LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 1/12 p. 7-9
  • Meʻa ʻOku Leaʻaki ʻe he Mātuʻá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Meʻa ʻOku Leaʻaki ʻe he Mātuʻá
  • ʻĀ Hake!—2012
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko Hono Akoʻi ʻa e Fānaú mei he Kei Valevalé
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Ko e ʻAonga ʻo Hono Akonakiʻi mo Tautea ʻi he ʻOfá
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Ngaahi Mātuʻa​—Akoʻi Hoʻomou Fānaú ʻi he ʻOfa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá mei he Kei Siʻí
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2012
g 1/12 p. 7-9

Meʻa ʻOku Leaʻaki ʻe he Mātuʻá

Kapau ko e mātuʻa koe ʻo ha kiʻi tama teʻeki taʻu ako, ʻoku ngalingali te ke fehangahangai mo e ngaahi pole. Ko e fakatātaá, ʻoku totonu ke fēfē hoʻo feangainga mo e tōlilí? ʻE lava fēfē ke ke akoʻi ki hoʻo kiʻi tamá ʻa e tonú mei he halá pea fai ha fakatonutonu mafamafatatau? Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo e feangainga ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi mo e ngaahi meʻa ko ení.

TŌLILI

“Lolotonga ʻa e ‘fakamanavahē ʻo e taʻu uá,’ ʻoku ʻamanekina ʻe ha kiʻi tama ke maʻu e meʻa ʻokú ne loto ki aí. Naʻe maʻu homa fohá ʻa e palopalema ko ení. Kapau naʻe ʻikai maʻu e ngaahi meʻa naʻá ne fiemaʻú, naʻe pau ke ne tolo ha ngaahi meʻa. Ko homa ʻuluaki fohá eni, ko ia naʻe ʻikai haʻama hokosia ki muʻa mo e tōlilí. Naʻe ʻikai tokoni ia he taimi naʻe tala mai ai ʻe he niʻihi kehé ko e faʻahinga tōʻonga ko ení ʻoku totonu ke hoko.”—Susan, Keniā.

“ʻI hono taʻu uá, naʻe tokoto homa ʻofefiné ʻi he falikí, ʻo kaikaila, tangi, mo ʻakafute . . . Naʻe fakahela ʻaupito! Ko e feinga ke talanoa ki ai ʻi he taimi ko iá naʻe ʻikai hano ʻaonga. Ko ia ko hoku husepānití mo au naʻá ma ʻave ia ki hono lokí ʻo tala ange fakalelei ki ai ʻi he taimi te ne ongoʻi sai ange aí, ʻe lava ke ne haʻu pea te ma talanoa mo ia ki he meʻá. ʻI heʻene fiemālié pē, ko e taha ʻia kimaua ʻe ʻalu ki hono lokí ʻo tokoniʻi ia ke ne mahinoʻi e ʻuhinga naʻe ʻikai sai ai ʻene tōʻonga. Naʻe lavameʻa ʻa e founga ko ení. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ma fanongo atu ki heʻene lotu ki he ʻOtuá, ʻo kole ʻene fakamolemolé. Hili atu ha taimi, naʻe siʻi ange ʻene tōlilí pea hoko ai pē ʻo ʻosi.” —Yolanda, Sipeini.

“ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻe he kau leká ke sio pe ko e ha hono lahi ʻo e kātaki ʻenau ongo mātuʻá. Ko hono fakaʻatā ha kiʻi tama ke ne fai e meʻa kuó ke tapui mahinó ʻoku ʻoatu ai ha pōpoaki fakapuputuʻu. Naʻá ma ʻilo ko e taimi naʻá ma tuʻumaʻu ai mo huʻufatahá, naʻe ako māmālie ʻe heʻema fānaú ko e kaikailá ʻoku ʻikai ko e founga ia ke maʻu ai e meʻa ʻoku nau fiemaʻú.”—Neil, Pilitānia.

AKONEKINA

“ʻI he teʻeki ke aʻu ʻo taʻu nima ha kiʻi tama, ʻoku faingataʻa ke ʻiloʻi pe ʻokú ne fanongo lelei. Ko e kií ko e toe leaʻaki. Kuo pau ke ke toutou mo toutou leaʻaki, ʻo hangē ʻoku tuʻo laui afe, fakataha mo e ngaahi fakaʻilonga atu pea mo ha leʻo papau.”—Serge, Falanisē.

“Neongo naʻe ʻohake kinautolu ʻi he ʻātakai tatau, naʻe makehe ʻema fānau ʻe toko faá taki taha. Naʻe tangi e toko taha heʻene ʻiloʻi pē naʻá ne fakalotomamahiʻi kimauá; naʻe feinga ʻa e taha ke sio pe ko e ha hono lahi ʻe lava ke ne ʻahiʻahi ai ʻema kātakí. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi ko ha sio fakamamaʻu pe tafulu ʻe feʻunga ia, lolotonga ia he ngaahi taimi kehe naʻe fiemaʻu ke ma ʻoange ʻa e nunuʻa.” —Nathan, Kānata.

“ʻOku mahuʻinga ke ʻoua ʻe fakangaloku. Ka ʻi he taimi tatau, ko ha mātuʻa ʻoku ʻikai totonu ke ne hoko ʻo tuʻukāivi pe anga-fefeka. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻi he kole fakamolemole loto-moʻoni ʻa e kiʻi tamá, ʻokú ma ongoʻi ko e lelei tahá ke fakaʻatuʻi pea fakasiʻisiʻi e tauteá.”—Matthieu, Falanisē.

“ʻOku ou feinga ke ʻoua ʻe fokotuʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni lahi, ka ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku ʻi aí ʻoku ʻikai lava ke liliu. ʻOku ʻiloʻi ʻe hoku foha taʻu tolú ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻá, pea ʻoku tokoni ia kiate ia ke mapuleʻi ʻene tōʻongá. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku ou helaʻia aí ʻoku faingofua ange kiate au ke tukunoaʻi ʻene ngaahi fehālaakí. Ka koeʻuhi ke huʻufatahá, ʻoku ou fakamālohiʻi au ke fai ha meʻa. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e huʻufatahá!”—Natalie, Kānata.

HUʻUFATAHA

“ʻOku hangē ha komipiutá ʻa e ʻatamai ʻo e fānau īkí ʻa ia ʻoku nau manatuʻi ha faʻahinga taʻehuʻufataha ʻa ha mātuʻa.”—Milton, Polivia.

“ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻeke ʻe hoku fohá fekauʻaki mo ha meʻa tatau ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻi ha feinga ke sio pe ʻokú ma ʻoange ʻa e tali tataú. Pe kapau ʻoku ou leaʻaki ha meʻa ʻe taha ka ko ʻene faʻeé ʻokú ne leaʻaki ha meʻa kehe, ʻe lava ke ne ngāueʻaki ia ko ha kalofanga pea feinga ke ngāueleleiʻaki ia.”—Ángel, Sipeini.

“ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ku tukunoaʻi ʻa e tōʻonga kovi hoku fohá ʻi he taimi naʻá ku fiefia aí kae tauteaʻi fefeka ia he taimi naʻá ku ʻiteʻita aí. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe ʻai ke kovi ange pē ai ʻa e tōʻonga koví.”—Gyeong-ok, Kōlea.

“ʻOku mahuʻinga ki he fānau īkí ke nau mahinoʻi kapau ʻoku hala ha faʻahinga tōʻonga pau he ʻahó ni, ʻe kei hala maʻu pē ia.”—Antonio, Pelēsila.

“Kapau ʻoku ʻikai ke huʻufataha ʻa e ngaahi mātuʻá, ʻe fakakaukau ʻa e kiʻi tamá ko e tangataʻeikí mo e fineʻeikí ʻoku ʻikai ke na alafalalaʻanga, ko ʻena ngaahi filí ʻoku makatuʻunga ʻi heʻena ongoʻí. Ka ʻo kapau ʻoku pikimaʻu e ngaahi mātuʻá ki heʻenau ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻe ʻiloʻi ʻe he fānaú ko e meʻa ʻoku halá ʻoku hala maʻu pē ia. Ko e founga eni ʻe taha ʻoku ʻoatu ai ʻe he ngaahi mātuʻá e maluʻanga mo e ʻofa.”—Gilmar, Pelēsila.

“ʻE lava ke ngāueleleiʻaki ʻe he fānaú ʻa e ngaahi tuʻungá he taimi ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai ai ke toe ʻi ai ha fili ʻa ha mātuʻa ka ko e ʻulutukua ki ha kole—hangē ko e taimi ʻoku ʻi ai ai e kakai kehé. Kapau ko ʻeku talí ko e ʻikai, ʻoku ou leaʻaki ia mei he kamataʻangá, pea ʻoku ou ʻai ke māʻalaʻala ia ki hoku fohá heʻikai te u fanongo ki ha vili taʻeʻunua.”—Chang-seok, Kōlea.

“ʻOku fiemaʻu ki he ongo mātuʻá fakatouʻosi ke na fakahaaʻi e loto-tatau. Kapau ko au mo hoku uaifí ʻoku ʻikai ke ma loto-tatau ʻi ha meʻa, ʻokú ma talanoa fakaekimaua pē ʻo ʻikai fanongo mai ha taha. ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e taimi ʻoku ʻikai ke loto-tatau ai ʻenau ongo mātuʻá fekauʻaki mo ha meʻa, pea te nau feinga ke ngāueleleiʻaki ʻa e tuʻungá.”—Jesús, Sipeini.

“ʻI he taimi ʻoku ʻiloʻi ai ʻe ha kiʻi tama ʻoku loto-tatau ʻene ongo mātuʻá pea ʻoku ʻikai lava ke ne puleʻi kinauá, ʻokú ne malu. ʻOkú ne ʻilo ʻa e meʻa ke ʻamanekiná, pe ʻokú ne talangofua pe talangataʻa.”—Damaris, Siamane.

“Kiate au mo hoku uaifí, ʻoku toe kau ki he huʻufatahá ʻa e fai ki heʻema leá ʻi he taimi ʻokú ma palōmesi ai ki homa ʻofefine ha meʻa lelei. ʻI he founga ko eni ʻokú ne ako ai ʻe lava ke ne falala ki heʻema ngaahi palōmesí.”—Hendrick, Siamane.

“Kapau ʻoku liliu maʻu pē ʻe hoku pule ngāue ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu meiate au ʻi he ngāué, te u ʻita. ʻOku ʻikai toe kehe ʻa e fānaú. ʻOku nau maʻu e maluʻanga ʻi hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuní pea ʻiloʻi heʻikai liliu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ko iá. ʻOku fiemaʻu foki ke nau ʻiloʻi e ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻá pea ko e ngaahi nunuʻa ko ení heʻikai ke liliu mo ia.”—Glenn, Kānata.

[Fakamatala ʻi he peesi 8]

“ʻAi hoʻomou ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo, pea mo hoʻomou ʻIkaí, ko e ʻIkai.”—Sēmisi 5:12.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 9]

PUIPUITUʻA FAKAFĀMILÍ

Feitama Taʻepalani​—Founga ʻEma Fengaʻunuʻakí

Fakamatala fai ʻe Tom mo Yoonhee Han

Tom: Kuó ma toki mali pē ʻi he māhina ʻe ono ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe hoku uaifí, ʻa Yoonhee, naʻá ne feitama. ʻI he hā ki tuʻá, naʻá ku fiemālie pē, koeʻuhi naʻá ku loto ke fakapapauʻi kia Yoonhee ʻe lava ke ne falala kiate au ki ha fakafiemālie mo e mālohi. Ka ʻi lotó naʻá ku hohaʻa!

Yoonhee: Naʻá ku ongoʻi lōmekina—mo ilifia! Naʻá ku tangi lahi ʻaupito; naʻá ku ongoʻi ʻoku teʻeki ai ke u mateuteu pe malava ke hoko ko ha faʻē.

Tom: Pea naʻe ʻikai te u ongoʻi ʻoku ou mateuteu ke hoko ko ha tamai! Kae hili e talanoa mo e ngaahi mātuʻa kehé, naʻá ma ʻiloʻi ko e feitama taʻepalaní ʻoku lahi ange ia he meʻa naʻá ma fakakaukau ki aí. Naʻe toe tokoni foki kia kimaua ʻa e fanongo ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he ngaahi mātuʻa kehé fekauʻaki mo e fiefia ʻi he hoko ko ha tamai pe ko ha faʻē. Faai atu pē, naʻe fetongi ʻeku ongoʻi ilifia mo e ongoʻi taʻepaú ʻe he fakatuʻamelie.

Yoonhee: Hili hono fāʻeleʻi ʻo Amanda, naʻe malanga hake ha ngaahi pole foʻou. Naʻá ne tangi taʻetuku, pea naʻe ʻikai lava ke u mohe ʻi ha ngaahi uike. Naʻe mole ʻeku fiekaiá, peá u fuʻu helaʻia. ʻI he kamatá, naʻe ʻikai te u loto ke feohi mo e kakaí. Ka naʻá ku ʻiloʻi ko e nofo tokotaha pē ʻi ʻapí heʻikai tokoni. Ko ia naʻá ku feohi mo e ngaahi faʻē foʻou kehé. Naʻe fakaʻatā ai au ke u fetalanoaʻaki ki he tuʻungá mo e niʻihi kehe naʻa nau hokosia ʻa e meʻa tatau, pea naʻe tokoniʻi ai au ke u ʻiloʻi naʻe ʻikai ko au pē tokotaha naʻá ku hokosia ʻa e ngaahi palopalemá.

Tom: Naʻá ku feinga ke tauhi maʻu ʻa e founga-tuʻumaʻu homa fāmilí. Ko e fakatātaá, ʻi he tuʻunga ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko Yoonhee mo aú naʻá ma fakapapauʻi ke ma kau maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Ko hono maʻu ha kiʻi tamá ʻoku toe hoko ai ha fakamole, ko e niʻihi ai ʻoku taʻeʻamanekina. Naʻá ma fakapapauʻi ke moʻui pē ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ma maʻú koeʻuhí ke ʻoua ʻe ʻi ai hama moʻua, ʻa ia ʻe iku pē ki ha loto-mafasia lahi ange.

Yoonhee: ʻI he kamatá naʻá ku fakakaukau ko e kau ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻe ʻikai fakapotopoto nai, koeʻuhi ʻe lava ʻo fakahohaʻa ʻa e pēpeé. Ka ko hono moʻoní, ʻoku saiʻia ʻa e kakaí ʻi he fanga kiʻi pēpeé. ʻI hono ʻiloʻi iá naʻe tokoniʻi ai au ke u longomoʻui maʻu pē pea maʻu ha fakakaukau lelei ange fekauʻaki mo ʻeku kiʻi tamá.

Tom: ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e fānaú ko ha “tofia mei a Jihova” mo ha “totogi.” (Saame 127:3, PM) Kiate au, ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi lea ko iá ko ha kiʻi tama ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga. Hangē pē ko ha tofiʻá, ʻoku ʻi ai hoʻo fili: ʻE lava ke ke ngāueʻaki fakapotopoto ia, pe ʻe lava ke ke tolovekaʻaki ia. ʻOku ou ʻiloʻi ko e tuʻunga taki taha ʻo e tupu hake ha kiʻi tamá ʻoku makehe, pea ʻoku ou fiemaʻu ke hoko ko ha konga ʻo e moʻui ʻeku taʻahiné ʻi he tuʻunga taki taha koeʻuhí ko ʻene mavahe atu pē ʻa e faingamālie ko iá, heʻikai lava ke toe maʻu.

Yoonhee: ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku fakaʻohovale ʻa e moʻuí kia kimaua, pea ko hono maʻu ha kiʻi tama taʻepalaní ʻoku ʻikai ko ha fakaʻohovale kovi. ʻOku taʻu ono he taimí ni ʻa Amanda, pea ʻoku ʻikai lava ke u fakakaukau atu kiate au taʻekau ai ia.

[Fakatātā]

Ko Tom mo Yoonhee mo hona ʻofefiné, ʻa Amanda

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share