LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 7/11 p. 16-17
  • Lō Honé Meʻakai Ifo ʻi he Toafá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Lō Honé Meʻakai Ifo ʻi he Toafá
  • ʻĀ Hake!—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tukuʻanga Hone Moʻui
  • Ko ha Kau Tau ʻOku Nau Laka!
    ʻĀ Hake!—2003
  • Anga-Fēfē ʻa e ʻIkai Fepakipaki ʻa e Fefonongaʻaki ʻa e Fanga Loó?
    Naʻe Faʻu Ia ke Pehē?
ʻĀ Hake!—2011
g 7/11 p. 16-17

Lō Honé Meʻakai Ifo ʻi he Toafá

KO Yuminiya, ʻa homau kaumeʻa ʻapó ʻokú ne loto ke vahevahe mai e taha ʻo ʻene fakapulipuli ʻi he toafá kia kimautolu. ʻI heʻene taki mautolu ki ha pota vao kakā he tokelau ʻo Alice Springs ʻi ʻAositelēlia lotolotó, ʻokú ne vakaiʻi fakalelei ʻa e kelekele touʻoné. ʻI lalo he ʻuluʻakau mulga, ko ha faʻahinga ʻo e sitimí, ʻokú ne siofi ai e fanga kiʻi meʻamoʻui valevale ʻa ia te nau taki mautolu ki ha pale ko ha meʻa melie. Ko e fanga lō honé ia.

ʻOkú ne keli mālohi, ʻo muimuiʻi e fanga kiʻi halanga ʻo e loó ʻo ʻalu loloto hifo he kelekele touʻoné. ʻIkai fuoloa kuo laka hake e loloto ʻo ʻene foʻi luó he fute ʻe tolú (mita ʻe 1) pea fālahi feʻunga ke ne tangutu ai. “ʻE lava ke mou keli ke maʻu e fanga lō honé ʻi ha taimi pē ʻo e taʻú, ka ko e taimi momokó ʻoku lelei tahá koeʻuhi ʻi he taimi māfaná te mou fuʻu ʻafuʻia,” ko ʻene ui hake ia mei he luó. ʻOku mau siofi ia heʻene fakatotoloʻi e fanga kiʻi halanga ʻoku ʻasi maí ʻa ia kuo ʻosi akoʻi ia ki ai. “ʻOku fiemaʻu ke mou ʻiloʻi pe ko fē ʻa e halanga ke muimuiʻí,” ko ʻene fakamatalá ia.

ʻOku vave hono maʻu ʻe Yuminiya ʻa e tuʻunga loó. ʻOku ʻi loto ʻo ʻikai siʻi hifo ai he lō hone ʻe 20 ʻa ia ʻoku pupula honau keté, ʻo fōlalahi tatau mo e ngaahi foʻi kālepi, ʻoku fonu he huhuʻa lanu moli. Ko e fanga kiʻi ʻinisēkité ʻoku nau nofo he holisi kelekelé, ʻo ʻikai malava ke nau ngaue koeʻuhí ko ʻenau hakitekitá. ʻI ha laui miniti, ʻoku tānaki ai ʻe Yuminiya e fanga lō ʻe teau tupu mei he tuʻunga lō kehekehe. “Ko e hone ʻi he fanga lō ko ení ʻa e taha ʻo ʻemau meʻakai melie taha he vaó,” ko ʻene laú ia.

Tukuʻanga Hone Moʻui

Ko e fanga lō honé ʻa e taha ʻo e kalasi anga-kehe taha he faʻahinga ʻo e loó ʻoku ʻiloa laka hake he 10,000. ʻI he ʻikai hangē ko e fanga honé ʻa ia ʻoku nau tānaki e honé ʻi he taunga honé, ko e fanga lō honé ʻoku nau tānaki e huhuʻa melié ʻi loto he sino moʻui ʻo e fanga lō ngāue ʻoku ui ko e lō fakafonu. Ko e kolonia loó ʻokú ne ngāueʻaki e “tukuʻanga hone” moʻui ko ení lolotonga e taimi ʻoku ʻikai maʻu ai ha meʻakaí.

Ke fakahū pe toho mai ha meʻakai, ʻe ngāueʻaki ʻe ha lō hono ongo lavé ke tātaaʻi ʻa e fakaʻilonga totonu ki he ongo lave ʻo ha lō fakafonu. ʻOku fakamanga leva e ngutu ʻo e lō fakafonú ke ava e “tukuʻanga honé.” Ko ha valo makehe ʻi he keté, ʻoku faʻuʻaki e lauʻi tāpuni ʻe fā, ʻokú ne puleʻi e tafe ki lotó pe ki tuʻá. ʻI he kotoa ʻo e moʻuí ʻa ia ko ha ngaahi māhina, ko ha lō fakafonu ʻoku hā mahino ʻoku lava ke fakamaha mo toe fakafonu ia ʻi ha ngaahi taimi.

Ko e lō fakafonú ʻoku anga-maheniʻaki ʻenau moʻui ʻo nofo maʻu kae malu ʻi he lalo kelekelé, ʻa ia ʻoku maluʻi ai kinautolu mei he laʻalaʻaá, velá, mo e ʻinisēkite filí. ʻI he māmani fakapoʻuli ko eni ʻi lalofonuá, ʻoku maluʻi ai kinautolu mei he pekitīliá mo e talingelingá ʻaki ʻenau ʻai ki honau sinó e huhuʻa ʻenitipaiōtiki mei ha sela makehe.

ʻOku haʻu ʻa e “honé” mei fē? Ko e sitepu hokohoko ʻoku maʻu ai e meʻakai ko ení, ʻoku kamata ia ʻi he huhuʻa mo e huhuʻa melie ʻo e ʻulu sitimí. Ko hono hokó, ko e fanga kiʻi ʻinisēkite valevale ʻoku ui ko e ʻēfití ʻoku nau kai mei he huhuʻa fakanatula ko ení. ʻOku hanga leva ʻe he lō ngāué ʻo mimisi mei he fanga kiʻi ʻēfití ha konga ʻo e suka lahi ʻoku ʻi aí, ʻa ia ko e huhuaʻi hone, pe ʻoku nau tānaki hangatonu ʻa e huhuʻa melie mei he ʻuluʻakaú. Fakaʻosí, ʻoku fafangaʻaki leva ʻe he lō ngāué ʻa e huhuʻa ko eni kuo tānakí ʻe he lō fakafonú. Ko ia ai, koeʻuhi ko e lō fakafonu ʻikai loko ngaungaué ʻoku nau fiemaʻu ha meʻakai feʻunga, ʻoku iku leva ai ʻo ʻalu ʻa e lahi taha ʻo e huhuaʻi honé ki he “pangikē honé”!

Kae fēfē leva e fanga kiʻi ʻēfití ia? Ko kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau mole hení? ʻIkai ʻaupito. Ko e ʻuhinga ʻe taha, ʻoku tuku ʻe he fanga loó ʻia kinautolu ʻa e huhuʻa melie feʻunga. Ko e toe meʻa ʻe taha, ʻoku maluʻi ʻe he fanga loó ʻa e fanga kiʻi ʻēfití mei he palasaití mo e filí. ʻIo, ʻoku ikuna fakatouʻosi e loó mo e ʻēfití ʻi he hoa ngāue ko eni ʻoku ui ko e fefakafalalaʻaki.

“ʻAlu ki he lo,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “siofi hono ngaahi ʻalunga, ka ke maʻu poto: ʻA ia ʻoku ʻikai hano angi, hano ofisa, pe pule, tokonaki pe ia ʻene meʻakai ʻi he faʻahitaʻu mafana, pea kuo ne tanaki ʻi he taimi ututaʻu ʻene meʻa tokoni.” (Palovepi 6:6-8) He moʻoni ē ko e ngaahi lea ko iá, he ko e fanga loó ko e moʻoni ʻoku nau ngāue fāitaha, fokotuʻutuʻu maau ʻi he tuʻunga māʻolunga, pea faʻa ngāue! Pea he fakaofo moʻoni ē ko e ngāue mālohi ʻa e fanga kiʻi ʻinisēkite nofo ko eni he toafá ke ngaohi ha meʻa huhuʻa ifo melie pehē ʻi ha ʻātakai ʻikai lelei pehē!

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Ko e kete pupula ʻo e lō honé ʻoku fonu he huhuʻa ifo melie

[Credit Lines ki he ngaahi fakatātā ʻi he peesi 17]

Peesi 16, 17, top: M Gillam/photographersdirect.com; peesi 17: © Wayne Lynch/age fotostock

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share