Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SANUALI 5-11
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 17-20
“Ko e ʻInasi ʻo e Faʻahinga ʻOku Nau Fai ha Faʻao Fakamālohi Meiate Kitautolú”
“Ko Hoku Puleʻangá ʻOku ʻIkai ko ha Konga Ia ʻo e Māmani ko Ení”
16 ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke fai ʻa e ngaahi liliu ko ení! ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau hangē ko e tahi hoú ʻo ʻikai ʻaupito ke nonga. (ʻAi. 17:12; 57:20, 21; Fkh. 13:1) Ko e ngaahi ʻīsiu fakapolitikalé ʻoku fakaʻitaʻi ai ʻa e kakaí, ʻai ke nau māvahevahe, pea iku atu ai ki he fakamālohi. Ka ʻoku tau melino kitautolu mo fāʻūtaha. ʻI he vakai mai ʻa Sihova ki he māvahevahe ʻa e kakai ʻi he māmaní, ʻoku pau pē ʻokú ne fiefia lahi ʻi he vakai mai ki he fāʻūtaha ʻa ʻene kakaí.—Lau ʻa e Sēfanaia 3:17.
Tauhi Maʻu Hoʻo Tuʻu-ʻAtaá ʻi ha Māmani Māvahevahe
4 ʻOku tau nofo nai ʻi ha feituʻu ʻa ia ʻoku ʻikai ʻamanekina mai ʻe he kakaí ke tau kau ki ha tafaʻaki ʻi he meʻa fakapolitikalé. Ka ko ʻetau ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané, ʻe toe faingataʻa ange ke tau nofoʻaki tuʻu-ʻatā. ʻOku “lotolotokehe” mo “taʻefieauna” ʻa e kakaí ʻi he ʻahó ni pea te nau hoko ʻo toe māvahevahe ange. (2 Tīm. 3:3, 4) Kuo uesia ha niʻihi hotau fanga tokouá ʻi he hoko fakafokifā ʻa e ngaahi liliu fakapolitikale ʻi honau fonuá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fiemaʻu ai ke tau mateuteu ke hanganaki tuʻu-ʻatā he taimi ní, naʻa mo e ʻi ha tuʻunga faingataʻa. Tau lāulea ki he meʻa ʻe fā ʻe lava ke tau fai ke mateuteu aí.
ip-1 198 ¶20-mwbr
Ko e Faleʻi ʻa Sihova ki he Ngaahi Puleʻangá
20 Ko e hā ʻa e olá? ʻOku pehē ʻe ʻAisea: “ʻI he efiafí ʻoku ʻi ai ha manavahē. Ki muʻa ke pongipongí ʻe ʻikai te nau toe ʻi ai. Ko e ʻinasi eni ʻo e faʻahinga ʻoku nau fai ha faʻao fakamālohi meiate kitautolú pea ko e tufakanga ia ʻo e faʻahinga ʻoku nau fai ha kaihaʻa fakamālohi meiate kitautolú.” (ʻAisea 17:14) Ko e tokolahi ʻoku nau fai ha kaihaʻa fakamālohi mei he kakai ʻa Sihová, ʻo tōʻongafai anga-kakaha mo taʻefakaʻapaʻapa kiate kinautolu. Koeʻuhí ʻoku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e ngaahi lotu ʻoku ʻilolahia ʻi he māmaní pea ʻoku ʻikai ke nau fakaʻamu ke kau ki ai, ko e kau fakaanga kuo tākiekina ʻe he ngaahi fakakaukau filifilimānakó mo e kau fakafepaki tōtuʻá ʻoku nau vakai ki he kau Kalisitiane moʻoní ʻoku faingofua ke kākaaʻi kinautolu. Ka ʻoku falala pau ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku tuʻunuku vave mai ʻa e “pongipongí” ʻa e taimi ʻa ia ʻe ngata ai ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá.—2 Tesalonaika 1:6-9; 1 Pita 5:6-11.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Aiseá—I
20:2-5—Naʻe mātuʻaki ʻalu holo telefua nai ʻa ʻAisea ʻi he taʻu ʻe tolu? ʻOku ngalingali ko hono kofu tuʻá pē naʻe toʻó peá ne lue holo mo hono teunga maʻamaʻa.—1 Samiuela 19:24.
SANUALI 12-18
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 21-23
Ngaahi Lēsoni mei he Tō ʻa Sepinā
Akonakí—Ko e Fakamoʻoni ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá
7 Ke mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e akonakí, te tau lāulea he taimí ni ki ha ongo meʻa naʻe akonakiʻi ʻe Sihova. Ko e taha ko Sepinā, ko ha ʻIsileli naʻe moʻui lolotonga ʻa e taimi ʻo Tuʻi Hesekaiá, pea ko e taha ko Graham, ko ha tokoua ʻi hotau taimí. Ko Sepinā naʻá ne “tokangaʻi ʻa e falé,” ngalingali ko e fale ʻo Tuʻi Hesekaiá, pea naʻá ne maʻu ʻa e mafai lahi. (ʻAi. 22:15) Ka naʻe hoko ʻa Sepinā ʻo hīkisia peá ne loto ke ʻai ke fakakaukau ʻa e niʻihi kehé naʻá ne mahuʻinga. Naʻe aʻu ʻo ne ngaohi ha fonualoto totongi mamafa maʻana peá ne heka ʻi ha “ngaahi saliote nāunauʻia.”—ʻAi. 22:16-18.
8 Koeʻuhi naʻe feinga ʻa Sepinā ke ne maʻu maʻana ʻa e lāngilangí, naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono vāhenga-ngāué ki ha tangata ko ʻIlaiakimi. (ʻAi. 22:19-21) Naʻe hoko eni ʻi he taimi naʻe palani ai ʻa Tuʻi Senakalipe ʻo ʻAsīliá ke ne ʻohofi ʻa Selusalema. Ki mui ai, naʻe fekauʻi atu ʻe Senakalipe ha kulupu ʻo ha kau ʻōfisa mo ha fuʻu kau tau ke nau fakailifiaʻi ʻa e kau Siú pea ʻai ke tukulolo ʻa Tuʻi Hesekaia. (2 Tuʻi 18:17-25) Naʻe fekauʻi atu ʻe Hesekaia ʻa ʻIlaiakimi mo e ongo tangata kehe ʻe toko ua ke nau fakafetaulaki ki he kau ʻōfisá. Ko e taha ʻo e ongo tangata ko ení ko Sepinā, ʻa ia naʻe hoko ko e sekelitali ʻi he taimi ko ení. ʻOku lava ke tau ʻiloʻi ʻi he meʻá ni ʻoku ngalingali naʻe ako ʻa Sepinā ke ne hoko ʻo anga-fakatōkilalo pea naʻe ʻikai te ne ongoʻi loto-mamahi pe fakaʻofaʻia ʻiate ia tonu. Naʻá ne loto-lelei ke tali ha tuʻunga naʻe ʻikai loko mahuʻinga. Ko e lēsoni eni ʻe tolu ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko kia Sepinaá.
9 ʻUluakí, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻa e mole meia Sepinā ʻa hono tuʻungá ʻoku fakamanatu mai ai “ko e pōlepolé ʻoku iku atu ia ki he ʻauha.” (Pal. 16:18) ʻOku tau maʻu nai ha ngaahi vāhenga-ngāue makehe ʻi he fakatahaʻangá, pea ʻe fakakaukau nai ʻa e niʻihi kehé ʻoku tau mahuʻinga. Kapau ko ia, te tau hanganaki anga-fakatōkilalo? Te tau manatuʻi ko ha ngaahi malava pē nai ʻoku tau maʻu mo ha ngaahi meʻa lelei pē ʻoku tau lavaʻi ko e tupu pē ia meia Sihova? (1 Kol. 4:7) Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ou tala ai ki he tokotaha kotoa ʻi hena ʻi homou lotolotongá ke ʻoua ʻe fakakaukau kiate ia tonu ʻo mahulu hake ia ʻi he meʻa ʻoku totonu ke fakakaukau ki aí, ka ke fakakaukau ʻi ha founga ʻoku hā ai ʻa hono maʻu ʻa e fakakaukau leleí.”—Loma 12:3.
Akonakí—Ko e Fakamoʻoni ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá
10 Uá, ko e akonaki mālohi naʻe fai ʻe Sihova kia Sepinaá ʻoku fakahaaʻi nai ai naʻá ne tui ʻe lava ke liliu ʻa Sepinā. (Pal. 3:11, 12) Ko ha lēsoni eni ki he faʻahinga kuo mole meiate kinautolu ha vāhenga-ngāue makehé. ʻI he ʻikai ʻita mo loto-mamahí, ʻe lava ke nau hokohoko atu hono foaki kia Sihova honau lelei tahá. ʻE lava ke nau fili ke vakai ki he akonakí ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa Sihová. Manatuʻi ʻe faifai pē ʻo fakapaleʻi ʻe heʻetau Tamaí ʻa e faʻahinga ʻoku hanganaki anga-fakatōkilaló. (Lau ʻa e 1 Pita 5:6, 7.) Ko e akonaki anga-ʻofa ʻa Sihová ʻe lava ke ne fakafuo kitautolu kapau ʻoku tau anga-fakatōkilalo pea hangē ko e ʻumea moluú.
Akonakí—Ko e Fakamoʻoni ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá
11 Tolú, ʻoku tau ako ha lēsoni mahuʻinga mei he fakafeangai ʻa Sihova kia Sepinaá. Neongo ko e founga ʻo e akonaki ʻa Sihová ʻoku fakahaaʻi ai ʻokú ne fehiʻa ʻi he angahalá, ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻokú ne ʻofa ʻi he tokotaha naʻe faiangahalá. ʻOku fakasio ʻa Sihova ki he lelei ʻi he kakaí. Kapau ko ha mātuʻa tauhi fānau pe ko ha mātuʻa koe, te ke faʻifaʻitaki ki he anga hono fai ʻe Sihova ʻa e akonakí?—Sute 22, 23.
Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Aiseá—I
21:1—Ko fē ʻa e vahefonua ʻoku ui ko e “Toafa ʻo e Tahi”? Neongo naʻe ʻikai teitei ofi ʻa Pāpilone ia ki he tahí tonu, ʻoku fai e lave ki ai he founga ko ení. ʻOku peheé koeʻuhi ko e ngaahi vai fonu mahuohua ʻo e vaitafe ʻIufaletesí mo e Taikilisí naʻe fakatāfeaʻi ai ʻa e vahefonuá ʻi he taʻu taki taha, ʻo fakatupunga ai ha “tahi” ko e tokaʻanga vai.
SANUALI 19-25
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 24-27
“Ko Eni Hotau ʻOtuá!”
“Vakai! Ko Eni Hotau ʻOtuá!”
21 Kuo faifai peá ke sio ki ha kiʻi tama ʻokú ne fakahinohino ʻene tamaí ki hono ngaahi kaumeʻá peá ne toki lea loto-moʻoni fiefia mo laukauʻaki, “Ko ʻeku tangataʻeikí ia”? ʻOku maʻu ʻe he kau lotu ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻuhinga kotoa ke nau ongoʻi meimei tatau ai fekauʻaki mo Sihova. ʻOku tomuʻa tala mai ʻe he Tohitapú ha taimi ʻa ia ʻe kalanga ai ʻa e kakai loto-tōnungá: “Vakai, ko hotau ʻOtua eni.” (Aisea 25:8, 9) Ko e lahi ange ʻa e mahino ʻokú ke maʻu ki he ngaahi anga ʻo Sihová, ko e lahi ange ia hoʻo ongoʻi ʻokú ke maʻu ʻa e Tamai lelei taha ʻoku ala fakaʻuta atu ki aí.
Ko ha Tokonaki Fakaemana ʻo e Mā
14 ʻI he lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ‘mā ki he ʻaho ní,’ naʻá ne tuhu ki he taimi ʻa ia ʻe fai ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá “ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.” (Māt. 6:9-11) ʻOkú ke sioloto atu pe ʻe fēfē ʻa e māmaní ʻi he taimi ko iá? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he māmaní ʻoku fakakau ai ʻa e ngaahi meʻakai lelei. ʻI he fehoanaki mo e ʻAisea 25:6-8, ʻe lahi fau ʻa e meʻakai vovo ʻe maʻu ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo Sihová. ʻOku tomuʻa tala ʻi he Saame 72:16: “ʻE lahi fau ʻa e uité ʻi he māmaní; ʻe mahutafea ʻa e tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá.” ʻOkú ke fakatuʻotuʻa atu ke ngāueʻaki ha niʻihi ʻo e uite ko iá ke taʻo ʻa e foʻi mā ʻokú ke saiʻia taha aí pe ke ʻahiʻahiʻi ha ngaahi foʻi kuki foʻou? ʻIkai ko ia pē, te ke fiefia nai ʻi he fua ʻo e ngaahi ngoue kālepi naʻá ke toó. (ʻAi. 65:21, 22) Pea heʻikai ko koe toko taha pē.
Founga ʻOku Tau Maʻu ʻAonga Ai mei he ʻOfa ʻa Sihová
11 Sioloto atu pe ʻe fēfē hoʻo moʻuí ʻi he māmani Palataisí. Heʻikai ʻaupito te ke hohaʻa fekauʻaki mo e puké pe ko e maté. (ʻAi. 25:8; 33:24) ʻE fakatōliʻa ʻe Sihova ʻa e holi totonu kotoa pē ʻokú ke maʻú. Ko e hā ʻa e malaʻe te ke saiʻia ke tuli ki aí? Fīsiki? Kemi? Mūsika? ʻAati? ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻe fiemaʻu ha kau ʻākiteki, kau langa, mo e kau ngoue. Ko e moʻoni, ʻe ʻi ai foki mo ha fiemaʻu ki he ngaahi ngāue tokoni mo monomonó, hangē ko e teuteu ʻo e meʻatokoní, faʻu ʻa e ngaahi meʻangāué, pea tokangaʻi ʻa e ʻātakai fakaʻofoʻofá. (ʻAi. 35:1; 65:21) ʻI he kotoa ʻo ʻitānití, te ke maʻu ʻa e taimi ke ako ha faʻahinga pōtoʻi pē te ke fakakaukau atu ki ai.
12 He meʻa fakafiefia ē ke talitali lelei ʻa e faʻahinga ʻe fokotuʻu hake mei he maté! (Ngā. 24:15) Sioloto atu foki ki he fiefia te ke maʻu ʻi he ako lahi ange fekauʻaki mo Sihova ʻaki hono sivisiviʻi ʻene ngaahi ngāue fakaefakatupu kāfakafá. (Saame 104:24; ʻAi. 11:9) Hiliō he meʻa kotoa, he meʻa fakafiefia ē ke lotu kia Sihova ʻo ʻikai ha ongoʻi halaia ʻe taha! Te ke fakafetongi ʻa e ngaahi tāpuaki ko eni ʻi he kahaʻú ʻaki “ʻa e fiefia fakataimi ʻi he angahalá”? (Hep. 11:25) ʻIkai ʻaupito! Ko e ngaahi tāpuaki ko ení ʻoku tuha ia mo ha feilaulau pē kuo pau ke tau fai he taimí ni. Manatuʻi, ʻe ʻikai ke hoko ai pē ʻa e māmani Palataisí ko ha ʻamanaki ki he kahaʻú. ʻE faai atu pē ʻo hoko ia ko e meʻa moʻoní. Naʻe ʻikai mei malava eni kapau naʻe ʻikai ke ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate kitautolu ʻo ne tokonaki mai ʻa e meʻaʻofa ko hono ʻAló!
Makakoloa Fakalaumālie
Fakaleleiʻi ʻo e New World Translation 2013
Ko e hā ʻoku toe lahi ange ai ʻa e ngaahi vahe ʻoku faʻu ko ha māú? ʻOku lahi ʻa e ngaahi konga ʻi he Tohi Tapú naʻe muʻaki hiki ia ko ha maau. ʻI he ngaahi lea ʻi onopōní, ʻoku faʻa fakafaikehekeheʻi ʻa e māú ʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku ongo tatau, ka ʻi he maau faka-Hepeluú ko e ngaahi konga mahuʻinga tahá ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e faitatau mo e fehangahangaí. ʻI he maau faka-Hepeluú ʻoku ʻikai fai ia ki he ngaahi foʻi lea ongo tataú ka ʻoku fai ia ki he hokohoko totonu ʻo e ngaahi fakakaukaú.
ʻI he pulusinga ki muʻa ʻo e New World Translation ko hono fokotuʻutuʻu fakafoʻiveesi ʻo e tohi Siopé mo e tohi Sāmé, naʻe fakahaaʻi ai ko hono ʻuluaki ʻuhingá ke hivaʻi pe toe leaʻaki. ʻOku fakahaaʻi ʻi he faʻunga fakaemaau ko ení ke fakamamafaʻi mo tokoni ke manatuʻi. ʻI he pulusinga ʻo e 2013, ko e tohi Palōveepi, Hiva ʻa Solomone mo e ngaahi vahe lahi ʻo e ʻū tohi fakaekikité, ʻoku toe hiki ia he taimí ni ʻo fokotuʻutuʻu fakafoʻi veesi ke fakahaaʻi ai ko e ngaahi fakamatalá naʻe hiki ko ha maau pea ke fakamamafaʻi ai ʻa e ngaahi faitataú mo e fehangahangaí. Ko e fakatātā ʻo e meʻá ni ko e ʻAisea 24:2, ʻa ia ko e laine taki taha ʻoku nau fehangahangai, pea ko e laine ʻe taha ʻoku makatuʻunga ia ʻi he laine ʻe taha ke fakamamafaʻi ai heʻikai ke hao ha taha ʻi he fakamaau ʻa e ʻOtuá. Ko hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga fakaemaau peheé, ʻoku fakahaaʻi mai ai ki he kau lautohí naʻe ʻikai ko hono toutou leaʻaki pē ia ʻe he tokotaha hiki Tohi Tapú; ka naʻá ne ngāueʻaki ko ha maau ke fakamamafaʻi ai ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá.
Ko hono fakafaikehekeheʻi ʻa e fakamatala mo e maau faka-Hepeluú heʻikai nai ke mahino māʻalaʻala maʻu pē, ʻi heʻene peheé ʻoku ʻi ai leva ʻa e kehekehe ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapú pe ko e fē ʻa e fakamatala ko ha māú. ʻOku fiemaʻu ʻa e fakafuofua lelei ki he kau liliu leá ke nau fakapapauʻi pe ko e ngaahi veesi fē ʻe hiki ko ha māú. ʻOku fakalea ʻa e fakamatala ʻe niʻihi ko ha maau, ʻo ngāueʻaki tauʻatāina ʻa e ngaahi lea fakaefakatātaá, lea heliaki mo e kupuʻi lea faitatau ke fakamamafaʻi ʻa e poiní.
SANUALI 26–FEPUELI 1
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 28-29
Fakaʻapaʻapa kia Sihova ʻAki Ho Loungutú pea ʻAki Ho Lotó
ip-1 299 ¶23-mwbr
ʻOku Tomuʻa Tala ʻe ʻAisea ʻa e ‘Ngāue Anga-Kehe’ ʻa Sihová
23 Ko e kau taki lotu ʻo Siutá ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau fai fakapotopoto fakalaumālie, ka kuo nau liʻaki ʻa Sihova. ʻOku nau akoʻi ʻenau ngaahi fakakaukau mioʻi pē ʻanautolu fekauʻaki mo e tonú mo e halá, ʻo fakatonuhiaʻi ʻenau ngaahi ngāue taʻetui mo taʻetāú pea mo ʻenau taki ʻa e kakaí ke nau hoko ʻo taʻefakahōifua ki he ʻOtuá. ʻE fakamāuʻi kinautolu ʻe Sihova koeʻuhi ko ʻenau mālualoí fakafou ʻi ha “meʻa fakaofo”—ʻa ʻene “ngāue anga-kehé.” ʻOkú ne folofola: “ʻOku ʻunuʻunu mai ʻa e kakaí ni ʻaki honau ngutú, pea ʻoku nau fakaʻapaʻapa kiate au ʻaki honau loungutú, ka kuo hiki mamaʻo honau lotó meiate au, pea ko ʻenau manavahē kiate aú ʻoku makatuʻunga ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e tangatá ʻa ia kuo akoʻi kiate kinautolú, ko ia ai, ko au ʻa e Tokotaha ʻa ia te u toe fai ha ngaahi meʻa fakaofo ki he kakaí ni, ʻa e meʻa fakaofo ʻi he funga ʻo e meʻa fakaofo; pea ko e poto ʻo ʻenau kau tangata potó ʻe ʻauha, pea ko e mahino ʻa ʻenau kau tangata fakapotopotó ʻe fufū ia.” (ʻAisea 29:13, 14) Ko e poto mo e mahino ʻoku taku ʻe Siuta ʻokú ne maʻú ʻe ʻauha ia ʻi hono hanga ʻe Sihova ʻo fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi meʻá ke tafiʻi atu ʻe he Puleʻanga Hau ʻi Māmani ko Pāpiloné ʻa e fokotuʻutuʻu fakalotu fakakātoa ʻo e tafoki mei he moʻoní. Naʻe hoko ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻuluaki senitulí hili hono takihalaʻi ʻa e puleʻangá ʻe he kau taki lotu Siu naʻa nau taku ʻoku nau potó. ʻE hoko ha meʻa meimei tatau ʻi hotau taimí ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané.—Mātiu 15:8, 9; Loma 11:8.
ʻOku ʻIkai ha Meʻa ʻe Lava ke Tūkia Ai ʻa e Māʻoniʻoní
7 Naʻe fakahalaiaʻi loto-toʻa ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tōʻonga mālualoi ʻa e ngaahi lotu ʻi hono taimí. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakaeʻa ʻa e mālualoi ʻa e kau Fālesí, ʻa ia naʻa nau hohaʻa lahi ange ki he founga ʻenau fanofanó ʻi he anga ʻenau tokangaʻi ʻenau ngaahi mātuʻá. (Māt. 15:1-11) Naʻe ʻohovale nai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi heʻene ngaahi leá. Ko hono moʻoní, naʻa nau ʻeke kiate ia: “ʻOkú ke ʻilo naʻe tūkia ʻa e kau Fālesí ʻi he fanongo ki he meʻa naʻá ke leaʻakí?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ko e ʻakau kotoa pē naʻe ʻikai ke tō ʻe heʻeku Tamai fakahēvaní ʻe taʻakifuʻu ia. Tuku ai pē ʻa kinautolu ia. Ko e kau takimuʻa kui kinautolu. Kapau leva ʻoku taki ʻe ha tangata kui ha tangata kui, te na fakatou tō ʻi ha luo.” (Māt. 15:12-14) Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Sīsū ʻa e fakafeangai ʻikai lelei ʻa e kau taki lotú ke ne taʻofi ia mei hono leaʻaki ʻa e moʻoní.
Hoko Ai Pē ko e Tokotaha Fakaafe ʻa Sihova ʻo Taʻengata!
8 Ko e faʻahinga ʻoku nau ‘leaʻaki ʻa e moʻoni ʻoku ʻi honau lotó’ ʻoku ʻikai ke nau fakangalingali ke talangofua ʻi he sio ʻa e kakaí lolotonga ia ʻoku nau maumauʻi fakapulipuli ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. (ʻAi. 29:13) ʻOku nau fakaʻehiʻehi mei he tōʻonga kākaá. Ko ha tokotaha kākā ʻe kamata nai ke ne veiveiua fekauʻaki mo e fakapotopoto ʻa e ngaahi lao ʻe niʻihi ʻa Sihová. (Sēm. 1:5-8) Te ne talangataʻa nai kia Sihova ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hā ngali ʻikai loko mahuʻinga kiate iá. Pea kapau leva ʻoku hangē ʻoku ʻikai ha ngaahi nunuʻa ʻene talangataʻá, te ne hoko nai ai ʻo loto-lahi ke toe maumauʻi lahi ange ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, pea ʻe hoko ʻene lotú ʻo mālualoi. (Tml. 8:11) Kae kehe, ʻoku tau loto ke hoko ʻo faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.
Makakoloa Fakalaumālie
it “ʻAlieli” ¶1-mwbr; it “ʻAlieli” Fika 3-mwbr
ʻAlieli
(ʻAlieli) [Tafuʻanga Afi ʻo e ʻŌlita ʻo e ʻOtuá; pe, Laione ʻa e ʻOtuá].
3. Ko ha hingoa fakamisiteli naʻe ngāueʻaki ʻi he ʻAisea 29:1, 2, 7 ʻo ʻuhinga ki Selusalema. Naʻe tuʻu ʻi Selusalema ʻa e temipale ʻo e ʻOtuá pea naʻe ʻi hono lotoʻaá ʻa e ʻōlita faifeilaulaú. Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe hangē ia ʻoku hoko ʻa e koló ko e tafuʻanga afi ʻo e ʻōlita ʻo e ʻOtuá. Naʻe pau ke toe hoko foki ia ko e senitā ʻo e lotu maʻa ʻa Sihová. Kae kehe, ko e pōpoaki ʻi he ʻAisea 29:1-4 ʻokú ne tomuʻa tala ha meʻa fakalilifu ʻa ia ko e fakaʻauha ʻoku tuʻunuku mai ki Selusalema ʻi he nima ʻo e kau Pāpiloné ʻi he 607 K.M., pea ʻi he taimi ko iá te ne hoko ai ko ha “tafuʻanga afi” ʻi ha ʻuhinga kehe: Ko ha kolo ʻoku tāfea ʻi he lingitotó mo keina ʻe he afi pea ʻoku fonu ia ʻi he ʻangaʻanga ʻo e faʻahinga kuo mate ʻi he fakaʻauhá. Ko e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e fakatamaki ko ení ʻoku lave ki ai ʻi he veesi 9 ki he 16. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻi he ʻAisea 29:7, 8, ko e ngaahi puleʻanga ʻoku nau fai ha fakaʻauha pehē ki Selusalemá heʻikai ke lavameʻa ʻenau taumuʻa fakaʻosí.
FEPUELI 2-8
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 30-32
Hūfanga ʻi he Lalo Kapakau ʻo Sihová
Ko Sihova ʻa Hotau Hūfangaʻangá
7 ʻI hono ʻai ʻa Sihova ke hoko ko hotau hūfangaʻangá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakafiemālie mei he ngaahi leá ni: “Te ne ʻufiʻufi koe ʻaki hono fulufulu, pea te ke toi [“hūfanga,” NW] ʻi hono lalo kapakau: ko ʻene fai moʻoni ko ho pa mo fakaū.” (Sāme 91:4) ʻOku maluʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻo hangē pē ko e lofa mai ʻa ha foʻi manupuna ko ha faʻē ʻo maluʻi hono ʻuhikí. (Aisea 31:5) ‘Te ne ʻufiʻufi kitautolu ʻaki hono fulufulú.’ ʻI hono fakalūkufuá, ko e “fulufulu” ʻo ha manupuna ko hono ongo kapakaú. ʻOku hanga ʻe ha foʻi manupuna ʻo ʻufiʻufi ʻaki kinaua ʻa hono ʻuhikí, ʻo maluʻi kinautolu mei he fanga manu fekaí. ʻI he hangē ha fanga kiʻi ʻuhikí, ʻoku tau malu ʻi he malumalu ʻo e fulufulu fakaefakatātā ʻo Sihová koeʻuhi kuo tau maʻu ʻa e hūfangaʻanga ʻi heʻene kautaha Kalisitiane moʻoní.—Lute 2:12; Sāme 5:1, 11.
ʻE Tokoniʻi Koe ʻe Sihova Lolotonga ʻa e Taimi Faingataʻá
13 Meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau faí. Tauʻi ʻa e hehema ke fakamavaheʻi koé. ʻI heʻetau fakamavaheʻi kitautolú, ʻoku faʻa pokopokosiʻi ai ʻa e anga ʻetau vakaí, pea kamata ke tau fakakaukau kiate kitautolu pē mo e ngaahi palopalema ʻoku tau fouá. Ko e faʻahinga fakakaukau ko ení ʻe lava ke ne uesia ʻa e ngaahi fili ʻoku tau faí. (Pal. 18:1) Ko e moʻoni, ʻoku tau fiemaʻu kotoa ha kiʻi taimi ke toko taha, tautefito ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi tuʻunga fakamamahí. Kae kehe, kapau te tau fakamavaheʻi kitautolu ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa, ʻe lava ke tau talitekeʻi ai ʻa e ngaahi founga tofu pē ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke poupouʻi kitautolú. Ko ia neongo ʻa e hā mātuʻaki faingataʻa nai ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí, tali lelei ʻa e tokoni mei ho fāmilí, ngaahi kaumeʻá, mo e kau mātuʻá. Vakai kiate kinautolu ʻi honau tuʻunga totonú—ko e founga ia ʻa Sihova ke poupouʻi ai koé.—Pal. 17:17; ʻAi. 32:1, 2.
“Te Ne ʻAi Kimoutolu Ke Mou Mālohi”—Anga-Fēfē?
19 ʻE lava fēfē ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo ʻamanakí? Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní, lau ʻa e fakamatala ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e Palataisí pea fakalaulauloto ki ai. (ʻAi. 25:8; 32:16-18) Fakakaukauloto atu ki he tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e moʻuí ʻi he māmani foʻoú. Sioloto atu ʻokú ke ʻi ai. Ko hai ʻokú ke sio ki aí? Ko e hā ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke fanongo ki aí? ʻOku fēfē hoʻo ongoʻí? Ke tokoni ki hoʻo siolotó, vakai ki he fakatātā ʻi heʻetau ʻū tohí ʻoku hā ai ʻa e Palataisí pe sio ʻi ha vitiō hiva, hangē ko e Māmani Foʻou Teu ke Hoko Maí, Kuo Vavé Ni Mai pe Sioloto Atu ki ha Taimi. Kapau ʻoku tau tauhi maʻu ʻi hotau ʻatamaí ʻa e ʻamanaki ki he māmani foʻoú, ko ʻetau ngaahi palopalemá ʻe hoko ʻo “fakataimi pē mo maʻamaʻa.” (2 Kol. 4:17) Ko Sihova te ne ʻai koe ke ke mālohi, fakafou ʻi he ʻamanaki kuó ne ʻoatu kiate koé.
Makakoloa Fakalaumālie
it “Mā” ¶6-mwbr
Mā
Ngāueʻaki Fakaefakatātā. ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea “mā” ʻoku lahi hono ngaahi ʻuhinga fakaefakatātā. Ko e fakatātaá, naʻe tala ʻe Siosiua mo Kēlepi ki he kau ʻIsilelí ko e kakai ʻo Kēnaní “ko ʻetau mā kinautolu,” ngalingali ʻo ʻuhingá ʻe faingofua pē ke ikunaʻi kinautolu pea ko e ikuna ko ení te ne fakaivimālohiʻi ʻa ʻIsileli. (Nōm. 14:9) Ko e mamahi lahi ʻoku haʻu fakataha nai mo e ʻikai maʻu ʻa e hōifua fakaʻotuá ʻoku fakatātaaʻi ia ʻi he Saame 80:5, ʻa ia ʻoku lave ai fekauʻaki mo Sihova ko e Tauhi-Sipi ʻo ʻIsilelí: “ʻOkú ke fafangaʻaki kinautolu ʻa e loʻimatá ko ʻenau mā.” ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakamatalaʻi ʻa Sihova ʻokú ne ʻoange ki hono kakaí “ʻa e mā ko e mamahí mo e vai ko e faingataʻá,” ʻo ngalingali ʻoku ʻuhingá ki he ngaahi tuʻunga te nau hokosia lolotonga hono ʻākoloʻi kinautolú pea ʻe anga-maheni ia kiate kinautolu ʻo hangē ko e mā mo e vaí.—ʻAi. 30:20.
FEPUELI 9-15
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 33-35
“Ko Ia ʻa e Maʻumaʻulutaʻanga ʻi Ho Taimí”
ʻE Tokoniʻi Koe ʻe Sihova Lolotonga ʻa e Taimi Faingataʻá
7 Ko e polé. ʻI heʻetau foua ha ʻahiʻahi faingataʻa, ko ʻetau ngaahi ongoʻí, fakakaukaú, mo e fakafeangaí heʻikai nai hoko ʻo mafamafatatau ʻo hangē ko e tuʻunga anga-mahení. Te tau ongoʻi nai ʻo hangē ʻoku fepālekina holo kitautolu ʻe heʻetau ngaahi ongoʻi mālohí. Ko Ana, naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne pehē naʻá ne fekuki mo ha ngaahi ongoʻi kehekehe hili ʻa e mate ʻa Luis. Naʻá ne pehē: “ʻI he kamata ke u ongoʻi ʻoku honge ifo ʻa e moʻuí, ʻoku kamata ke u ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate au. Naʻá ku toe ʻita foki ʻi heʻene pulí.” ʻIkai ko ia pē, naʻe ongoʻi liʻekina ʻa Ana peá ne ongoʻi feifeitamaki ʻi he pau ke ne fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe tokangaʻi lelei ʻe Luis. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne ongoʻi ʻo hangē ʻokú ne afāngia ʻi tahí. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku kamata ai ke lōmekina kitautolu ʻe he ngaahi ongoʻi peheé?
8 Meʻa ʻe fai ʻe Sihová. ʻOkú ne fakapapauʻi mai te ne ʻai kitautolu ke tau tuʻu maʻu. (Lau ʻa e 1 Pita 5:10.) ʻI hono maʻu ʻe ha afā ha vaka ʻi tahi, ʻe kamata nai ke sēlue. Ke taʻotaʻofi ení, ko e ngaahi vaka lahi ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻi lalo ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e vaká ʻokú ne ʻai ia ke tuʻu maʻu. ʻOku tokoni eni ki hono fakasiʻisiʻi ʻa e sēlue ʻa e vaká, ʻo ʻai ʻa e tuʻungá ke malu ange mo fakafiemālie ange ki he kau pāsesé. Kae kehe, ko e ngaahi meʻa ko eni ʻoku tokoni ki hono fakatuʻumaʻuʻi ʻa e vaká ʻoku ngāue lelei tahá ʻi he taimi ʻoku ngaʻunu ai ʻa e vaká ki muʻá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe ʻai kitautolu ʻe Sihova ke tau tuʻu maʻu ʻi heʻetau ngaʻunu faitōnunga ki muʻa ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí.
Tauhi Maʻu ʻa e Fiefiá ʻi he Kātekina ʻa e ʻAhiʻahí
10 Fakaleleiʻanga: Kole kia Sihova ha poto. Kapau ʻoku tau loto ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he fiefia, kuo pau ke tau ʻuluaki kole kia Sihova ʻi he lotu ke foaki mai ʻa e poto ʻoku tau fiemaʻu ke fai ʻaki ʻa e ngaahi fili leleí. (Lau ʻa e Sēmisi 1:5.) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangaí kapau ʻoku ʻikai tali vave mai ʻe Sihova ʻetau lotú? ʻOku pehē ʻe Sēmisi ʻoku totonu ke tau “hanganaki kole” ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai fakaʻitaʻi ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau hanganaki kole ai kiate ia ha potó. Heʻikai te ne ngāhiʻi kitautolu. Ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne “foaki nima-homo” ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai ki ha poto ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí. (Saame 25:12, 13) ʻOkú ne ʻafioʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻokú ne kaungāongoʻi, pea ʻokú ne loto-lelei ke tokoniʻi kitautolu. Ko hono moʻoní, ko ha ʻuhinga ia ki heʻetau fiefiá! Ka ʻoku anga-fēfē hono foaki mai ʻe Sihova ʻa e potó?
11 ʻOku foaki mai ʻe Sihova ʻa e potó fakafou ʻi heʻene Folofolá. (Pal. 2:6) Ke maʻu ʻa e poto ko iá, kuo pau ke tau ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo e ngaahi tohi Fakatohitapú. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono maʻu pē ʻa e ʻiló. Kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí ʻaki ʻa e talangofua ki heʻene faleʻí. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Mou hoko ko e kau fai ki he folofolá ʻo ʻikai ko e kau fanongo pē.” (Sēm. 1:22) ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau hoko ʻo fakamelino ange, fakaʻatuʻi ange mo fonu he meesi. (Sēm. 3:17) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga ko iá ke tau fekuki mo ha ʻahiʻahi pē pea ʻikai mole ai ʻetau fiefiá.
ip-1 352-355 ¶21-22-mwbr
“ʻE ʻIkai ha Taha ʻOku Nofo Ai Te Ne Pehē: ‘ʻOku Ou Puke.’”
21 Kae kehe, ko e kikite ʻa ʻAiseá ʻoku ʻi ai hono toe fakahoko ʻi he ʻahó ni. Ko e kakai ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni kuo nau toe fiefia foki ʻi ha fakamoʻui fakalaumālie. Kuo fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he ngaahi akonaki loi hangē ko e laumālie taʻefaʻamaté, ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, mo e afi ʻo helí. ʻOku nau maʻu ʻa e tataki fakaeʻulungaanga ʻa ia ʻoku lava ke fakatauʻatāinaʻi ai kinautolu mei he ngaahi tōʻonga taʻetāú pea tokoniʻi kinautolu ke fai ha ngaahi fili lelei. Mālō mo e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku nau maʻu ai ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea fiefia ʻi hono maʻu ha konisēnisi maʻa. (Kolose 1:13, 14; 1 Pita 2:24; 1 Sione 4:10) Ko e fakamoʻui fakalaumālie ko ení kuo ʻi ai hono ngaahi ʻaonga fakaesino. Ko e fakatātaá, ko e fakaʻehiʻehi mei he fehokotaki fakasino taʻetāú mo hono ngāueʻaki ʻo e tapaká ʻoku maluʻi ai ʻa e kau Kalisitiané mei he ngaahi mahaki ʻoku tufaki holo ʻe he fehokotaki fakasinó mo e kalasi kehekehe ʻo e kanisaá.—1 Kolinitō 6:18; 2 Kolinitō 7:1.
22 ʻIkai ko ia pē, ʻe ʻi ai hono fakahoko lahi ange ʻa e ngaahi lea ʻo e ʻAisea 33:24 hili ʻa ʻĀmaketone, ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa e Puleʻanga Faka-Mīsaiá, ʻe hokosia ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha fakamoʻui fakaesino fakataha mo ha fakamoʻui fakalaumālie. (Fakahā 21:3, 4) Hili ha taimi nounou mei hono fakaʻauha ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa Sētané, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe fakahoko ʻi ha tuʻunga fakamāmanilahi ʻa e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sīsū lolotonga ʻene ʻi he māmaní. ʻE ʻā ʻa e mata ʻo e kuí, ʻe fanongo ʻa e telinga ʻo e tulí, pea ʻe luelue ʻa e heké! (ʻAisea 35:5, 6) ʻE fakaʻatā heni ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻe hao moʻui atu ʻi he fuʻu mamahi lahí ke nau kau ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko hono ʻai ʻa e māmaní ke hoko ko ha palataisi.
Makakoloa Fakalaumālie
Hanganaki Fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní”
8 ‘ʻOku mātuʻaki fakatupu tokanga kotoa ia,’ ko e fakakaukau nai ia ʻa e niʻihi, ‘ka ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ʻo e meʻa ko ia naʻe hoko fuoloa ki he kau Siú ʻi he kuohilí kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni?’ Ko hono moʻoní ʻio, koeʻuhí, ʻi ha ʻuhinga, ʻoku tau lolotonga fononga ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní.” Tatau ai pē pe ʻoku tau kau ʻi he kau paní pe ko e “fanga sipi kehe,” ʻoku fiemaʻu ke tau nofo ai pē ʻi he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” koeʻuhi ʻoku taki atu ai kitautolu ki he palataisi fakalaumālié pea ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻangá ʻi he kahaʻú. (Sione 10:16) Talu mei he 1919 T.S., ko e laui miliona ʻo e kau tangata, kau fefine mo e fānau kuo nau mavahe mei Pāpilone ko e Lahi, ʻa e ʻemipaea ʻi māmani ʻo e lotu loí, pea kamata ke nau fononga ʻi he hala fakaefakatātā ko iá. ʻOku ngalingali ʻokú ke kau ai. Neongo naʻe fakaava ʻa e halá ʻi he taʻu ʻe 100 nai kuo maliu atú, ko hono teuteu ʻo e hala lahi ko iá naʻe kamata ʻi he laui senituli ki muʻa ange.
FEPUELI 16-22
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 36-37
“ʻOua Naʻá Ke Ilifia Koeʻuhí ko e Ngaahi Lea Naʻá Ke Fanongoá”
it “Hesekaia” Fika 1 ¶14-mwbr
Hesekaia
Taʻelavameʻa ʻa Senakalipe ʻi Selusalema. ʻOku hoko ʻa e meʻa naʻe ʻamanekina ʻe Hesekaiá. Naʻe ʻohofi ʻe Senakalipe ʻa Selusalema. Lolotonga hono ʻākoloʻi ʻe Senakalipe mo ʻene kau taú ʻa e kolo fakakolotau mālohi ko Lākisí, naʻá ne fekauʻi atu ha konga ʻo ʻene kau taú fakataha mo ha kau ʻeikitau ke kounaʻi ʻa Selusalema ke nau tukulolo. Ko ʻenau tangata-leá ko e Lapisaké (ʻoku ʻikai ko e hingoa ia ʻo e tangatá ka ko hono lakanga fakakautaú), ʻa ia naʻá ne poto lelei ʻi he lea faka-Hepeluú. Naʻá ne manukiʻi leʻo-lahi ʻa Hesekaia pea lumaʻi ʻa Sihova, ʻo ne lea pōlepole ʻo pehē heʻikai lava ke fakahaofi ʻe Sihova ʻa Selusalema ʻo hangē pē ko e ʻikai lava ʻa e ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻanga kehé ʻo fakahaofi ʻa e fonua ʻo honau kau lotú mei he tuʻi ʻo ʻAsīliá.—2 Tuʻi 18:13-35; 2 Kal. 32:9-15; ʻAi. 36:2-20.
ip-1 387 ¶10-mwbr
ʻOku Fakapaleʻi ʻa e Tui ʻa ha Tuʻi
10 ʻOku fakamanatu ange leva ʻe he Lapisaké ki he kau Siú ko ʻenau kau taú ʻoku ʻikai haʻanau teitei vāvātatau. ʻOkú ne poleʻi kinautolu ʻi he hīkisia: “Te u ʻoatu kiate koe ʻa e hoosi ʻe 2,000 kapau ʻe lava ke ke maʻu ha faʻahinga ʻoku tokolahi feʻunga ke nau heka ai.” (ʻAisea 36:8) Ka ko hono moʻoní, ʻoku mahuʻinga pe ʻoku tokolahi pe tokosiʻi ʻa e kau tau heka hoosi ʻa Siutá? ʻIkai, koeʻuhí ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻa e fakahaofi ʻo Siutá ʻi ha mālohi fakakautau. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Palōveepi 21:31 ʻa e ngaahi meʻá ʻo anga peheni: “ʻOku teuteu ʻa e hōsí ki he ʻaho ʻo e taú, ka ko e fakamoʻuí ʻoku meia Sihova ia.” ʻOku taukaveʻi leva ʻe he Lapisaké ko e tāpuaki ʻa Sihová ʻoku ʻi he kau ʻAsīliá ia, kae ʻikai ko e kau Siú. He ka naʻe ʻikai, heʻikai lava ʻa e kau ʻAsīliá ʻo hū ki he vahefonua ʻo Siutá.—ʻAisea 36:9, 10.
ip-1 388 ¶13-14-mwbr
ʻOku Fakapaleʻi ʻa e Tui ʻa ha Tuʻi
13 ʻOku ngāueʻaki ʻe he Lapisaké ha meʻatau ʻe taha ʻi heʻene ngaahi fakakikihí. ʻOkú ne fakatokanga ki he kau Siú ke ʻoua te nau tui kia Hesekaia kapau te ne pehē: “ʻE fakahaofi kitautolu ʻe Sihova.” ʻOku fakamanatu ange ʻe he Lapisaké ki he kau Siú ko e ngaahi ʻotua ʻo e kau Samēliá naʻe ʻikai ke nau lava ʻo maluʻi ʻa e matakali ʻe hongofulú mei hono ikunaʻi ʻe he kau ʻAsīliá. ʻOkú ne toe fehuʻia ʻa e mālohi ʻo e ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻanga kehe kuo ikunaʻi ʻe ʻAsīliá ʻi heʻene ʻekeʻi, “Ko fē ʻa e ngaahi ʻotua ʻo Hēmati mo ʻĀpatí? Ko fē ʻa e ngaahi ʻotua ʻo Sipalavaimí? Pea kuo nau fakahaofi koā ʻa Samēlia mei hoku nimá?”—ʻAisea 36:18-20.
14 Ko e moʻoni, koeʻuhi ko e Lapisaké ko ha tokotaha lotu ia ki he ngaahi ʻotua loí, ʻoku ʻikai ke ne mahinoʻi ʻoku ʻi ai ha faikehekehe lahi ʻi he vahaʻa ʻo Samēlia mo Selusalemá. Naʻe tafoki ʻa Samēlia ʻo fakafepaki ki he moʻoní ka ko Selusalema naʻe ʻi he malumalu ia ʻo Hesekaiá. Ko ia ko e ngaahi ʻotua loi ʻo Samēliá naʻe ʻikai hanau mālohi ke fakahaofi ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulú. (2 Tuʻi 17:7, 17, 18) ʻI hono kehé, naʻe siʻaki ʻe Selusalema ʻa e ngaahi ʻotua loí pea kuo nau foki ʻo tauhi kia Sihova. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ke feinga ʻa e kau fakafofonga ʻe toko tolu mei Siutá ke fakamatalaʻi eni ki he Lapisaké. “Naʻa nau hanganaki fakalongolongo pē pea ʻikai te nau puʻaki ha foʻi lea ʻe taha ʻo fai ha tali kiate ia, he naʻe tuʻutuʻuni ʻe he tuʻí, ‘Kuo pau ke ʻoua naʻa mou fai ha tali kiate ia.’” (ʻAisea 36:21) ʻOku foki ʻa ʻIlaiakimi, Sepinā mo Sioa kia Hesekaia ʻo fai ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻa e Lapisaké.—ʻAisea 36:22.
Makakoloa Fakalaumālie
it “Piti” ¶4-mwbr
Piti
Naʻe tala ʻe Sihova kia Tuʻi Senakalipe ʻo ʻAsīliá: “Te u ʻai ai ʻa ʻeku mātaʻú ki ho ihú mo ʻeku pití ki he vahaʻa ʻo ho loungutú, pea te u taki fakafoki koe ʻi he hala naʻá ke haʻu aí.” (2 Tuʻi 19:28; ʻAi. 37:29) Naʻe pau ke taʻofi ʻe Senakalipe ʻa hono ʻākoloʻi ʻo Selusalemá pea foki ki Ninive, ʻo ʻikai koeʻuhí naʻá ne loto ki ai ka naʻe ueʻi ia ʻe Sihova. Ki mui ai, naʻe fakapoongi ia ʻe hono ongo fohá tonu. (2 Tuʻi 19:32-37; ʻAi. 37:33-38) Ko hono fakapiti ʻe Sihova ʻa e kaungao ʻo hono ngaahi filí ʻoku fakahaaʻi ai ʻa hono puleʻi kakato kinautolu ʻo hangē pē ko hano puleʻi ha monumanu ʻaki ha piti.—ʻAi. 30:28.
FEPUELI 23–MAʻASI 1
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ ʻAISEA 38-40
“Te Ne Tokangaʻi ʻa ʻEne Tākangá ʻo Hangē ha Tauhi-Sipí”
Meʻa ʻOku Fakaeʻa ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo Hono Faʻutohí
3 Lau ʻa e ʻAisea 40:8. Kuo tokonaki mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e tataki lelei ki he kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻi he laui afeʻi taʻu. Kuo malava fēfē ia? He ko ē, ko e Folofolá naʻe hiki ia ʻi ha taimi fuoloa ʻi he kuohilí ʻi he naunau ʻauhangofua, ko ia ʻoku ʻikai ke kei maʻu he ʻahó ni ʻa e ngaahi muʻaki tataú. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova naʻe hiki ha ngaahi tatau ʻo e potutohi toputapú. Neongo ko e kau hiki-tataú naʻa nau taʻehaohaoa, naʻa nau mātuʻaki tokanga ʻi hono hiki iá. Ko e fakatātaá, ʻi he fekauʻaki mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, naʻe hiki ʻe ha mataotao ʻe taha: “ʻE lava moʻoni ke pehē kuo ʻikai ha toe tohi motuʻa kehe kuo ʻomai ʻo mātuʻaki tonu mātē pehē.” Ko ia neongo ʻa e fuoloa ʻo e taimi naʻe hiki aí, ko e ngaahi naunau ʻauhangofua naʻe ngāueʻakí, pea mo e taʻehaohaoa ʻa e kau hiki-tataú, ʻoku lava ke tau tuipau ko e ngaahi lea ʻoku tau lau ʻi heʻetau Tohi Tapu ʻi he ʻaho ní ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa hono Faʻutohí, ʻa Sihova.
4 Ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e “meʻaʻofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē.” (Sēm. 1:17) Ko e Tohi Tapú ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa lelei taha kuo foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolú. Ko ha meʻaʻofa ʻokú ne fakahaaʻi mai ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha-foakí—ko ʻene ʻiloʻi lelei kitautolú pea mo ʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻOku tatau pē ia mo e Tokotaha-Foaki ʻo e Tohi Tapú. ʻI heʻetau sivisiviʻi ʻa e meʻaʻofa ko ení, ʻoku tau ako ai ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo Sihova. ʻOku tau ako ai fekauʻaki mo ʻene ʻiloʻi lelei kitautolú pea mo ʻetau fiemaʻú. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻulungaanga ʻe tolu ʻo Sihova: Ko ʻene potó, ko ʻene fakamaau totonú mo ʻene ʻofá. Tau ʻuluaki lāulea angé ki he ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻi he Tohi Tapú ʻa e poto ʻo e ʻOtuá.
Mālohi Fakaemaluʻi—“Ko e ʻOtuá ko Hotau Hūfangaʻanga”
7 ʻI hono fakahoa ia ki ha tauhi-sipí, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa ʻene holi loto-moʻoni ke maluʻi kitautolú. (Isikeli 34:11-16) Manatuʻi ʻa e fakamatala fekauʻaki mo Sihová ʻoku hā ʻi he ʻAisea 40:11 (PM), naʻe lāulea ki ai ʻi he Vahe 2 ʻo e tohí ni: “Te ne fafaga ene faga sibi o hage koe tauhi: te ne tanaki ae faga lami aki hono nima, bea fua akinautolu i hono fatafata.” ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e kiʻi lamí ʻo ʻi he “fatafata” ʻo e tauhi-sipí—ʻa e ngaahi pelu ʻo e konga ki ʻolunga ʻo hono kofú? ʻOku fakaofiofi nai ʻa e kiʻi lamí ki he tauhi-sipí, naʻa mo ʻene fakalalave ki hono vaʻé. Kae kehe, ko e tauhi-sipí ia kuo pau ke ne punou hifo, toʻo hake ʻa e kiʻi lamí, pea tuku fakaalaala ia ʻi he malu ʻo hono fatafatá. Ko ha fakatātā anga-ʻofa moʻoni ē ʻo e loto-lelei ʻa hotau Tauhi-Sipi Lahí ke tokangaʻi mo maluʻi kitautolú!
“ʻOkú Ne Foaki ʻa e Mālohi ki he Tokotaha Helaʻiá”
4 Lau ʻa e ʻAisea 40:26. Kuo ʻikai malava ʻe ha taha ke ne lau ʻa e ngaahi foʻi fetuʻu kotoa ʻi he ʻunivēsí. ʻOku tui ʻa e kau saienisí ʻoku ʻi ai nai ʻa e foʻi fetuʻu ʻe 400 piliona ʻi hotau kanivá pē. Neongo ia, ʻoku fakahingoa ʻe Sihova ʻa e foʻi fetuʻu taki taha. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he meʻa ko iá fekauʻaki mo Sihová? Kapau ʻokú ne mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi he ngaahi foʻi fetuʻu ʻoku ʻikai ke moʻuí, sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi kuo pau ʻokú ne maʻu fekauʻaki mo koé! ʻOkú ke tauhi kiate ia, ʻo ʻikai koeʻuhí pē kuo pau ke ke fai pehē, ka koeʻuhí ʻokú ke ʻofa kiate ia. (Saame 19:1, 3, 14) Ko ʻetau Tamai ʻofeiná ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo koe. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “naʻa mo homou ngaahi tuʻoni louʻulú kuo ʻosi lau fakalautelau ia” ʻe ia. (Māt. 10:30) ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ʻiloʻi ‘ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku foua ʻe he faʻahinga taʻemelé.’ (Saame 37:18) ʻOku hā mahino, ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo hoʻo ngaahi palopalemá, pea ʻe lava ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi ʻokú ke fiemaʻu ke ke kātekina taki taha ai iá.
5 Lau ʻa e ʻAisea 40:28. Ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e ivi kotoa pē. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he lahi ʻo e ivi ʻokú ne ʻomai ki he laʻaá. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi saienisi ko David Bodanis ʻoku faʻu ʻe he laʻaá ʻi he sekoni taki taha ʻa e ivi lahi tatau mo e ivi ʻi he pā ʻa ha foʻi pomu ʻātomi ʻe laui piliona. Ko e tokotaha fakatotolo ʻe taha naʻá ne fikaʻi ʻo pehē ko e lahi ʻo e ivi ʻoku faʻu ʻe he laʻaá ʻi he sekoni pē ʻe tahá te ne tokonaki ki he kakai kotoa ʻi he māmaní ʻa e ivi feʻunga ki he taʻu ʻe 200,000! Ko e moʻoni, ko Sihova, ʻa e tokotaha ʻokú ne ʻomai ʻa e ivi ki he laʻaá, ʻoku lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻoku tau fiemaʻu ke kātekina ʻaki ʻetau ngaahi palopalemá.
6 Lau ʻa e ʻAisea 40:29. Ko e tauhi kia Sihová ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e fiefia lahi. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Mou fua ʻeku ʻioké.” Pea naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Te mou maʻu ha fakaivifoʻou kiate kimoutolu. He ko ʻeku ʻioké ʻoku fakafiemālie, pea ko ʻeku kavengá ʻoku maʻamaʻa.” (Māt. 11:28-30) ʻOku mātuʻaki moʻoni eni! ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau ongoʻi ongosia nai ai ʻi heʻetau mavahe mei ʻapi ke maʻu ʻa e fakatahá pe ʻalu he malangá. Ka ʻoku fēfē ʻetau ongoʻí ʻi he taimi ʻoku tau foki aí? ʻOku tau ongoʻi fakaivifoʻou pea mateuteu lelei ange ai ke fekuki mo ʻetau ngaahi palopalemá. Ko e moʻoni, ko e ʻioke ʻa Sīsuú ʻoku fakafiemālie.
Makakoloa Fakalaumālie
ip-1 400 ¶7-mwbr
“Mou Fakafiemālieʻi ʻa Hoku Kakaí”
7 Ko e toe fakafoki ʻi he senituli hono ono K.M. naʻe ʻikai ko e fakahoko pē ia ʻo e kikite ko ení. Naʻe toe ʻi ai hono fakahoko ʻe taha ʻi he ʻuluaki senituli T.S. Ko Sione Papitaiso ʻa e leʻo ʻo e taha “ʻoku kalanga ʻi he toafá” ʻo fakahoko ai ʻa e ʻAisea 40:3. (Luke 3:1-6) ʻI hono fakamānavaʻí, naʻe ngāueʻaki ʻe Sione ʻa e ngaahi lea ʻa ʻAiseá ʻo ʻuhinga kiate ia tonu. (Sione 1:19-23) Naʻe kamata ʻi he 29 T.S. ʻa hono teuteu ʻe Sione ʻa e halá kia Sīsū Kalaisi. ʻI hono tomuʻa tala ʻa e ngāue ʻe fakahoko ʻe Sioné naʻe ueʻi ai ʻa e kakaí ke nau kumi ki he Mīsaia naʻe talaʻofá koeʻuhí ke nau fanongo mo muimui kiate ia. (Luke 1:13-17, 76) Fakafou ʻia Sīsū, ʻe taki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga fakatomalá ki he tauʻatāina ʻa ia ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne ʻomaí—ko e tauʻatāina mei he pōpula ki he angahalá mo e maté. (Sione 1:29; 8:32) Ko e ngaahi lea ʻa ʻAiseá naʻe ʻi ai hono fakahoko lahi ange fakafou ʻi hono fakahaofi ʻa e toenga ʻo e ʻIsileli fakalaumālié mei Pāpilone ko e Lahi ʻi he 1919 pea mo hono fakafoki kinautolu ki he lotu moʻoní.