Meʻa ʻOku Mahuʻinga Ange ʻi Heʻemau Moʻui he Taimi Ní
Fakamatala fai ʻe Murat Ibatullin
ʻI he 1987 naʻe ʻave ai au ʻe he Potungāue Moʻui ʻa Lūsiá ki ʻIukanitā, ʻAfilika. Naʻá ku loto-lelei ke ngāue ai ko ha toketā ʻi ha konituleki taʻu ʻe fā. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ʻaupito ke u loto ke toe foki ki Lūsia, ka naʻá ku ʻamanaki ke maʻu ha taukei ʻa ia ʻe tokoniʻi ai au ke u ngāue ʻi ha fonua hangē ko Kānata, ʻAmelika, pe ko ʻAositelēlia. Ka ʻi he aʻu mai ki he 1991 naʻe liliu ʻeku palaní, pea naʻá ku toe foki ki Lūsia. Tuku angé ke u fakamatala ki hono ʻuhingá.
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi he 1953 ʻi he kolo ko Kazan’, ko e kolomuʻa ʻo e Lepupilika ʻo Tatāsitaní ʻi Lūsia Lotoloto. Ko ʻeku ongo mātuʻá ko e ongo meʻa Tatā, pea ko e tokolahi taha ʻo e kakai Tataá ʻoku nau Mosilemi. ʻI heʻeku kei siʻí, ʻoku ou manatuʻi ʻeku sio ki heʻeku fanga kuí ʻoku nau tūʻulutui ʻo lotu kia ʻAla. Ko ʻenau fānaú, kau ai ʻeku ongo mātuʻá, naʻa nau faʻa tala mai ke ʻoua te mau fakahohaʻasi kinautolu pea ke mau mavahe mei he lokí. Naʻe faʻa fakakuitaha mai ʻeku ongo mātuʻá kia kimautolu peá na mataʻi mā, koeʻuhí naʻá na kau ʻi he Kominiusí pea ʻi he taimi ko iá naʻá na taku ai ko e ongo fakaʻikaiʻi-ʻOtua kinaua.
ʻI heʻeku taʻu faá, naʻe maʻukovia ai au ʻe he mahaki poliō fakamuimui ʻi he Sovieti ʻIunioní. Ko e manatu ki heʻeku kei siʻí ʻoku lahi ai ʻa e fononga ki he ngaahi falemahakí mo e ngaahi ʻapi ʻo e kau mahaki faingataʻaʻiá ki ha ngaahi sivi fakafaitoʻo. ʻOku ou manatuʻi naʻe lotu ʻa ʻeku kui-tangatá ʻo kole ke u sai. Naʻá ku loto ke moʻui lelei ʻo hangē ko e tamaiki kehé, ko ia neongo ʻeku polioó, naʻá ku vaʻinga soka, hoki, mo e ngaahi sipoti kehe.
ʻI heʻeku tupu hake ʻo fuʻu lahí, naʻá ku fakatupulekina ha holi ke hoko ko ha toketā. Naʻe ʻikai te u līʻoa ki he tui fakalotú, pea naʻe ʻikai ke u fakaʻikaiʻi-ʻOtua. Naʻe ʻikai ʻaupito pē ke u fakakaukau fekauʻaki mo e ʻOtuá. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku fakaangaʻi ai ʻa e fakakaukau faka-Kominiusí pea ne u faʻa fakafekiki mo ʻeku tamaí mo e mali e tokoua ʻeku faʻeé. Ko e mali e tokoua ʻeku faʻeé ko ha faiako ʻunivēsiti ʻi he filōsofiá, pea naʻe ngāue ʻa ʻeku tamaí ki he Kōmiti Maluʻi ʻa e Puleʻangá, naʻe ʻiloa ko e KGB. ʻI heʻeku ʻosi mei he akoʻanga fakafaitoʻó, ko ʻeku taumuʻá ke hoko ko ha toketā tafa neave lelei, pea ke hiki ki ha fonua ʻe taha.
ʻI he Kumi ki ha Moʻui ʻOku Leleí
ʻI he 1984, naʻe ʻosi ai ʻeku ako toketā fakalahi ki hono ʻiloʻi e fakaʻilonga ʻo e ngungu ʻi he ʻutó. ʻI he 1987 leva, naʻe ʻave ai au ki ʻIukanitā ki ha falemahaki ʻi Mulago. Naʻá ku hiki ki he fonua fakaʻofoʻofa ko ení fakataha mo hoku uaifí, ko Dilbar, mo ʻema ongo tamaikí, ko Rustem mo Alisa, ʻa ia naʻá na taʻu fitu mo taʻu fā ʻi he taimi ko iá. Naʻe faingataʻa e ngāue ʻi he kilīnikí pea naʻe kau ai ʻa e tafa ʻo e kau mahaki naʻe maʻu ʻe he vailasi HIV. Naʻá ku faʻa fononga ki he ngaahi kilīniki kehe ʻi he fonuá kotoa, koeʻuhí naʻe toko ua pē ʻa e ongo toketā tafa neave naʻe ngāue ʻi ʻIukanitaá.
ʻI he ʻaho ʻe taha, ʻi ha fale tohi ʻi ʻIukanitā, naʻá ku sio ai mo Dilbar ʻi he ʻuluaki taimí ki ha Tohi Tapu faka-Lūsia. Naʻá ma fakatau mai ha ngaahi tatau ke ʻave ki he kaungāmeʻa ʻi he Sovieti ʻIunioní, he naʻe meimei faingataʻa ke fakatau ai ʻa e Tohi Tapú ʻi he taimi ko iá. Naʻá ma lau ha ngaahi vahe siʻi mei he Tohi Tapú ka naʻá ma ʻiloʻi naʻe mātuʻaki faingataʻa ke mahinoʻi pea naʻe vave e tuku ʻema laú.
Kae kehe, ʻi he taʻu ʻe tolu, naʻá ma ō ai ki he siasi kehekehe ʻi ʻIukanitā pea feinga ke mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe tui ki ai e kakai ʻi he feituʻú mo e meʻa naʻá ne ueʻi kinautolú. Naʻá ku toe fili ke ako ʻa e Kōlaní ʻi hono muʻaki leá. Ko hono moʻoní, ko au mo Rustem, naʻá ma fakamoʻoni ke kau ʻi ha ngaahi lēsoni faka-ʻAlepea. Hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻe lava ai ke ma lea faka-ʻAlepea ʻi he tuʻunga ʻo e lea tefito fakaʻahó.
ʻI he taimi nai ko iá, naʻá ma fetaulaki ai mo e ongo misinale faiako Tohi Tapu ko Heinz mo Marianne Wertholz, ʻa ia ko ʻena haʻú mei Siamane mo ʻAositulia. Lolotonga ʻemau ʻuluaki fetalanoaʻakí, naʻe ʻikai ʻaupito te mau talanoa lotu. Ne mau hangē pē ko e kau ʻIulope kehe naʻe fetaulaki ʻi ʻAfiliká. Naʻá ma ʻeke ange ʻa e ʻuhinga naʻá na ʻi ʻIukanitā aí pea ʻiloʻi ai ko e ongo misinale kinaua ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea naʻá na ʻi he fonuá ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ako e Tohi Tapú.
Naʻá ku manatuʻi leva ʻi he lolotonga ha ako filōsofia he ʻunivēsití naʻá ku kau ki ai ʻi Lūsia, naʻe tala mai ai kia kimautolu ko e Kau Fakamoʻoní ko ha lotu mavahe pea ʻoku nau feilaulauʻaki ʻa e fānaú pea inu honau totó. Naʻá ku tala ange eni kia Heinz mo Marianne, koeʻuhí naʻe ʻikai lava ke u tui te na leleiʻia ʻi ha meʻa pehē. Naʻá ku tali mo Dilbar haʻama tatau taki taha ʻo e tohi Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní, pea naʻá ma fakatou lau ʻa e konga lahi ʻo e tohí ʻi ha ngaahi houa siʻi. ʻI he tuku ʻeku laú pea ʻeke ange kia Dilbar pe ʻoku fēfē ʻa e anga ʻo ʻene ongoʻí, naʻá ne pehē mai ʻokú ne mālieʻia ʻaupito ʻi he meʻa naʻá ne laú ʻo ne ongoʻi loto-māfana! Naʻá ku pehē ange kiate ia ʻoku ou ongoʻi ʻa e meʻa tatau.
Hili iá, naʻá ma vēkeveke ke toe talanoa mo Heinz pea mo Marianne. ʻI heʻema feohi mo kinauá, naʻa mau talanoa ai ʻi he ngaahi tōpiki lahi. Ko e meʻa naʻá ma ako ʻo ʻilo fekauʻaki mo e Tohi Tapú ne maongo lahi ia ki homa lotó. Naʻe ueʻi ai kimaua ke vahevahe atu e meʻa naʻá ma akó ki he kaungāmeʻá mo e kaungāngāué. Naʻe kau ʻi he faʻahinga ko ení ʻa e ʻamipasitoa Lūsiá, konisela ʻo Lūsiá mo e ngaahi fonua kehe, pea mo ha fakafofonga ʻo e Vatikanó. Naʻá ne fakaʻohovaleʻi kimaua ʻaki ʻene taukaveʻi ko e Fuakava Motuʻá ko ha “talatupuʻa kotoa.”
Foki ki Homa Fonua Tupuʻangá
ʻI ha māhina ki muʻa heʻema foki ki Lūsia ʻi he 1991, naʻá ku fakapapauʻi ai mo Dilbar ke ma hoko ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova. Naʻá ma fakakaukau ʻi heʻema foki ki Kazan’, ʻe vave ai ʻa e hokohoko atu ʻema maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Ka ʻi heʻema taʻeoliʻiá, ʻi he māhina ʻe tolu ne ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai te ma ʻiloʻi ha Fale Fakatahaʻangá ka naʻe ʻikai te ma sio ki ha ʻata ʻo ha kaungātui! Ko ia naʻá ma fakapapauʻi ai ke ma ō pē ʻi he matapā ki he matapā, hangē ko ia ʻoku angaʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová takatakai ʻi he māmaní, neongo naʻe ʻuhinga iá te ma fai ia ʻia kimaua pē. Naʻe iku eni ki heʻema kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu, ʻo kau ai ha ako mo ha fefine ʻa ia naʻe hoko ki mui ko ha Fakamoʻoni.
Hili ení, naʻe ʻaʻahi mai ai kia kimaua ha Fakamoʻoni taʻumotuʻa ʻa ia naʻá ne maʻu homa tuʻasilá mei he Kau Fakamoʻoni ʻi ʻIukanitaá. Naʻá ma kamata leva ai ke fakataha mo ha kulupu ʻo e toko 15 ʻa ia naʻe fai ʻenau fakatahá ʻi ha kiʻi ʻapaatimeni loki taha. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e fetuʻutaki mai ʻa Heinz mo Marianne pea aʻu ʻo na ʻaʻahi mai ki Kazan’ kia kimaua. Ki mui ai, naʻá ma ʻaʻahi kia kinaua ki Pulukālia, ʻa ia ko e fonua hono hoko ia naʻe vaheʻi kinaua ki aí pea naʻe hokohoko atu ai ʻena ngāue ko e ongo misinalé ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.
ʻOmai ʻi Hoku Fonua Tupuʻangá ʻa e Fua Lelei
ʻI he faingamālie kotoa pē, ʻoku ou vahevahe atu ai ʻa e moʻoni Fakatohitapú ki hoku kaungāngāue ʻi he ngaahi falemahaki ʻoku ou ngāue ai ʻi Lūsiá. ʻI he faai mai ʻa e taimí, kuo tali ia ʻe he tokolahi pea kuo nau hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova, ʻo kau ai ha ongo meʻa ʻi hoku kaungāngāue fakafaitoʻó. ʻI he 1992, ko e taʻu ia ʻe taha mei heʻema aʻu maí, naʻe tupu ai ʻa e kulupu ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi Kazan’ ʻo aʻu ki he toko 45; pea ʻi he taʻu hoko maí, naʻe aʻu ai ki he toko 100 tupu. ʻI Kazan’ he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga ʻe fitu ʻo e Kau Fakamoʻoní—ko e nima ʻi he lea faka-Lūsiá, taha he lea faka-Tataá, pea ko e taha he talanoa tuhutuhú. ʻOku toe ʻi ai foki mo e ngaahi kulupu lea faka-ʻAmīnia mo faka-Pilitānia.
ʻI he 1993, naʻá ku kau ai ki ha konifelenisi fakafaitoʻo ʻi he Kolo Niu ʻIoké, ʻa ia ne u maʻu ai ha faingamālie ke ʻaʻahi ki he ʻuluʻiʻapitanga ʻi he māmaní ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Brooklyn. Naʻá ku feʻiloaki ai mo Lloyd Barry, ʻa ia naʻá ne tokoni ki hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngāue fakamalanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahí. Neongo ʻa e femoʻuekina ʻene taimi-tēpilé, naʻá ne vaheʻi ʻa e taimi ke talanoa ai mo au.
Naʻá ma talanoa ki he fiemaʻu ʻo e ʻū tohi Fakatohitapú ʻi he lea faka-Tataá. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe fokotuʻutuʻu ai ha timi liliu lea faka-Tatā ʻi Lūsia, pea naʻe kamata ke ʻasi ʻa e ʻū tohí ʻi he lea faka-Tataá. He fiefia moʻoni ē ko kimautolu, ʻi he faai mai ʻa e taimí, ke kamata maʻu tuʻumaʻu ʻa e Taua Leʻo, ko ha makasini kuo faʻufaʻu ki he ako Tohi Tapú! ʻIkai fuoloa mei ai naʻe fokotuʻu ʻa e ʻuluaki fakatahaʻanga lea faka-Tataá.
Ngāueʻaki ʻo e Founga Fakahaofi ʻo e Totó
ʻOku ou poupouʻi e ngaahi lao fakaeʻulungaanga ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku kau ai e lao ko ia ʻoku maʻu ʻi he Ngāue 15:20 ʻa ē ʻoku fekauʻi ai e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau “fakaʻehiʻehi . . . mei he toto.” ʻOku tānaki mai ʻi he veesi 29 ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu ke nau “fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa kuo ʻoatu ki he aitoli, pea mo e toto, mo e manu kuo sisina, pea mo e feʻauaki.”
Ko ia ʻi he taimi ʻoku kumi tokoni fakafaitoʻo ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku nau kole ki he kau toketaá ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau vakai fekauʻaki mo e ngāueʻaki ʻo e faitoʻo taʻekau ai ha totó. ʻI ha taimi, naʻá ku ngāue ai mo ha Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi Kazan’.a ʻI he 1997, he taimi naʻe fiemaʻu ai ha tafa fakavavevave ki he taʻu taha ko Pavel mei he kolo ko Novosibirsk, naʻe fetuʻutaki mai ai ʻa ʻene faʻeé kia kimautolu ki ha tokoni. ʻI he taimi ko iá, naʻe tokosiʻi ʻa e kau toketā taukei ʻi Lūsia naʻa nau loto-lelei ke fakahoko ʻa e ngaahi tafa taʻekau ai ha totó. Naʻa mau felotoi ke tokoni ʻi hono kumi ha toketā ʻa ia te ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kehé.
Naʻe vave ʻemau maʻu ha kilīniki tafa mafu ʻi Kazan’ ʻa ia naʻe felotoi ʻenau kau toketaá ke fakahoko ʻa e tafa ʻo kiʻi Pavel. ʻI Maʻasi 31, 1997, naʻe fakahoko ai ʻe he kau toketaá ha tafa lavameʻa taʻekau ai ha toto ke fakaleleiʻi e tuʻunga mafatukituki ʻi he mafú ʻoku ui ko e mafu ava. ʻI ʻEpeleli 3, ko e nusipepa Vechernyaya Kazan naʻe līpooti ai: “Ko e kiʻi tamasiʻí ʻoku ongoʻi lelei pea ʻoku ʻikai kei fiemaʻu kiate ia ha faitoʻo ki he mafú . . . Ko e faʻē ʻa Pavlik [ko ha hingoa ʻe taha ʻo Pavel] naʻe malava ai ke toki tau lelei ʻene mānavá ko e ʻuluaki taimí ia ʻi he māhina ʻe taha-taha.” ʻI ha taimi nounou, naʻe fakaakeake ai ʻa Pavel mei he tafá pea kamata ʻene ʻuluaki lue ʻi he fakafaletolo ʻo e falemahakí.
ʻOku maʻu he taimí ni ʻe Pavel ʻa e moʻui lelei pea moʻui ʻi ha tuʻunga anga-maheni. ʻOkú ne saiʻia he kakaú, sikī he sinoú, mo e soká. ʻOkú ne kalasi valu he akó, pea ʻokú ne lotu fakataha mo ʻene faʻeé, ʻo hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he kolo ko Novosibirsk. Hili e meʻa ko eni naʻe hokó, ko e kau toketā ʻi he kilīniki tatau naʻa nau fai e tafa lavameʻa taʻekau ai hono ngāueʻaki ʻa e totó ʻi he kau mahaki mafu tokolahi ʻa ia ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. ʻOku fakalakalaka ai pē ʻa e fekumi fakafaitoʻo ʻi Tatāsitaní, pea ko e tafa ʻo taʻekau ai hono ngāueʻaki ʻo e totó kuo hoko ia ʻo fai anga-maheni.
Ko ʻEku Ngāue he ʻAho Ní
Ko au mo hoku uaifí, pea pehē ki he Kau Fakamoʻoni kehe, ʻoku mau ngāue ʻi ha kilīniki ʻoku ʻoatu ai ʻa e ngaahi fakaleleiʻanga fakafaitoʻo tuʻunga māʻolunga ki he kau mahaki ʻoku ʻi ai ʻenau palopalema ʻi he neavé mo e mafú. ʻOku mau kau ʻi he ngaahi tafa kehekehe, tautefito ki he kau mahaki ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga fakahaofi ʻo e totó. ʻOku ou ngāue ko ha toketā fakaʻata neave pea tuli ki heʻeku mahuʻingaʻia ʻi he tafa neave ʻo e sinó taʻekau ai ha totó. ʻI he tuʻunga ko ha palōfesa ʻi he Potungāue Ako ki he Neavé mo e Tafa Neavé ʻi he ʻUnivēsiti Fakafaitoʻo Fakapuleʻanga ʻi Kazan’, ʻoku ou fai ʻa e ngaahi kalasi ki he kau ako fakafaitoʻo mo e kau toketā ʻo feinga ke tokoniʻi kinautolu ke nau sio ki he ngaahi ʻaonga ʻo e faitoʻo taʻekau ai ha totó.b
ʻOku ngāue mo au ʻa hoku uaifí ʻi he kilīnikí ko ha mataotao ʻi he fakaʻata ʻo e meʻa ʻoku hoko ʻi loto ʻi he sinó. ʻOkú ma fiefia ʻi heʻema ngāué koeʻuhí ʻokú ma malava ke tokoniʻi ʻa e kakaí. Ka ʻokú ma hokosia ʻa e fiemālie lahi tahá ʻi he sio ki he anga ʻo hono fakamoʻui fakalaumālie ʻe he moʻoni Fakatohitapú ʻa e kakaí. ʻOku ʻomai ʻa e fiefia ki homa lotó ke fakahaaʻi ki he kakaí ʻa e palōmesi ʻa e ʻOtuá ʻo pehē ʻi he māmaní kuo vavé ni ke “ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.”—Aisea 33:24.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e ngaahi Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí ko e ngaahi kulupu ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻa ia ʻoku nau tokoni ke fengāueʻaki fakataha ʻa e falemahakí mo e kau mahakí ʻi he taimi naʻe hoko ai ko ha ʻīsiu ʻa e huhu totó.
b Ko e ngaahi founga faitoʻo taʻekau ai ha totó ʻoku fetongiʻaki ia ʻa e huhu totó. ʻI hono ʻomai ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki felāveʻi mo e huhu totó, ko e faitoʻo taʻekau ai ha totó mo e tafa taʻekau ai ha totó ʻoku ʻalu ki he manakoa ange ʻi he kotoa ʻo e māmaní. ʻOku ʻi he huhu totó ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo hono maʻu ʻa e HIV mo e ngaahi mahaki kehe pea pehē ki he ʻikai ke tali lelei ʻe he sinó.
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ngāue ko ha toketā fakafaitoʻo ʻi ʻAfilika
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
ʻI he taimi naʻá ku kamata ako Tohi Tapu ai mo hoku uaifí mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, 1990
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
ʻAʻahi kia Lloyd Barry lolotonga ha folau ki Brooklyn, Niu ʻIoke, 1993
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
Ko Pavel mo ʻene faʻeé he ʻahó ni
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
ʻI he ngāue fakafaifekaú mo hoku uaifí, ʻa Dilbar