Fehuʻi ʻa e Toʻutupú . . .
Ko e Hā ʻOku ʻIkai ʻOfa Ai ha Taha ʻo ʻEku Ongo Mātuʻá ʻIate Aú?
“Ki muʻa ke veteʻi ʻe heʻeku tamaí ʻa ʻeku faʻeé, naʻa mau faʻa ō ki he matātahí, kai falekai mo ʻeva takai holo ʻi heʻene kaá. Naʻe ngata fakaʻaufuli leva ia. Naʻe liliu ʻa ʻeku tamaí. ʻOku ou tui naʻá ne veteʻi foki mo au.”—Kēleni.a
ʻOKU tokolahi ʻaupito ʻa e toʻutupu ʻoku nau tofanga ʻi he ngaahi ongoʻi tatau. Hangē ko Kēlení, ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke kei ʻofa ha taha ʻo ʻenau ongo mātuʻá ʻia kinautolu—pe naʻe ʻikai ʻaupito ke pehē ia. ʻOku ʻikai te mau ʻuhinga heni ki he ongoʻi tamaki fakataimi ʻoku malanga hake nai ko e tupu mei he fetēleni fakataimi ʻi he vahaʻa ʻo e kau talavoú mo ʻenau ngaahi mātuʻá; pea ʻoku ʻikai foki te mau ʻuhinga ki he loto-mamahi ʻoku faʻa malanga hake ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e tupu mei he akonekina fakaemātuʻá. Ko hono kehé, ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻoku halaia ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi hono mātuʻaki liʻaki moʻoni, ʻo ʻikai ʻoange ki heʻenau fānaú ʻa e tokanga mo e akonaki ʻoku fiemaʻú. ʻI he ngaahi tuʻunga kehe, ʻoku ʻi ai ha sīpinga ʻo e ngaohikoviʻi fefeka mo anga-fakamamahi, ʻo kau nai ai ʻa e ngaahi lea taʻeʻofa pe tā fakaesino.
ʻOku siʻi ha meʻa te ne fakatupunga ha kafo lahi ange ka ko e fakafisingaʻi ʻe ha tamai pe faʻē. “Naʻá ne ʻai ai au ke u ongoʻi liʻekina mo ʻikai fiemaʻu,” ko e lau ia ʻa Kēlení. Kapau ne faifai ange peá ke ʻi ha tuʻunga faingataʻa pehē, fakakaukau ki ha ngaahi fokotuʻu ki he founga ke fekuki ai mo hoʻo ngaahi ongó. ʻAi ke ke fakapapauʻi neongo kapau ʻoku ʻikai maʻu ha poupou mei hoʻo tamaí pe faʻeé, ʻoku malava ke ke lavameʻa ʻi he moʻuí!
Ko Hono Mahinoʻi ʻa Hoʻo Ongo Mātuʻá
ʻUluakí, ʻoku taau mo koe ke ke ʻamanekina ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke na ʻofaʻi koe. Ko e ʻofa ʻa ha ongo mātuʻa ki ha kiʻi tama ʻoku totonu ke hoko ʻo fakaenatula mo alafalalaʻanga ʻo hangē ko e hopo ʻa e laʻaá. ʻOku ʻamanekina ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau fakahaaʻi ha ʻofa pehē. (Kolose 3:21; Taitusi 2:4) Ko ia, ko e hā ʻoku liʻaki, siʻaki pe ngaohikovia ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa ʻenau fānaú?
Ko e taha nai ʻa e ʻuhingá ko e meʻa naʻa nau hokosia tonu ʻi heʻenau moʻuí. ʻEke hifo kia koe, ‘Naʻe ako mei fē ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa hono tauhi ʻo e fānaú?’ ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻoku ako pē ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e meʻa ko ia naʻa nau hokosia tonu ʻi heʻenau kei siʻí mo ʻenau ongo mātuʻá. Pea ʻi hotau māmani taʻeʻofa ʻi onopōní, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e fuʻu tokolahi taʻehanotatau ʻo e kakai ʻoku “taemaʻu ae ofa oku gali moe kaiga,” ko e akoʻi peheé ʻoku faʻa fakameleʻi lahi ʻaupito ia. (2 Timote 3:1-5, PM) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko hono olá ko ha hokohoko sēini fakamanavahē, ʻa ia ʻoku ngaohikoviʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa ʻenau fānaú ʻo hangē pē ko hono ngaohikoviʻi kinautolú.
Tānaki atu ki ai, ʻoku loto-mamahi lahi nai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehekehe. ʻOku feinga ʻa e niʻihi ke kalofi ʻa e loto-mamahí mo e feifeitamakí ʻaki ʻenau nōfoʻi ki he ngāué, ʻolokaholó pe faitoʻo kona tapú. Ko e fakatātaá, ko Viliami mo Sōana naʻá na tupu hake ʻi ha tamai ʻolokahōlika. “Naʻe faingataʻa ki heʻeku tangataʻeikí ke ne fakaongoongoleleiʻi kimaua,” ko e lau ia ʻa Sōaná. “Neongo ia, ko e meʻa naʻe kovi tahá ko ʻene ʻita ko ia ʻi he taimi naʻe inu aí. Naʻá ne kaikailaʻi ʻa ʻeku fineʻeikí ʻi he efiafí kotoa. Naʻá ku faʻa ilifia.” Neongo kapau ʻoku ʻikai fai fakahāhā ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaohikoviá, ko ʻenau tōʻongá te ne ʻai nai ke siʻi honau iví ʻo ʻikai lava ai ke ʻoange ki heʻenau fānaú ʻa e ʻofa mo e tokanga ʻoku fiemaʻú.
ʻOku ongoʻi ʻe Viliami ʻokú ne mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe teke mui ʻi he tōʻonga anga-kehe ʻa ʻene tangataʻeikí. “Naʻe tupu hake ʻa ʻeku tangataʻeikí ʻi Pēlini, Siamane, lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻI he tuʻunga ko ha tamasiʻi, naʻá ne hokosia ʻa e manavahē taʻefaʻalaua pea mamata ʻi he ngaahi mate lahi. Naʻe pau ke ne fāinga maʻa ʻene moʻuí ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhí pē ke maʻu ha meʻa ke ne kai. ʻOku ou ongoʻi naʻe uesia lahi ʻa ʻeku tangataʻeikí ʻi he meʻa naʻe hoko ki aí.” Ko e moʻoni, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e kakai ʻoku ʻi he malumalu ʻo e fakafepaki kakahá te nau fai vale nai.—Koheleti 7:7.
ʻOku ongoʻi ʻe Viliami mo Sōana ko e ngaahi meʻa naʻe hokosia ʻe heʻena tangataʻeikí ʻoku fakatonuhiaʻi ai ʻa e anga ʻo ʻene tōʻonga kia kinauá? “ʻIkai,” ko e lau ia ʻa Viliamí. “Ko e ʻātakai naʻe tupu hake aí ʻoku ʻikai ko ha kalofanga ia ki he inu lahí mo e tōʻonga koví. Kae kehe, ko e lāuʻilo ki aí kuo tokoniʻi ai au ke u mahinoʻi lahi ange ʻa e tōʻonga ʻa ʻeku tamaí.”
Ko hoʻo tali ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku taʻehaohaoa ʻa hoʻo ongo mātuʻá pea ako ha meʻa ʻo fekauʻaki mo hona ʻātakaí ʻe lava ke tokoni lahi ia kia koe ke ke mahinoʻi ai kinaua. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 19:11: “Ko e fakapotopoto ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita.”
Ko e Fekuki mo Hoʻo Ngaahi Ongó
ʻOku ʻi ai mo e ngaahi ongoʻi tamaki kehe te ne fakalotomamahiʻi nai koe koeʻuhi ko e tuʻunga ʻoku hoko ʻi ʻapí. Ko e fakatātaá, ko e ʻikai ha tokanga fakatouʻosi mei he ongo mātuʻa ʻa Petulisá naʻe ʻai ai ia ke ne ongoʻi ʻoku “taʻeʻaonga mo ʻikai ʻofaʻi.” Naʻe faingataʻa kia Lanisa ke falala ki he kakai tangatá fakalūkufua ʻi he hili ʻa e mavahe ʻa ʻene tangataʻeikí ʻi he taimi naʻe kei taʻu valu pē aí. Pea ko Saila naʻá ne fakaʻamua lahi ke maʻu ʻa e tokanga ʻa e meimei tokotaha kotoa pē naʻe feʻiloaki mo iá, koeʻuhi pē ke fetongiʻaki ʻa e hala ʻi ha faʻē ʻa ia ko ʻene moʻuí naʻe “puleʻi ʻe he faitoʻo kona tapú.”
Ko e ʻitá mo e meheká ʻe lava foki ke hoko ia ko e palopalema. ʻI he taimi naʻe sio ai ʻa Kēleni ki heʻene tangataʻeiki naʻe toe malí ʻokú ne fakahaaʻi ki hono fāmili foʻoú ʻa e ʻofa naʻá ne fakaʻamua maʻaná, naʻe ʻai ai ia ke ne ongoʻi “meheka ʻaupito ʻi he taimi ʻe taha.” ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe aʻu ʻo ongoʻi ʻe Leilani ʻokú ne fehiʻa ʻi heʻene ongo mātuʻá. “Naʻá ku fakafekiki maʻu pē mo kinaua,” ko ʻene laú ia.
Ko e ngaahi ongoʻi kotoa ko ení ʻoku mahinongofua, ʻi he fakakaukau atu ki he ngaahi tuʻungá. ʻE lava fēfē leva ke ke fekuki ʻi ha tuʻunga fakalakalaka mo e ngaahi ongoʻi kovi peheé? Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ko ení.
• ʻUnuʻunu ofi kia Sihova ko e ʻOtuá. (Semisi 4:8) ʻE lava ke ke fai ia fakafou ʻi he lau Tohitapu fakafoʻituitui mo e feohi maʻu pē mo ʻene kakaí. ʻI hoʻo sio ki he founga ʻoku feangai ai ʻa Sihova mo e niʻihi kehé, te ke hoko ai ʻo ʻilo ʻokú ne mateaki. ʻOku malava ke ke falala kiate ia. “ʻE mangalo koā ʻi ha finemotuʻa ʻene tamasiʻi kei huhu, ke ʻoua te ne fakaʻatuʻi ʻa e tama ʻa hono manava?” ko e fehuʻi ia ʻa Sihova ki he kau ʻIsilelí. “Talaatu, ka ne mangalo ʻa e faʻahinga ko ia, kae ʻikai mangalo koe ʻiate au,” ko ʻene palōmesí ia. (Aisea 49:15) Ko ia, lotu maʻu pē ki he ʻOtuá. ʻOua te ke hohaʻa ʻo fekauʻaki mo hono ʻai ke tonu mātē ʻa hoʻo leá. ʻOkú ne mahinoʻi koe. (Loma 8:26) ʻAi ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe naʻa mo e taimi ʻoku hā ngali ai ʻoku ʻikai ha taha ʻe ʻofa maí.—Sāme 27:10.
• Talanoa ʻi he loto-falala ki ha tokotaha matuʻotuʻa falalaʻanga. Fakakaungāmeʻa ki he faʻahinga matuʻotuʻa fakalaumālié. Fakahā loto-tauʻatāina hoʻo ngaahi ongó mo hoʻo loto-moʻuá kia kinautolu. ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻe malava ke ke maʻu ai ʻa e ngaahi tamai mo e ngaahi faʻē fakalaumālie. (Maake 10:29, 30) Neongo ia, ʻe fiemaʻu nai ke ke tomuʻa fai ʻa e laká ke fakahaaʻi totonu ai hoʻo ngaahi ongó kia kinautolu. ʻE ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa hoʻo ongoʻí kae ʻoua ke ke tala kia kinautolu. Ko e fiemālie ʻoku haʻu mei hono tatala ho lotó ʻe lava ke hoko ia ko ha fakanonga moʻoni kiate koe.—1 Samiuela 1:12-18.
• Hanganaki femoʻuekina ʻaki hono fai ha ngaahi meʻa maʻá e niʻihi kehé. Ke taʻofi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e fakaʻofaʻia ʻia kitá, feinga ke ʻoua ʻe nōfoʻi ʻi he ngaahi tafaʻaki kovi ʻo ho tuʻungá. ʻI hono kehé, ako ke ke fakahoungaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú. Fakaʻatā koe ki ha ngaahi faingamālie lahi ʻi he hoko ʻo “ʻoua naʻa taki taha tokanga ki heʻene meʻa aʻana pe, ka ki he meʻa ʻa e kakai kehe foki.” (Filipai 2:4) Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie, pea ngāue mālohi leva ke muia kinautolu ʻaki ha fakakaukau fakatuʻamelie. Ko e ngāue maʻá e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ko ha founga lelei ʻaupito ia ke ke hanganaki tokanga ai ki he niʻihi kehé kae ʻikai kiate koe.
• Hokohoko atu ke fakahaaʻi ʻa e ʻapasia ki hoʻo ongo mātuʻá. Manatuʻi maʻu pē ke muimui ofi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tuʻunga faka-Tohitapú. ʻOku kau ki he meʻa ko iá ʻa hono fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ki hoʻo ongo mātuʻá. (Efeso 6:1, 2) Ko e fakaʻapaʻapa peheé te ne taʻofi ʻa hono ohi ha fakakaukau sāuni. Manatuʻi, ʻoku ʻikai ha lahi ʻo e faihala ʻoku hā ʻi he tafaʻaki ʻa ha ongo mātuʻa ʻe faifai ange peá ne fakatonuhiaʻi ha faihala ʻi hoʻo tafaʻakí. Ko ia, tuku ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová. (Loma 12:17-21) Ko ha “tokotaha ʻofa ia ki he fakamaau totonú” pea ʻokú ne maʻu ʻa e ongoʻi fakaemaluʻi mālohi ʻaupito ki he fānaú. (Sāme 37:28, NW; Ekisoto 22:22-24) ʻI hoʻo hokohoko atu ke fakahaaʻi ʻa e ʻapasia totonú ki hoʻo ongo mātuʻá, feinga ke fakatupulekina ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá—kae hiliō ai ʻa e fua ko ia ʻo e ʻofá.—Kaletia 5:22, 23.
ʻOku Malava Ke Ke Lavameʻa
ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e ʻikai ha ʻofa ʻa e ongo mātuʻá ʻoku malava ke ongo ia. Ka ko e taʻelavameʻa fakaemātuʻá ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ne fakapapauʻi ʻa e faʻahinga tokotaha te ke hoko ki aí. ʻE lava ke ke fili ha ola fakafiefia mo lavameʻa maʻau ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapu ʻi ʻolungá ʻi hoʻo moʻuí.
Ko Viliami, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ko ha tokotaha ngāue pole taimi-kakato ia ʻi ha ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne pehē: “Kuo foaki mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tokonaki lahi ke tokoni kia kimaua ke fekuki ai mo e ngaahi tuʻunga fakamamahi ko ení. Ko ha tāpuaki moʻoni ke maʻu ha Tamai fakahēvani ʻofa mo tokanga pehē!” Ko hono tuofefine ko Sōaná, ko ha faifekau tāimuʻa taimi-kakato ia, ʻoku ngāue ʻi he feituʻu ʻoku fiemaʻu lahi ai ʻa e kau ngāue fakaʻevangelioó. “ʻI heʻema tupu haké, naʻá ma sio ki he hā mahino ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ‘ʻo e taha ʻoku ngaue ki he ʻOtuá mo ia ʻoku ʻikai ke ngaue ki aí,’” ko ʻene laú ia. (Malakai 3:18) “Ko e meʻa naʻá ma hokosiá naʻe ʻomai ai kia kimaua ʻa e fakapapau mālohi ke faitau maʻá e moʻoní pea ʻai ia ko ʻema meʻa.”
ʻE lava ke hoko ʻa e meʻa tatau ki ho tuʻungá. “Ko kinautolu oku tūtūʻi i he loimata te nau tuuji i he fiefia,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú. (Sāme 126:5, PM) ʻOku anga-fēfē ʻa e kaungatonu ʻa e veesi ko iá? Sai, kapau te ke ngāue mālohi ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga faingataʻá, ko ho loʻimatá ʻe faifai pē ʻo fetongi ia ʻe ha fiefia ʻi hoʻo hokosia ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá.
Ko ia, hanganaki ngāue mālohi ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova ko e ʻOtuá. (Hepelu 6:10; 11:6) Neongo kapau kuó ke tofanga ʻo laui taʻu mo e loto-moʻuá, feifeitamakí mo e ongoʻi halaiá, ko e ngaahi ongo ko ení ʻe faifai pē nai ʻo fakafiemālieʻi pea fetongi ʻe he “nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe.”—Filipai 4:6, 7.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
[Puha ʻi he peesi 17]
ʻOkú Ke Ongoʻi . . .
• ʻOku siʻi ho mahuʻingá pe ʻaongá?
• ʻOku fakatuʻutāmaki pe taʻefakapotopoto ke falala ki he niʻihi kehé?
• ʻOkú ke fiemaʻu ʻa e fakafiemālie hokohoko?
• Ko hoʻo ʻitá pe meheká ʻoku ʻikai lava ke mapuleʻi?
Kapau ko hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ení ʻoku ʻio, talanoa ki he ngaahi meʻá mo ha mātuʻa falalaʻanga, tokotaha mātuʻa pe ko ha kaumeʻa matuʻotuʻa fakalaumālie ʻi he vave tahá.
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Laka ʻi ha ngaahi sitepu fakalakalaka ke fekuki ai mo hoʻo ngaahi ongó