo ʻa e ʻaá, pea ko e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻe ʻave fakamālohi. Kae kehe, ko e “niʻihi ʻo e kakai masiva taha ʻo e fonuá” naʻe fakaʻatā ke nau kei nofo pē, pea naʻe hoko eni ʻo aʻu ki hono fakapoongi ʻo Ketalaia, tokotaha naʻe fili ʻe Nepukanesa, ʻa ia naʻa nau hola ki ʻIsipite, ʻo tuku fakaʻaufuli ai ʻa Siuta ko e koto lala. (2 Tuʻi 25:9-12, 22-26) Naʻe hoko eni ʻi he māhina hono fitú, ʻa ʻEtanimi (pe Tīsili, ʻoku feʻungatonu ia mo e konga ʻo Sepitema mo ʻOkatopá). Koeʻuhi ko e lau ʻo e taʻu ʻe 70 ʻo e fakalalá, kuo pau naʻe kamata nai ia ʻi ʻOkatopa 1, 607 K.M., ʻe ngata ia ʻi he 537 K.M. ʻI he māhina hono fitu ʻo e taʻu ko iá ʻe aʻu ai ʻa e ʻuluaki kau Siú naʻe toe fakafokí ki Siuta, ko e taʻu ia ʻe 70 mei he kamata ʻo hono fakalala fakaʻaufuli ʻo e fonuá.—2 Kal. 36:21-23; ʻĒsela 3:1.
MĒ 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SELEMAIA 44-48
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Selemaia 48:13) Pea ʻe maaʻi ʻe he kau Mōapé ʻa Kīmosi, ʻo hangē pē ko hono maaʻi ʻe he fale ʻo ʻIsilelí ʻa Pēteli, ʻa ia naʻa nau falala ki aí.
it-1 430
Kīmosi
Ko e palōfita ko Selemaiá, ʻi heʻene tomuʻa tala ʻa e fakatamaki ki Mōapé naʻá ne fakahaaʻi ko e ʻotua tefito ai ko Kīmosí pea pehē ki heʻene kau taulaʻeikí mo e houʻeikí ʻe ʻave fakamālohi. ʻE maaʻi ʻe he kau Mōapé honau ʻOtuá koeʻuhi ko e ʻikai hano mālohí, ʻo hangē pē ko hono maaʻi ʻe he kau ʻIsileli ʻo e puleʻanga matakali ʻe hongofulú ʻa Pēteli, ngalingali koeʻuhí ko ʻene fekauʻaki mo ʻene lotu ki he kiʻi pulú.—Sel. 48:7, 13, 46.
(Selemaia 48:42) “‘Pea ko Mōape ʻe fakaʻauha ʻosi mei heʻene hoko ko ha kakaí, He ko Sihova kuó ne fakamafutofuta ki aí.
it-2 422 ¶2
Mōape
Ko hono fakahoko tonu ʻo e ngaahi kikite fekauʻaki mo Mōapé ʻoku ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi. ʻI he laui senituli kuo maliu atú naʻe ʻikai toe ʻiloa ʻa e kau Mōapé ko ha kakai. (Sel. 48:42) ʻI he ʻahó ni ko e meʻa ko ia naʻe lau ko e ngaahi kolo Mōapé hangē ko Nipo, Hesiponi, ʻAloeli, Pete-kamuli, mo Peali-meoni ko e koto maumau pē. ʻOku ʻikai ʻiloa he taimí ni mo e ngaahi feituʻu lahi.
MĒ 29–SUNE 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SELEMAIA 49-50
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Selemaia 49:1, 2) “Ko e folofola eni ʻa Sihova ki he kau ʻĀmoní: “ʻOku ʻikai ha ngaahi foha ia ʻo ʻIsileli? ʻOku ʻikai ʻi ai hano ʻea? Ko e hā kuo maʻu ai ʻe Malekami ʻa Katá? Pea ko e hā ʻoku nofo ai ʻa hono kakaí ʻi he ngaahi kolo ʻo ʻIsilelí?” 2 “‘Ko ia ai, vakai, ʻoku haʻu ʻa e ngaahi ʻaho,’ ko e fakahaaʻi ia ʻe Sihová, ‘ʻA ia te u ʻai ha fakatokanga ʻo e tau ke ongo atu ki Lapa ʻo e kau ʻĀmoní. Te ne hoko ko ha foʻi tafunga kuo liʻaki, Pea ʻe tutu ʻa hono ngaahi kolo takatakaí.’ ‘Pea ʻe maʻu ʻe ʻIsileli ʻa e fonua ʻo e faʻahinga naʻa nau ʻave hono fonuá,’ ko e folofola ia ʻa Sihová.
it-1 94 ¶6
Kau ʻĀmoni
ʻOku hā ngali ʻi he hili hono ʻave fakamālohi ʻo e kakai ʻo e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí ʻe Tikilati-pilesa III pea mo e taha hono kau fetongí. (2 Tuʻi 15:29; 17:6), naʻe kamata nofoʻi ai ʻe he kau ʻĀmoní ʻa e feituʻu ʻo e matakali ʻo Katá, ʻa ia naʻe ʻikai ke nau lavameʻa ai ʻi heʻenau faitau mo Sēfitá. (Fakafehoanaki mo e Saame 83:4-8.) Ko ia, ʻi he pōpoaki fakaekikite ʻa Sihova ʻo fakafou ʻia Selemaiá ʻoku valokiʻi ai ʻa e kau ʻĀmoní ʻi heʻenau faʻao ʻa e tofiʻa ʻo e kau Katá pea ʻoku fai ai ha fakatokanga ki ha fakaʻauha ʻe fai ki ʻĀmoni mo hono ʻotua ko Malekamí (Milikomi). (Sel. 49:1-5) Naʻe toe hoko atu ʻa e kau ʻĀmoní ʻaki ʻenau ʻoatu ha fuʻu kakai fakamoveuveu ke nau veuki ʻa Siuta ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Tuʻi Sihoiakimí ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo e puleʻanga Siuteá.—2 Tuʻi 24:2, 3.
(Selemaia 49:17, 18) “Pea ko ʻĪtomi kuo pau ke ne hoko ko ha meʻa ke fai ai ha fakalilifuʻia. Ko e tokotaha kotoa pē ʻe fou mai aí te ne sio fakamamaʻu ki ai ʻi he fakalilifuʻia peá ne fai ha manuki ki ai koeʻuhi ko e kotoa ʻo hono ngaahi tauteá. 18 Hangē pē ko ia naʻe hoko ʻi hono fakaʻauha ʻo Sōtoma mo Komola mo hona ngaahi kolo kaungāʻapí,” ko e folofola ia ʻa Sihová, “ʻe ʻikai ke nofo ai taha, pea ʻe ʻikai ha tangata ʻe nofo ai.
jr 163 ¶18
“Kuo Fai ʻe Sihova ʻa e Meʻa Naʻá Ne Taumuʻa ki Aí”
18 Ko ha kikite ʻe taha naʻe toe fakahoko ʻi he ʻuluaki senituli T.S. Naʻe tomuʻa tala ʻe he ʻOtuá fakafou ʻia Selemaia ʻe kau ʻa ʻĪtomi ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga ʻa ia te nau faingataʻaʻia ʻi he ʻohofi ʻe he kau Pāpiloné. (Sel. 25:15-17, 21; 27:1-7) Ka naʻe ʻikai ngata pē ai ʻa e folofola fakaʻotuá. ʻE hoko ʻa ʻĪtomi ʻo hangē ko Sōtoma mo Komolá. ʻOku mou ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki aí—heʻikai nofoʻi ʻi ha toe taimi, heʻikai toe ʻi ai. (Sel. 49:7-10, 17, 18) Ko e meʻa tofu pē eni naʻe hokó. Ko fē ʻoku mou fakakaukau ʻe maʻu ai he ʻahó ni ʻa e hingoa ʻĪtomí mo e kau ʻĪtomí? ʻI ha faʻahinga mape pē ʻi onopooni? ʻIkai. ʻOku maʻu pē kinautolu ʻi he ngaahi tohi ʻo e kuonga muʻá mo e hisitōlia ʻi he Tohi Tapú pe ʻi he ngaahi mape ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e taimi ko iá. Ko Feleviasi Siosifasi naʻá ne fakamatala naʻe fakamālohiʻi ʻa e kau ʻĪtomí ke nau tali ʻa e lotu faka-Siú ʻi he senituli hono ua K.M. ʻI he hili iá, ʻi he fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 70 T.S., naʻe ʻikai ke nau toe ʻi ai ko ha kakai.
ip-2 351 ¶6
ʻOku ʻAi ʻe Sihova ha Hingoa Fakaʻofoʻofa Kiate Ia
6 Ko e hā leva ʻoku foki ai ʻa Sihova mei ha feingatau ʻi ʻĪtomi? Ko e kau ʻĪtomí, ko e kau fakatolonga mai ia ʻo ha loto-tāufehiʻa naʻe kamata mei heʻenau kuí, ʻa ʻĪsoa, ko e ngaahi fili motuʻa ia ʻo e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá. (Sēnesi 25:24-34; Nōmipa 20:14-21) Ko e lahi ʻo e loto tāufehiʻa ʻa ʻĪtomi ki Siutá naʻe hā mahino ia tautefito he lolotonga hono fakaʻauha ʻo Selusalemá ʻi he fakaʻaiʻai ʻe he kau ʻĪtomí ʻa e kau sōtia Pāpiloné. (Saame 137:7) Naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa e loto-tāufehiʻa ko iá ko ha meʻa ia ke langaʻi ʻene houhaú. Tā neʻineʻi ke ne fakapapauʻi ʻe tuku atu ʻene heletā ʻo e faisāuní ki ʻĪtomi!—ʻAisea 34:5-15; Selemaia 49:7-22.