ʻOhake ʻa e Fānaú mei he Kei Valevalé ki he Talavoú
“ʻI he aʻu hoʻo fānaú ʻo taʻu nimá, ʻoku nau ʻi ha ʻātakai malu fakafāmili pea ʻoku faingofua ange ke fakahūhū kia kinautolu ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí. Ka ʻi he kamata pē ke nau ʻalu ki he akó, ʻoku nau eʻa atu ai ki he founga kehekehe hono fai ʻo e ngaahi meʻá mo e founga kehekehe ʻo e leá.”—Valter, ʻĪtali.
ʻI HE tupu hake ʻa e fānaú, ʻoku nau fekumi ki he ngaahi fakangatangata honau kiʻi māmani ʻoku kei tupú. ʻOku nau fetuʻutaki mo e kakai tokolahi ange—kaungāvaʻinga, kaungāako, mo e ngaahi mēmipa tokolahi ange ʻo e fāmilí. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Valter, ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá, ʻoku ʻikai ko koe pē ʻa e tākiekina ʻi he moʻui hoʻo kiʻi tamá, ʻo hangē ko e taimi ʻo ʻene kei siʻí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke ke ngāueʻaki e ngaahi taʻu ko ení ke akoʻi ki hoʻo kiʻi tamá ʻa e mahuʻinga ʻo e talangofuá mo e ʻulungaanga leleí. ʻOku toe mahuʻinga foki ke ʻoange ʻa e tataki fekauʻaki mo e tonú mo e halá.
Ko e ngaahi pōtoʻi ne toki lave ki aí ʻoku ʻikai hoko vave mo fakanatula. Ngalingali, te ke fiemaʻu ke “valoki, fakatokanga mālohi, enginaki, ʻaki ʻa e anga-kātaki fakaʻaufuli mo e pōtoʻi fakafaiako.” (2 Tīmote 4:2) Naʻe fekauʻi ki he ngaahi mātuʻa ʻIsilelí fekauʻaki mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá: “Te ke uhuʻi ki hoʻo fanau, pea te ke lea ki ai ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.” (Teutalōnome 6:6, 7) Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi he konga Tohi Tapu ko iá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga hoʻo fakahinohino hokohokó.
ʻOku kau ʻi he fatongia hono ʻohake e fānaú ha ngaahi pole. Tau lāulea ki ha niʻihi ʻo kinautolu.
Ko ha Taimi ke Fanongo
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú lolotonga ʻoku ʻi ai ha “ʻaho ke lea,” ʻoku toe ʻi ai foki ha taimi ke fanongo. (Koheleti 3:7) ʻE lava fēfē ke ke akoʻi hoʻo kiʻi tamá ke tokanga lelei he taimi ʻoku lea ai ʻa e niʻihi kehé—ʻo kau ai koé? Ko e founga ʻe tahá ke fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻangá. ʻOkú ke fanongo lelei ki he niʻihi kehé, ʻo kau ai mo hoʻo fānaú?
ʻOku lavangofua ke fakahohaʻasi ʻa e fānaú, pea ʻikai ha veiveiua ʻe ʻahiʻahiʻi hoʻo kātakí ʻi he feinga ke fetuʻutaki lelei mo kinautolú. ʻOku kehekehe ʻa e kiʻi tama taki taha, ko ia fakatokanga meʻa pea fakapapauʻi pe ko fē ha ʻa e ngaahi founga fetuʻutaki ʻoku ola lelei taha ki hoʻo kiʻi tamá. Ko e fakatātaá, ko David, ko ha tamai ʻi Pilitānia, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou ʻai homa ʻofefiné ke tala mai kiate au ʻi heʻene lea pē ʻaʻana ʻa e meʻa kuó u toki leaʻakí. Ko hono olá, ʻokú ne fanongo lahi ange ʻi heʻene hoko ʻo fuʻu lahi haké.”
ʻI hono fakahinohinoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá, naʻá ne tala ange kia kinautolu: “Tokanga ki he anga hoʻomou fanongó.” (Luke 8:18) Kapau ʻoku fiemaʻu ki he kakai lalahí ke nau fai ia, huanoa hake ai ʻa e fānaú!
“Fefakamolemoleʻaki Loto-Lelei”
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha.” (Kolose 3:13) ʻE lava ke akoʻi e fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e malava ke fakamolemolé. Anga-fēfē?
Hangē ko ia naʻe lāulea ki ai ʻi ʻolunga fekauʻaki mo e pōtoʻi ʻi he fanongó, ʻoku fiemaʻu ke ke fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻangá. Tuku ke sio hoʻo fānaú ʻokú ke fakahāhā ha laumālie fakamolemole ʻi hoʻo feangainga mo e niʻihi kehé. Ko Marina, ko ha faʻē ʻi Lūsia, ʻokú ne feinga ke fai ia. “ʻOkú ma feinga ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki heʻema fānaú ʻi hono fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo fai ha tukulolo, pea ʻikai ʻita,” ko ʻene leá ia, ʻo toe pehē: “ʻI he taimi ʻoku ou fehālaaki aí, ʻoku ou kole fakamolemole ki heʻeku fānaú. ʻOku ou loto ke na ako ke fai e meʻa tatau ʻi heʻena feangai mo e niʻihi kehé.”
Ko e malava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi faikehekehé mo e fakamolemolé ʻe fiemaʻu ia ʻi he fuʻu lahí. Akoʻi hoʻo fānaú he taimí ni ke fakaʻatuʻi ʻa e niʻihi kehé pea fua e kanongatāmaki ʻenau fehālaakí tonu. ʻI hono fai iá, te ke ʻoatu ai ha meʻaʻofa ʻaonga ʻe mahuʻinga ʻaupito ʻi heʻenau tupu haké.
“Fakahāhaaʻi Kimoutolu ʻOku Mou Fakamālōʻia”
ʻI he “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia” ko ení, ko e kakai tokolahi ʻoku nau “ʻofa kiate kinautolu pē.” (2 Tīmote 3:1, 2) ʻI he taimí ni, lolotonga ʻa e kei iiki hoʻo fānaú, ko e taimi ia ke fakahūhū ai kia kinautolu ha laumālie ʻo e houngaʻia. “Fakahāhaaʻi kimoutolu ʻoku mou fakamālōʻia,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá.—Kolose 3:15.
Naʻa mo e lolotonga ʻenau kei īkí, ʻe lava ke ako ʻa e fānaú ke fakahāhā e ngaahi ʻulungaanga lelei pea fakaʻatuʻi ʻa e niʻihi kehé. Anga-fēfē? “Ko e meʻa lelei taha ʻe lava ke ke fai ke fakaʻaiʻai ai ha fakakaukau fakamālōʻiá ko hono fakahāhā maʻu pē ia ʻi ʻapi,” ko e tala ange ia ʻe Dr. Kyle Pruett ki he makasini Parents. ʻOkú ne toe pehē: “ʻOku ʻuhinga ení ʻokú ke leaʻaki maʻu pē ʻa e lahi hoʻo houngaʻia ʻi he tokoni ʻokú ke maʻú pe ngaahi ngāue fakaʻatuʻi kehé . . . ʻOku fiemaʻu ke toutou fai maʻu pē ia.”
Ko Richard, ko ha tamai ʻi Pilitānia, ʻokú ne feinga mālohi ke fai ia: “Ko au mo hoku uaifí ʻokú ma fakahāhā ʻa e founga ke fakamālō ai ki he faʻahinga kuo nau anga-lelei mai kia kimauá, hangē ko e kau faiakó pe ko e fanga kuí,” ko ʻene leá ia. “ʻI he taimi pē ʻoku mau ʻaʻahi ai ʻo kai mo ha fāmili, ʻoku mau tohi ha kaati fakamālō, pea ʻoku fakamoʻoni kotoa ai ʻa e fānaú pe tā ai ha kiʻi fakatātā.” Ko e anga-ʻofá mo e fakamālōʻiá ʻe tokoni ia ki hoʻo kiʻi tamá ke fakatupulekina ʻa e ngaahi vahaʻangatae tuʻuloa mo vāofi ʻamui ange ʻi he moʻuí.
“ʻOua Te Ke Taʻofi ʻa e Tautea”
ʻI he tupu hake hoʻo fānaú, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kia kinautolu ke nau ʻilo ko e ngaahi ngāué ʻoku ʻomai ai e ngaahi nunuʻa. Naʻa mo e ʻi he kei taʻu siʻí, ko e fānaú ʻoku nau fai ha tali ki he kau maʻu mafaí, ʻo ʻikai ʻi ʻapi pē kae toe pehē ʻi he ʻapiakó pea ʻi he feituʻu ʻoku nau nofo aí. ʻE lava ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau ʻilo e tefitoʻi moʻoni ko ia te ke utu ʻa e meʻa te ke toó. (Kalētia 6:7) Anga-fēfē?
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua te ke taʻofi ʻa e tautea” pe akonekiná. (Palōveepi 23:13) Kapau kuó ke ʻai ke mahino ko ha fehālaaki pau ʻe ʻomai ai ha nunuʻa pau, ʻoua ʻe ilifia ke ʻoatu ʻa e tauteá. “ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e huʻufatahá,” ko e lau ia ʻa Norma, ko ha faʻē ʻi ʻĀsenitina. “Ko e ʻikai huʻufatahá ʻoku fakaʻaiʻai ai ha kiʻi tama ke ne puleʻi ʻa e ngaahi tuʻungá ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ne loto ki aí.”
ʻE lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e meʻa lahi ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakakikihi taʻeʻuhinga hili ha talangataʻa ʻaki hono fakapapauʻi ʻoku mahinoʻi ki muʻa heʻenau fānaú ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻá. ʻE siʻi ange fakafepaki ʻa e fānaú kapau te nau ʻilo ko e ngaahi tuʻutuʻuní mo e meʻa ʻe hoko kapau te nau maumauʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ko iá pea kapau ʻe ʻi ai haʻanau ʻuhinga ke tui ko e ngaahi nunuʻá ʻoku ʻikai lava ke liliu.
Ko e moʻoni, ke ola lelei e tauteá, ʻoku totonu ke ʻoua ʻe fai ia ʻi he ʻita. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Huʻi atu meiate kimoutolu ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e loto-kona fakatupu koví, ʻitá, lilí, fekailangakí, mo e laukoví.” (ʻEfesō 4:31) Ko e tauteá ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito ʻe fai ʻi ha founga fuʻu fefeka pea ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito ʻe ngaohikovia—tatau pē ʻi he fakaesino pe fakaeongo.
Ka ʻe lava fēfē ke ke mapuleʻi hoʻo ʻitá he taimi kuo ʻahiʻahiʻi ai ʻe hoʻo kiʻi tamá hoʻo kātakí? “ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē,” ko e lau ia ʻa Peter, ko ha tamai ʻi Nuʻu Sila, “ka ʻoku fiemaʻu ke ʻilo ʻe he fānaú ko e tauteá ko e nunuʻa ia ʻenau fehālaakí kae ʻikai ko e ola ia ʻo e taʻemapuleʻi-kita ʻa e mātuʻá.”
Ko Peter mo hono uaifí ʻokú na feinga ke tokoniʻi ʻena fānaú ke sio ki he ʻaonga tuʻuloa ʻo e fakatonutonú. “Naʻa mo hono fai ʻe he fānaú ha anga-palakū,” ko ʻene leá ia, “ʻokú ma talanoa kia kinautolu fekauʻaki mo e faʻahinga tokotaha ʻoku fiemaʻu ke nau hoko ki aí kae ʻikai ko e fakatupu ʻita naʻa nau toki ʻosi faí.”
“Tuku ke Hoko Hoʻomou Fakakaukau Leleí ʻo ʻIloʻi”
ʻI he fekauʻaki mo e fakatonutonu te ne ʻoange ki hono kakaí, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá: “Te u tautea koe ke feʻunga.” (Selemaia 46:28) Te ke maʻu ʻa e ngaahi ola lelei tahá kapau ʻokú ke ʻoange ʻa e fakatonutonu ʻa ia ʻoku totonu mo feʻunga mo e hala naʻe faí. “Tuku ke hoko hoʻomou fakakaukau leleí ʻo ʻiloʻi,” ko e tohi ia ʻa Paula ki he kau Kalisitiané.—Filipai 4:5.
Ko e konga ʻo e hoko ʻo fakaʻatuʻí ʻoku kau ki ai ʻa e ʻoatu ʻa e fakatonutonú ʻi ha founga ʻe kei maʻu ai ʻe hoʻo fānaú honau ngeiá. Ko Santi, ko ha tamai ʻi ʻĪtali, ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai ʻaupito te u tuku hifo hoku fohá pe ʻofefiné. ʻI hono kehé, ʻoku ou feinga ke ʻiloʻi e tupuʻanga ʻo e palopalemá pea fai ha meʻa ki ai. ʻOku ʻikai te u akonekina ʻeku fānaú ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehé, naʻa mo e ʻikai ʻi ai ʻa e tama ʻe tahá, kapau ʻe ala lava. Pea ʻoku ʻikai te u fakakataʻaki ʻena ngaahi tōnounoú ʻi he kakaí pe ʻi ʻapi.”
Ko Richard, naʻe lave ki ai ʻi muʻá, ʻokú ne toe sio ki he fakapotopoto ʻo e hoko ʻo fakaʻatuʻí. “Ko e tauteá ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito ʻe tātānaki, ʻo tānaki atu e fehālaaki foʻou taki taha ki he tauteá,” ko ʻene laú ia. “Hili hoʻo fai ʻa e akonekiná, ʻoku mahuʻinga ke ʻoua ʻe toe lave fekauʻaki mo ia ʻo fakamanatu ki he kiʻi tamá ʻene ngaahi tōnounoú.”
Ko hono ʻohake e fānaú ko e ngāue faingataʻa ʻa ia ʻoku kau ki ai e feilaulauʻi-kita neongo ia ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi tāpuaki fakafiefia. Ko e meʻa ia naʻe hokosia ʻe Yelena, ko ha faʻē ʻi Lūsia. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fili ha ngāue konga-taimi koeʻuhí ke u lava ʻo feohi lahi ange mo hoku fohá. ʻOku fiemaʻu e feinga pea ʻe iku ki ha mole fakapaʻanga, ka ʻoku tuha ʻa e feilaulaú ʻi he sio ki he fiefia lahi ʻoku ʻomai ʻe hoku fohá pea mo e anga ʻene ʻai ke ma vāofi angé.”
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
ʻE lava ke ako e fānaú ke fakaʻatuʻi ʻa e niʻihi kehé
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Fakatonutonuʻi e fānaú ʻi ha founga ʻe kei maʻu ai honau ngeiá