TOKONI KI HE FĀMILÍ
Founga ke Tokoniʻi Ai Hoʻo Kiʻi Tamá ke Fakaleleiʻi ʻEne Māká
ʻOku hā ngali ʻoku ʻikai tokanga hoʻo kiʻi tamá ki heʻene akó pea ʻikai fai ʻene homueká. Ko e olá? ʻOku hōloa fakataha pē ʻene māká mo hono tuʻunga fakaeʻulungāngá. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo kiʻi tamá ke fakaleleiʻi ʻene māká?
Meʻa ʻoku totonu ke ke ʻiló
Ko e tengé ʻokú ne fakalahi ʻa e palopalemá. Ko hono tenge ʻa hoʻo kiʻi tamá ʻe lava ke ne ʻai ia ke ne loto-mafasia ʻi he ʻapiakó pea ʻi ʻapi! Ke fakasiʻisiʻi ʻene loto-mafasiá, te ne loi, fūfuuʻi ʻa e kovi ʻene māká, fakamoʻoni loi ʻi heʻene līpōtí, pe hola ʻi he kalasí. Ko e palopalemá ʻoku ʻalu pē ke toe kovi ange.
Ko e fakapalé te ne tākiekina ia ki ha fakaueʻiloto hala. “Naʻá ma fakaʻaiʻai homa ʻofefiné kapau te ne maʻu ha maaka lelei te ma fakapaleʻi ia,” ko e lea ia ha tamai ko Andrew, “ka naʻe ʻai ia heni ke ne tokangataha pē ki he palé. ʻI he taimi naʻe kovi ai ʻene māká, naʻe lahi ange ʻene loto-mamahí ʻi he ʻikai ʻoange ʻene palé kae ʻikai ko e kovi ʻene māká.”
ʻIkai ha ʻaonga hono tukuakiʻi ʻa e kau faiakó. ʻE fakaʻosiʻaki nai ʻe hoʻo kiʻi tamá ko hono maʻu ha ola leleí ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ha feinga. Te ne kalofanga nai ʻo tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé ki heʻene ngaahi fehālaakí pea ʻamanekina ke nau fakaleleiʻi ʻene ngaahi palopalemá. Ke fakanounoú, ko hoʻo kiʻi tamá ʻe ʻikai nai te ne ako ha pōtoʻi ʻe ʻaonga kiate ia ʻi heʻene fuʻu lahí—pea tali ʻa e nunuʻa ʻo e fili naʻá ne faí.
Meʻa ʻe lava ke ke faí
Mapuleʻi hoʻo ngaahi ongoʻí. Kapau ʻokú ke ʻita, fakatatali ha fetalanoaʻaki pē mo hoʻo kiʻi tamá ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi māká. “Ko au mo hoku uaifí naʻá ma faʻa maʻu ʻa e ola lelei tahá ʻi he taimi ʻokú ma fiemālie mo kaungāongoʻi aí,” ko e lea ia ʻa ha tamai ko Brett.
Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Kuo pau ke ne vave ki he fanongo, fakatuotuai ki he lea, fakatuotuai ki he ʻita.”—Sēmisi 1:19.
ʻIloʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e palopalemá. Ko e ngaahi ʻuhinga anga-maheni ki he kovi ʻa e akó ko e fakamamahi ʻi he ʻapiakó, hiki holo ʻi he ngaahi akó, loto-mafasia ʻi he teu siví, palopalema fakafāmili, ʻikai ha mohe feʻunga, ʻikai ha taimi-tēpile, pe taʻetokanga. ʻOua ʻe fakahuʻunga ko hoʻo kiʻi tamá ʻokú ne fakapikopiko.
Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Ko e tokotaha ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e vavanga fakaefakakaukau ʻi ha meʻá ʻe lavameʻa.”—Palōveepi 16:20.
ʻAi ha ʻātakai ʻoku feʻungamālie ki he akó. Faʻu ha taimi-tēpile ki hono fai ʻa e homueká mo e akó. ʻAi ha feituʻu ke fai ai ʻa e homueka ʻa hoʻo kiʻi tamá ʻa ia ʻoku ʻatā mei he ngaahi fakahohaʻá (kau ai ʻa e televīsoné mo e telefoní). Vahevahe ʻa e homueká ki ha fanga kiʻi konga nounou ke tokoni ki hoʻo kiʻi tamá ke ne tokangataha. Ko ha tamai mei Siamane ko Hector ʻokú ne pehē, “Kapau ʻoku teu ha sivi, te ma fakamanatu ha kiʻi konga nounou ʻi he ʻaho taki taha kae ʻikai ke tali pē ki he mōmeniti fakaʻosí.”
Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú: “ʻOku ʻi ai ha taimi ki he meʻa kotoa pē.”—Tangata Malanga 3:1.
Fakaʻaiʻai ʻa e akó. Ko e lelei ange hono mahinoʻi ʻe hoʻo kiʻi tamá ʻa e founga te ne maʻu ʻaonga ai mei he akó ʻi he taimi ní, ko e lahi ange ia ʻene fie akó. Ko e fakatātaá, ko e fiká te ne tokoniʻi ia ke ne levaʻi lelei ʻene paʻangá.
Tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu: “Maʻu mai ʻa e potó, maʻu mai mo e mahinó. . . . Fakamahuʻingaʻi lahi ia.”—Palōveepi 4:5, 8.
Fokotuʻu: Tokoniʻi e homueka hoʻo kiʻi tamá, kae ʻoua te ke ʻai ʻene homueká. ʻOku fakamoʻoni ki ai ʻa Andrew, “Naʻe fakafalala homa ʻofefiné kiate kimaua ʻi hono ʻai ʻene homueká kae ʻikai ke ne feinga ke kumi ʻa e talí.” Akoʻi hoʻo kiʻi tamá ki he founga ke ne fai pē ʻe ia ʻene homueká.