ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ
ʻE Lava Fēfē Ke U Fili ʻa e Tokotaha Lelei Ke U Faʻifaʻitaki ki Aí?
“ʻI heʻeku fehangahangai mo e ngaahi palopalema ʻi he ʻapiakó, naʻe tokoni kiate au ʻeku fakakaukau ki ha tokotaha naʻá ku saiʻia ai ʻa ia naʻá ne hokosia ha meʻa meimei tatau. Naʻá ku feinga leva ke muimui ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá. Naʻe faingofua ange ke kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá ʻi he ʻi ai ha tokotaha ke faʻifaʻitaki ki ai.”—Haley.
Ko e ʻi ai ha tokotaha ke faʻifaʻitaki ki aí ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalemá pea aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻá. Ko e kií ke fili ha tokotaha lelei ke faʻifaʻitaki ki ai.
Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fili fakapotopotó?
Ko e tokotaha ʻokú ke fili ke faʻifaʻitaki ki aí te ne tākiekina ʻa e anga hoʻo tōʻongá.
ʻOku tala ʻe he Tohi Tapú ki he kau Kalisitiané ke nau fakatokangaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau faʻifaʻitakiʻanga leleí, ʻo pehē: “ʻI hoʻomou vakavakai ki he ola lelei ʻo ʻenau tōʻongá, faʻifaʻitaki ki heʻenau tuí.”—Hepelū 13:7.
Fokotuʻu: Koeʻuhi ko e tokotaha ʻokú ke fili ke faʻifaʻitaki ki aí te ne tākiekina koe ki he lelei pe ki he kovi, fili ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku tuha ke fakaongoongoleleiʻi, kae ʻikai ko e faʻahinga pē ʻoku nau ongoongoa pe ʻoku mou ʻi he toʻu tatau.
“Naʻá ku ako lahi mei ha kaungā-Kalisitiane ko Adam—fakatouʻosi mei heʻene tōʻongá pea mo e kotoa ʻo ʻene fakafōtungá. ʻOku fakaofo ʻa ʻeku kei manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa pau naʻá ne leaʻaki mo fai. ʻOku ʻikai ke ne ʻiloʻi naʻá ne tākiekina lahi au.”—Colin.
Ko e tokotaha ʻokú ke fili ke faʻifaʻitaki ki aí te ne tākiekina ʻa e anga hoʻo fakakaukaú mo e ongoʻí.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua naʻa takihalaʻi kimoutolu. Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí.”—1 Kolinitō 15:33.
Fokotuʻu: Fili ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha ngaahi ʻulungaanga lelei, kae ʻikai ko ha tokotaha ʻoku matamatalelei. He ka ʻikai, te ke iku atu nai ki he loto-mamahi.
“ʻOkú ke ongoʻi ʻoku ʻikai hao mahuʻinga mo ʻikai fakaʻofoʻofa ʻi hoʻo fakahoa koe ki he kakai ʻoku manakoá. ʻE lava ke ne ʻai koe ke ke tokanga tōtuʻa ki ho fōtunga hā maí.”—Tamara.
Ke fakakaukau ki ai: Ko e hā nai ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo hono fili ʻa e kau ongoongoá mo e kau sipotí ke faʻifaʻitaki ki aí?
Ko e tokotaha ʻokú ke fili ke faʻifaʻitaki ki aí ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻá pe ʻikai.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva mo e potó ʻe hoko ai ʻo poto.”—Palōveepi 13:20.
Fokotuʻu: Fili ʻa e faʻahinga ʻa ia ko ʻenau tōʻongá ʻoku fakaeʻa mai ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻokú ke loto ke fakahāhaá. ʻI hoʻo siofi kinautolú, te ke ʻiloʻi nai ai ha ngaahi sitepu pau ʻe lava ke ke fou ai ke aʻusia hoʻo taumuʻá.
“ʻI he ʻikai fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku taʻetaʻepau hangē ko e pehē ‘ʻOku ou loto ke hoko ʻo fua fatongia lahi ange,’ ʻe lava ke ke pehē, ‘ʻOku ou loto ke hoko ʻo fua fatongia lahi ange hangē ko Sēiní. ʻOkú ne tauhi taimi maʻu pē pea ʻokú ne fai fakamātoato ʻene ngaahi ʻasainimení.’”—Miriam.
Ko e meʻa mahuʻinga tahá: ʻI he taimi ʻokú ke fili ai ha tokotaha lelei ke faʻifaʻitaki ki aí, ʻoku malava ai ke ke puleʻi pe ko e faʻahinga tokotaha fēfē te ke hoko ki aí.
Ko e ʻi ai ha tokotaha lelei ke ke faʻifaʻitaki ki aí, ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke vave hoʻo aʻusia ʻa hoʻo ngaahi taumuʻá!
Founga ʻo hono fai ʻa e filí
ʻE lava ke ke fili ʻa e tokotaha ke ke faʻifaʻitaki ki aí ʻi he taha ʻo e ongo foungá ni.
ʻE lava ke ke fili ha ʻulungaanga ʻokú ke loto ke ngāue ki ai pea kumi leva ʻa e tokotaha ʻokú ke saiʻia ai ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ʻulungaanga ko iá.
ʻE lava ke ke fili ha tokotaha ʻokú ke saiʻia ai pea fili leva ha ʻulungaanga ʻokú ne fakahāhā ʻa ia ʻokú ke loto ke fakatupulekina.
Ko e pepa ngāue ʻi he kupu ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fai ia.
Ko e faʻahinga ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki ki aí ʻoku kau ki ai ʻa e:
Toʻumeʻa. “ʻOku ou loto ke hangē ko hoku kaumeʻa lelei tahá. Neongo pe ʻokú ne femoʻuekina, ʻokú ne kiʻi tuʻu pea fakahāhā ʻa e tokanga ki he fiemaʻu ʻa ha taha. ʻOkú ne kei siʻi ange ʻiate au, ka ʻoku ou sio ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ʻoku ʻikai ke u maʻu, pea ʻokú ueʻi ai au ke u loto ke faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá.”—Miriam.
Kakai lalahi. ʻE kau nai ki ai hoʻo ongo mātuʻá pe ko e faʻahinga ʻoku mou tui tatau. “ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻoku hoko ʻeku ongo mātuʻá fakatouʻosi ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate au. ʻOkú na maʻu ha ngaahi ʻulungaanga lelei. ʻOku lava ke u sio ki heʻena ngaahi tōnounoú, ka neongo ia ʻoku ou sio ʻokú na kei faitōnunga pē. ʻI he taimi te u aʻu ai ki hona taʻumotuʻá, ʻoku ou fakaʻamu pē ʻe lava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo au.”—Annette.
Kakai ʻi he Tohi Tapú. “Kuo u fili ʻa e faʻahinga kehekehe mei he Tohi Tapú ke faʻifaʻitaki ki ai—ko Tīmote, Lute, Siope, Pita, ko e kiʻi taʻahine ʻIsilelí—ʻoku ou fili ʻa e tokotaha taki taha ʻi he ʻuhinga kehekehe. Ko e lahi ange ʻeku ako fekauʻaki mo e kakai ʻi he Tohi Tapú, ko ʻenau hoko ia ʻo moʻoni ange kiate aú. Naʻá ku fiefia lahi ʻi hono ako ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he tohi Imitate Their Faith, pea mo e ‘Role Model Index’ ʻi he ongo voliume ʻo e tohi Questions Young People Ask—Answers That Work.”—Melinda.
Fokotuʻu: ʻOua ʻe fili pē ha toko taha ke faʻifaʻitaki ki ai. Naʻe lea ʻa Paula ki hono kaungā-Kalisitiané: “Mou tokanga ai pē ki he faʻahinga ʻoku nau ʻaʻeva ʻi ha founga ʻoku fehoanaki mo e faʻifaʻitakiʻanga naʻa mau fokotuʻu kiate kimoutolú.”—Filipai 3:17.
Naʻá ke ʻiloʻi? ʻE lava ke ke hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ki ha tokotaha! ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he faʻahinga faitōnungá ʻi he lea, ʻi he ʻulungaanga, ʻi he ʻofa, ʻi he tui, ʻi he anga-maʻa.”—1 Tīmote 4:12.
“ʻE lava ke ke ngāue ke fakaleleiʻi ho ngaahi ʻulungāngá pea ʻi he taimi tatau ʻe lava ke ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau hoko ʻo lelei ange. ʻOku ʻikai te ke ʻilo pe ko hai ʻokú ne siofi koé, pea ʻoku ʻikai ʻaupito te ke ʻiloʻi ko e meʻa ʻokú ke leaʻakí ʻe lava ke ne liliu ʻa e moʻui ʻa ha taha.”—Kiana.