ʻI he ʻIkai Lanu-Moli ʻa e Molí
MEI HE FAIONGOONGO ʻĀ HAKE! ʻI ʻĪTALI
KO FĒ ʻa e taimi ʻoku ʻikai lanu-moli ai ʻa e molí? ʻI he faka-Pilitāniá, ʻe ongo hangē nai ia ha vaʻinga ʻi he leá, ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ke pehē. ʻI he motu ʻĪtali ko Sisilií, ko e tali mahinó, “Ko e taimi ʻoku kulokula aí!”
ʻOku tau talanoá fekauʻaki mo e moli kulokula Sisilií, ʻoku ui peheé koeʻuhi ko e makehe atu ʻa e lanu ʻo hono kakanó, ʻo ʻalu mei he lanu-moli matohi kulokula mālohí ki he kulokula maama mo e lanu-fisiʻifekika mālohi ʻo aʻu ki heʻene meimei lanu-ʻuliʻuli. Ko hono kilí ʻoku lanu-moli ʻo kiʻi fio kulokula pe lanu-vaioleti pingikī vaivai, pea ko hono nanamú ʻoku fakaʻuakai ʻaupito. Ko hono ifó ʻoku mālohi pea melie-mahimahi, pea ʻoku pehē ʻe he niʻihi ʻoku “kiʻi meimei ʻalu ʻi he lasipelí.”
Kuo ngoueʻi ʻi ʻĪtali ʻa e kalasi fuaʻiʻakau situlasí ʻo talu pē mei he kuonga muʻá. Ngalingali naʻe aʻu ʻa e molí ki Sisilī ʻi he senituli hono fā T.S. ko e haʻu mei ʻĒsia, ka ko e moli mahi engeenga (ʻikai ke kulokula) eni ia. Ko e moli melié naʻe ʻomai ia ki ʻIulope ʻe he kau Potukalí ʻi he senituli hono 14 mo e 15 pea mei ai naʻe ʻuluaki ʻave ai ia ki he ngaahi vahefonua ʻAmeliká fakataha mo e ngaahi kalasi kehekehe ʻo e situlasí. Kae kehe, ʻi he aʻu mai ki he kamataʻanga ʻo e senituli 20, naʻe toki fuofua ʻiloʻi pau ai ʻa e moli kulokulá ʻi Sisilī.
Ko e Hā ʻOku Kulokula Aí?
Ko e moli kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e kalotini, ko e meʻa fakalanu lanu engeenga-moli tatau pē mo ia ʻokú ne ʻomai ʻa e lanu ʻo e konga engeenga ʻo e fuaʻi moá pea mo e kālotí. Ko e meʻa ʻoku ngalikehe fekauʻaki mo e kalasi kehekehe ʻo e moli kulokula Sisilī ko e Molo, Taloko mo e Sanguineló ko e tupu ʻiate kinautolu ha meʻa fakalanu kulokula ʻoku ui ko e ʻenitōsaianini, ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e lanu-kulokula anga-maheni ki he ngaahi fuaʻiʻakau momohó.a Ka, ʻi hono hiki ha fuʻu moli kulokula mei he feituʻu ko ení—ko ha feituʻu fakangatangata ʻi he vahefonua ʻo Catania, Syracuse mo Enna—ʻo tō ʻi ha feituʻu kehe, ko e fua te ne ʻomaí ʻe ʻikai pē nai ke hoko ia ʻo kulokula. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā ʻoku makehe fekauʻaki mo e konga fakahahake ko eni ʻo Sisilií?
Ko e ngaahi meʻa tefito kotoa ʻoku hoko ʻi he faʻunga ʻenitōsaianini ʻo e moli kulokula Sisilií ʻoku ʻikai mahino ia. ʻOku kei fiemaʻu pē ke fakapapauʻi ʻa e tākiekina, kapau ʻoku ʻi ai, ʻoku fai ʻe he kelekelé ki hono fakalanu ʻo e fuaʻiʻakaú. Ko e ngaahi feliliuaki kehé ʻokú ne fakahoko pe taʻofi ʻa e faʻu ʻo e meʻa fakalanu kulokulá ʻi he taimi ʻoku momoho ai ʻa e fuaʻiʻakaú. Ko e fakatātaá, kuo fakatokangaʻi, ʻoku kamata ʻa ʻene fakakulokulá ʻi he taimi ʻoku momoko ʻaupito ai ʻa e ʻeá ʻi he poʻulí pea ʻi he lahi ʻa e māmá ʻi he ʻahó. Pea ki he ifo ʻo e fuaʻiʻakaú, ko e lahi ʻa e maama mei he laʻaá ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e lahi totonu ʻo e suká, lolotonga ia ʻoku fakapapauʻi ʻe he ʻuha feʻungá ʻoku maʻu ʻe he fuaʻiʻakaú ha ifo taufua mālohi.
Ko e foʻi fakatahaʻi laulōtaha ko eni ʻo e ngaahi tuʻungá ʻoku pehē ko e tupu mei ai ʻa e makehe atu ʻo e moli kulokula Sisilií. Kuo ngoueʻi ʻa e kalasi fuaʻiʻakau tatau ʻi he ngaahi feituʻu kehe ʻo e fakatonga ʻo ʻĪtalí pea pehē ki Fololita, Kalefōnia, Moloko pea mo Sipeini, ka ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ha taha ai ʻe hoko ʻo tatau mo e ngaahi tuʻunga kotoa ʻo e moli kulokula Sisilií.
Ko ha Fuaʻiʻakau ke Fakamahuʻingaʻi
Tuku kehe ʻa e makehe ʻo hono lanú, ʻoku toe ʻi ai ʻa e mahuʻinga lahi fakaemeʻatokoni ʻo e fuaʻiʻakaú ni. Ko e moli Talokó ʻokú ne maʻu ʻa e vaitamini-C māʻolunga taha ʻi he ngaahi fuaʻiʻakau situlasi kotoa pē. Ko ha foʻi moli fuolahi lelei pē ʻe taha ʻoku ʻosi feʻunga ia ki hono ʻomai ʻa e lahi ʻo e vaitamini ko eni ʻoku fiemaʻu fakaʻahó. ʻOku lahi mo e ngaahi ʻaonga ʻoku maʻu mei he moli kulokulá. Ke lave ki ha niʻihi pē ʻo kinautolu, ko ha ipu huhuaʻi moli naʻe toki tatau taufua, ko ha matavai fakatupu moʻuilelei mo ifo ia ʻoku ʻosi maʻu ai ʻa e faʻunga fakatupu ivi ʻo e kapohaituletí, minuloló mo e faipá. ʻOku ʻuhinga lelei leva ai ʻa e feinga ʻa e kau ngoue situlasi ʻo Sisilií ke maluʻi ʻa ʻenau koloa makehé ni pea fakalahi ʻa hono fakamahuʻingaʻí.
ʻOku tuipau ʻa e kau mataotaó ko e ngaahi fuaʻiʻakau Sisilī ko ení ʻoku ʻi he “lotolotonga ia ʻo e ngaahi moli fakaneifua lelei taha ʻo e māmaní koeʻuhi ko ʻene ifo mālohí, mahimahi mo melie leleí pea faingataʻa ke mole hono ifó ʻi he hili hono ʻahiʻahí.” Te ke maʻu nai ʻi ha ʻaho ʻa e faingamālie ke fakapapauʻi tonu ai pe te ke loto-tatau mo ia.
Neongo ʻene toki hā ki mui ní, ko e moli kulokulá ko e taha pē ia ʻi he ngaahi kalasi kehekehe lahi ʻo e meʻakai ifo kuo ʻai ʻe he ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa Sihová ke malava ʻo fiefia ai ʻa e tangatá. Ko ia ai, ki ha taha pē ʻokú ne fakahoungaʻi ʻa e nima-homo fakaʻotuá, ʻoku aʻu ki he “ngaahi ʻakau fuá . . . ʻoku nau fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová.”—Sāme 148:9, 13, NW; Senesi 1:29.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e kalotiní mo e ʻenitōsaianiní ko e ongo meʻa fakalanu tatau pē ia ʻokú ne ʻai ke engeenga, moli mo kiʻi kulokula ʻa e lanu ʻo e ngaahi lau ʻoku ngangana ʻi he taimi fakatōlaú.—Sio ki he Awake!, ʻo Sepitema 22, 1987, peesi 16-18.