TOKONI KI HE FĀMILÍ | ʻOHAKE ʻA E FĀNAÚ
Meʻa ke ʻIlo ʻe he Mātuʻá Fekauʻaki mo e Senitā Tokangaʻi ʻo e Fānau Īkí
Ko e ngaahi mātuʻa ngāue ʻe niʻihi ʻoku nau fili ke totongi ha senitā ke ne tokangaʻi ʻenau fānau iiki teʻeki akó—ko ha kautaha ʻoku hangē ha akoʻangá. ʻE lelei nai eni ki hoʻo kiʻi tamá?
Ngaahi fehuʻi ke ke ʻeké
ʻE tākiekina nai ʻe he senitaá ʻa e vahaʻangatae ʻo e mātuʻá mo e kiʻi tamá? ʻIo ʻe malava. ʻI he kei siʻi ʻa e kiʻi tamá, ʻoku tupulekina vave hono ʻatamai ʻi he ngaahi founga ʻokú ne tākiekina ʻene feohi mo e niʻihi kehé. Ko ia, feinga ho lelei tahá ke fakamoleki ʻa e taimi te ke malavá lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko ení.—Teutalōnome 6:6, 7.
Ko e ngaahi mātuʻa ʻoku nau fili ke ʻave ʻenau fānaú ki he senitaá ʻoku totonu ke nau fakakaukau ki he founga te nau kei tauhi maʻu ai ha haʻi vāofi mo ʻenau kiʻi tamá.
ʻE fakavaivaiʻi nai ʻe he senitaá hoʻo tākiekina hoʻo kiʻi tamá? ʻIo ʻe malava. “Ko e lahi ange ʻa e taimi ʻoku feohi ai ʻa e fānau teʻeki akó mo e fānau kehe ʻi he senitaá, ko e lahi ange ia hono tākiekina kinautolu ʻe he ngaahi toʻumeʻa ko iá,” ko e fakamatala ia ʻo e tohi Hold On to Your Kids.
Ko e ngaahi mātuʻa ʻoku nau fili ke ʻave ʻenau fānaú ki he senitaá ʻoku totonu ke nau fakakaukau pe ʻe kei malava pē ke nau hoko ko e faʻahinga faitākiekina tefito ʻi he moʻui ʻenau kiʻi tamá.
ʻE tokoni nai ʻa e senitaá ki he tuʻunga fakaako hoʻo kiʻi tamá ki muʻa ke ne hū ʻo akó? ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻio. Ka ko e niʻihi ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai ʻi ai ha ʻaonga fēfē ia ʻa e senitaá ki he ako ʻa e kiʻi tamá. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻoku pehē ʻe Penelope Leach ko ha toketā fakaʻatamai ki he fānaú: “Feinga ke ʻoua te ke fakakaukau ko e ‘akó’ ʻa e kī ki he lavameʻa ʻa e kiʻi tamá ʻi he moʻuí pea ko e vave ange ʻene maʻu iá ko e lelei ange ia kiate iá. He kapau te ke fai pehē, te ke iku fakasiʻia ai ʻa e mahuʻinga ʻo e ‘ako’ kuó ke ʻoange ki hoʻo kiʻi tamá talu mei hono fanauʻí.”
Ko e ngaahi mātuʻa ʻoku nau fili ke ʻave ʻenau fānaú ki he senitaá ʻoku totonu ke nau fakakaukau pe ʻoku ʻaonga mo fiemaʻu moʻoni ia.
ʻE malava kiate koe pe ko ho hoá ke nofo ʻi ʻapi ʻo tokangaʻi hoʻomo kiʻi tamá? ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku fakatou ngāue ʻa e ongo mātuʻá ke tauhi maʻu ha tuʻunga māʻolunga ange ʻi he moʻuí. ʻOku ʻaonga moʻoni nai ʻa e feilaulau ko ení?
Ko e ngaahi mātuʻa ʻoku nau fili ke ʻave ʻenau fānaú ki he senitaá ʻoku totonu ke nau fakakaukau pe ʻe lava ke nau fakasiʻisiʻi ʻenau fakamolé kae nofo ha taha ʻiate kinaua ʻi ʻapi.
Ko e fili ke ʻave hoʻo kiʻi tamá ki he senitaá ʻoku totonu ke toki fai pē ia hili hono sivisiviʻi fakalelei ʻa e tuʻungá pe ʻoku lelei pe ʻikai. Ka ʻi he hili hono fai iá, fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi ko ha fili lelei ia ki ho fāmilí ke totongi ha taha pe kautaha ke ne tokangaʻi hoʻo kiʻi tamá?
Meʻa ʻoku lava ke ke faí
ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú “ko e tokotaha fakapotopotó ʻokú ne fakakaukauʻi ʻene laka taki taha.” (Palōveepi 14:15) ʻI he fakakaukau ki he tefitoʻi moʻoni ko iá, fakakaukau fakalelei ki muʻa ke fili ʻa e founga ke tokangaʻi ai hoʻo kiʻi tamá.
Ako ki he ngaahi founga ke fili mei aí
ʻOku fili ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ke ʻave ʻenau fānaú ki ha ʻapi nofoʻanga tauhi fānau—mahalo ko ha tokotaha ngāue pē ʻe taha ai mo ha fānau tokosiʻi.
Ko e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻoku nau fili ha kāinga, tokotaha toʻo-tama ke nau nofo fakataha pe ko ha tokotaha toʻo-tama ke haʻu pē ʻo tokangaʻi ʻa e kiʻi tamá pea foki ki honau ʻapí he tuku ʻa e ngāué.
ʻOku ʻi ai pē ʻa e lelei mo e kovi ʻo e ngaahi fili ko ení. Fēfē ke ke talanoa ki ha ngaahi mātuʻa kuo nau ngāueʻaki ha taha ʻi he ngaahi founga ko ení? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e potó ʻoku ʻa e faʻahinga ia ʻoku kumi faleʻí.”—Palōveepi 13:10.
Kae fēfē kapau ʻokú ke fili ke ʻave ʻa e kiʻi tamá ki he senitaá? ʻI he tuʻunga ko iá . . .
Ako fekauʻaki mo e senitaá
Kuo ʻosi lēsisita fakalao ia? ʻOku anga-fēfē vakai ʻa e niʻihi kehé ki ai? ʻOku alafalalaʻanga?
ʻOku maʻa mo malu?
Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fai aí?a
Ako fekauʻaki mo e kau tauhí
Ko e hā ʻa e pōtoʻi ako ʻoku nau maʻú? ʻE kau nai heni ʻa e pōtoʻi ako ʻi hono tokangaʻi ʻa e fānau īkí, ko hono fakahoko ʻa e ʻuluaki fuofua tokoní pea mo e CPR.
ʻOku malava ke ke vakaiʻi ʻa e puipuituʻa ʻo e niʻihi te nau tauhi hoʻo kiʻi tamá pe ʻoku ʻi ai hanau lēkooti faihia?
ʻOku fetongitongi maʻu pē ʻa e kau tauhí? Kapau ko ia ʻoku ʻuhinga iá ʻe feʻunuʻaki maʻu pē hoʻo kiʻi tamá ki he tokotaha tauhi foʻou kotoa pē.
Ko e toko fiha ʻoku tokangaʻi ʻe he tokotaha tauhi ʻe taha? Kapau ʻoku fuʻu tokolahi ʻa e fānau ʻoku tokangaʻi ʻe ha tokotaha tauhi ʻe taha, kuo pau pē ʻe siʻisiʻi ange ʻa e tokanga ʻe ʻoange ki hoʻo kiʻi tamá. Ko hono moʻoní, ʻoku makatuʻunga ʻa e tokanga ʻoku fiemaʻu ʻe hoʻo kiʻi tamá ʻi hono taʻumotuʻá pea mo ʻene malavá.
ʻOku loto-lelei ʻa e kau tauhí ke nau fetuʻutaki mo koe fekauʻaki mo hoʻo ngaahi hohaʻá—pe ko ʻenau ngaahi hohaʻá?
a Ko e fakatātaá, ʻoku sio TV pē ʻa e fānaú pe ʻoku tokonaki ʻe he senitaá ha fanga kiʻi ngāue ʻoku lelei ange ki he tuʻunga fakaeʻatamai mo fakaesino ʻa e kiʻi tamá?