Vahe 3
ʻE Lava Fēfē Ke U ʻAi ʻEku Ongo Mātuʻá Ke Na ʻOmai Kiate Au ha Tauʻatāina Lahi Ange?
ʻOKÚ KE tala ange ko koé ʻokú ke lahi feʻunga ke ke ʻeva fuoloa ʻi he ngaahi fakaʻosinga uiké. ʻOkú na tala atu kuo pau ke ke foki vave ange ki ʻapi. ʻOkú ke tala ange ʻokú ke fie sio ʻi he foʻi faiva foʻou ko ē ʻoku talanoa ki ai ʻa e tokotaha kotoa. ʻOkú na tala atu heʻikai te ke sio koe ai. ʻOkú ke tala ange naʻá ke fetaulaki mo e fanga kiʻi tamaiki lelei ʻokú ke fie takanga holo mo ia. ʻOkú na tala atu ʻokú na saiʻia ke ʻuluaki feʻiloaki mo ho ngaahi kaungāmeʻá.
ʻI hoʻo taʻu hongofulu tupú, ʻe lava ke ke ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi hangē ʻoku pukenimā ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa hoʻo moʻuí. ʻOku ngalingali ko hoʻo foʻi lea “ʻOku ou fie” kotoa pē ʻoku muimui atu ai ha “ʻIkai” pau ia. Pehē ki he ʻikai puli ha tapa pē ʻo hoʻo moʻuí mei he “mata huʻuhuʻu” ʻa hoʻo ongo mātuʻá. ʻOku pehē ʻe he taʻu 15 ko Debbie: “ʻOku fiemaʻu maʻu pē ʻe heʻeku tangataʻeikí ke ne ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku ou ʻi aí mo e taimi te u ʻi ʻapi aí. ʻOku pehē pē ʻa e tokolahi taha ʻo e ngaahi mātuʻá. ʻOku pau nai ke na ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē? ʻOku totonu ke na ʻomai ha tauʻatāina lahi ange kiate au.”
ʻOku lāunga foki ʻa e toʻutupú ʻoku ʻikai ke tokaʻi kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá. ʻI he ʻikai ha falala angé, ʻoku fakahalaiaʻi kinautolu ʻo ʻikai ha fakamaau ʻi he taimi ʻoku fehālaaki ai ha meʻa. ʻI he ʻikai tuku ke nau fai pē ʻenau filí, ʻoku haʻisia kinautolu ʻe he ngaahi tuʻutuʻuní.
“Loto Lavea”
ʻOku ngaahi koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻi ha taimi ʻo ke hangē ai ha kiʻi leká? Kapau ko ia, manatuʻi ʻi he ʻikai fuʻu fuoloa atú naʻá ke hoko moʻoni ai ko ha kiʻi tama. Ko e vakai ʻa hoʻo ongo mātuʻá kiate koe ko ha kiʻi valevale taʻelava ha meʻá ʻoku kei ʻi hona ʻatamaí pē ia pea ʻoku ʻikai fuʻu faingofua ke tuku atu ia. ʻOkú na kei manatuʻi pē ʻa e fanga kiʻi fehālaaki fakatamasiʻi naʻá ke faʻa faí pea ko ia ʻokú na loto ai ke maluʻi koe—pe ʻokú ke fiemaʻu ʻa e maluʻi ko iá pe ʻikai.
Ko e holi ko ia ke maluʻi koé ko ha holi mālohi ʻaupito ia. ʻI he taimi ʻoku ʻikai moʻua ai ʻa e fineʻeikí mo e tangataʻeikí ʻi he feingaʻi ha fale ke ke malu ai, fakavala koe, pe fafangaʻi koé, ʻokú na faʻa fāinga mo e ngaahi palopalema ʻo e founga ke akoʻi, teuʻi, ʻio pea mo maluʻi ai koé. Ko ʻena tokanga kiate koé ʻoku ʻikai ʻaupito ko ha kiʻi tokanga pē. ʻOkú na fua ʻa e fatongia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ki he founga ʻokú na ʻohake ai koé. (Efeso 6:4) Pea ʻi he taimi ʻoku ngali fakamanamanaʻi ai ʻe ha meʻa ʻa ho tuʻunga leleí, ʻokú na hohaʻa.
Fakakaukau atu ki he ongo mātuʻa ʻa Sīsū Kalaisí. Hili ha ʻaʻahi ki Selusalema, naʻá na foki ai ki ʻapi mo e taʻeʻilo ʻoku ʻikai te na foki mo ia. ʻI heʻena ʻilo ʻoku puliá, naʻá na kumi tōtōivi—naʻa mo e kumi vavale—kiate ia! Pea ʻi he iku ʻo na “ʻilo ia ki he Temipale,” naʻe kalanga ʻa e faʻē ʻa Sīsuú, “Tama, ko e ha kuo ke fai pehē ai kiate kimaua? he ko eni, ko hoʻo tamai mo au kuo ma kumi koe mo e loto lavea.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Luke 2:41-48) Sai, kapau ko Sīsū eni—ko ha tama haohaoa—naʻá ne fakatupunga ke loto-moʻua ʻa ʻene ongo mātuʻá, fakakaukau atu ki he lahi ʻo e hohaʻa kuó ke fakatupunga ki hoʻo ongo mātuʻá!
Tau fakatātāʻaki ʻa e fepaki ʻikai-toe-ʻosi ko ia fekauʻaki mo e taimi ke ke foki ai ki ʻapí. Mahalo ʻoku ʻikai te ke sio ki ha ʻuhinga ke fai ai ha fakangatangata ʻi he foungá ni. Ka kuo faifai ange peá ke sio ki he ngaahi meʻá mei he anga ʻo e vakai ʻa hoʻo ongo mātuʻá? Ko e kau faʻutohi taʻu-ako ʻo e tohi The Kids’ Book About Parents naʻa nau feinga ke fai ʻa e meʻa ko iá. Naʻa nau tātānaki ha lisi ʻo e meʻa ʻoku nau ui “ko e ngaahi fakaʻānaua kuo pau ʻoku hoko ʻi he ʻatamai ʻo e mātuʻá fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fai ʻe heʻenau fānaú kapau ʻoku ʻikai te nau ʻi ʻapi ʻi he taimi totonú.” Naʻe kau ʻi he lisí ni ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e ‘ngāueʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú, fakatuʻutāmaki ʻi ha kā, takai holo ʻi he ngaahi paʻaké, fakahū, sio faiva fakalielia, fakatau atu ʻo e faitoʻo kona tapú, tohotohoʻi pe ʻohofi, fakaiku ki pilīsone pea mo hono fakamaaʻi ʻa e hingoa ʻo e fāmilí.’
ʻE ʻikai ke fakavave ʻa e mātuʻa kotoa pē ki ha ngaahi fakamulituku ngali kehe pehē. Kae ʻikai ʻoku moʻoni ʻoku kau ʻa e kau talavou tokolahi ʻi he ngaahi meʻa peheé? Ko ia ʻoku totonu ke ke ʻita ʻi he fokotuʻu atu, ko e foki tōmui ki ʻapi mo hono kei tauhi ʻa e faʻahinga takanga halá ʻoku lava ke fakatupu maumau? Ko ē naʻa mo e ongo mātuʻa ʻa Sīsuú naʻá na loto ke ʻilo ʻa e feituʻu naʻe ʻi aí!
ʻUhinga ʻEna Fai Fakangatangatá
ʻOku pehē ʻe he toʻutupu ʻe niʻihi ko e manavasiʻi ʻa ʻenau ongo mātuʻá ki he hoko ha fakatamaki kiate kinautolú ʻoku meimei ʻi he tuʻunga ia ʻo e huʻuhuʻu tōtuʻá! Kae manatuʻi, kuo fakamoleki ʻa e taimi mo e ongoʻi lahi ʻia koe. Ko e foʻi fakakaukau ʻo hoʻo tupu hake pea faai atu ʻo ke mavahé te ne fakahohaʻasi nai ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Naʻe tohi ʻe ha mātuʻa ʻe taha: “Ko hoku fohá ʻoku taʻu tahahiva he taimí ni, ʻoku toko taha pē pea ʻoku ʻikai ke u mei lava ʻo ʻūkuma ʻa e foʻi fakakaukau ʻo ʻene mavahé.”
ʻOku hehema leva ai ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ke fakangatangata pe fuʻu maluʻi tōtuʻa ʻenau fānaú. Kae kehe, ʻe hoko ko ha fehālaaki lahi ia ke ke tali fefeka atu. ʻOku manatuʻi ʻe ha finemui ʻe taha: “Ko au mo ʻeku faʻeé naʻá ma fuʻu vāofi ʻaupito ʻo aʻu ki hoku taʻu 18 nai. . . . [Ka] ʻi he ʻalu ke u lahi angé naʻe kamata ke ʻi ai ʻema ngaahi palopalema. Naʻá ku fiemaʻu ke u kiʻi tauʻatāina, ʻa ia kuo pau naʻá ne vakai ki ai ko ha fakamanamana ia ki homa vaá. Naʻe kamata leva ai ʻene feinga ke toe puke maʻu ange au, ka naʻá ku fakafeangai ʻaki ʻeku fusi ia ke toe mamaʻo ange.”
Ko ha tuʻunga ʻo e tauʻatāiná ʻoku lelei, kae ʻoua ʻe maʻu mai ia kae mole ai ʻa ho ngaahi haʻi fakafāmilí. ʻE lava fēfē ke ke fokotuʻu ho vahaʻangatae mo hoʻo ongo mātuʻá ʻi ha tuʻunga matuʻotuʻa ange, ʻo makatuʻunga ʻi he femahinoʻaki, fekātakiʻaki mo e fefakaʻapaʻapaʻakí? Ko e meʻa ʻe taha, ko e fakaʻapaʻapá ʻoku maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapa. Naʻe manatu ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he taimi ʻe taha: “Nae tautea akitautolu e he gaahi tamai o ho tau jino, bea tau fakaabaaba ki ai.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Hepelu 12:9, PM) Ko e ngaahi mātuʻa ʻa e muʻaki kau Kalisitiane ko ení naʻe ʻikai taʻeʻiai haʻanau hala. Naʻe hoko atu ʻe Paula (He 12:veesi 10): “Ko ʻetau ngaahi tamai fakaetangatá . . . naʻa nau fai pē ʻa e meʻa naʻa nau fakakaukau naʻe lelei tahá.”—The Jerusalem Bible.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e fakafuofua ʻa e kau tangatá ni naʻe fehālaaki. Neongo ia, naʻe tuha mo kinautolu ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa ʻenau fānaú. ʻOku pehē pē mo hoʻo ongo mātuʻá. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia, ko e ongo meʻa fai fakangatangata nai kinauá ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga ia ke angatuʻu ai. ʻOange kiate kinaua ʻa e fakaʻapaʻapa ko ia ʻokú ke fiemaʻu kiate koé.
Ngaahi Taʻefemahinoʻaki
Kuó ke tuai nai ʻi ha taimi ki ʻapi koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻikai lava ke ke puleʻi? Naʻe fuʻu fefeka ʻa hoʻo ongo mātuʻá? Ko e ngaahi taʻefemahinoʻaki peheé ʻokú ne ʻomai ha toe faingamālie ke ke maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapá. Manatu ki he founga fakafeangai ʻa e kiʻi tama ko Sīsuú ʻi he faifai ʻo maʻu ia ʻe heʻene ongo mātuʻa mamahí ʻi he temipalé, ʻokú ne fetalanoaʻaki fāinoa ai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá mo ha kau faiako. Naʻe tafoki hake ʻa Sīsū ʻo valokiʻi loto-tāngia kinaua, tangi pe hanu ʻi he taʻetotonu ʻena fehuʻia ʻa ʻene taumuʻá? Fakatokangaʻi ʻa ʻene tali mokomokó: “Ko e ha kuo mo kumi ai au? ʻIkai naʻa mo ʻilo kuo pau ke u ʻi he ngaue a ʻeku Tamai?” (Luke 2:49) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe maongo ki he ongo mātuʻa ʻa Sīsuú ʻa e tuʻunga matuʻotuʻa naʻe hā mei ai hení. “Ko e tali malū,” ʻoku ʻikai ngata he “lolou ai ʻa e houhau” ka ʻe toe tokoni ia ke maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa hoʻo ongo mātuʻá.—Palovepi 15:1.
Ngaahi Lao mo e Ngaahi Tuʻutuʻuni
Ko e anga ʻo hoʻo fakafeangai ki he ngaahi fiemaʻu ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻoku ʻi ai foki ʻene kaunga lahi ki he anga ʻo e meʻa ʻe fai atu kiate koé. ʻOku fakamāmāhuʻi, loi pe talangataʻa fakahāhā ʻa e toʻutupu ʻe niʻihi. ʻAhiʻahiʻi ha founga ʻoku fakamatuʻotuʻa angé. Kapau ʻokú ke fiemaʻu ha ngofua ke ke ʻeva fuoloa, ʻoua te ke fai ha kouna fakakauleka pe hanu “ʻoku ʻeva fuoloa ʻa e fānau kehé kotoa ia.” ʻOku faleʻi mai ʻa e faʻu-tohi ko Andrea Eagan: “[Tala] kiate kinaua ʻi he lahi taha te ke lavá ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻu ke faí, koeʻuhi ke na mahinoʻi moʻoni ʻa e tuʻungá. . . . Kapau te ke fakahā kakato kiate kinaua ʻa e feituʻu te ke ʻi aí mo e faʻahinga te ke ʻalu mo iá pea mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke ke ʻeva fuoloá . . . , ʻe lava pē nai ke na tali ʻio atu.”
Pea kapau ʻoku fiemaʻu ʻe hoʻo ongo mātuʻá ke na vakaiʻi ʻa ho ngaahi kaungāmeʻá—ʻa ia ʻoku totonu foki ke pehē—ʻoua te ke ngī hangē ha kiʻi leká. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he makasini Seventeen: “ʻOmi ho ngaahi kaungāmeʻá ki ʻapi ʻi he taimi ki he taimi, koeʻuhí ʻi he taimi te ke pehē atu ai te ke ʻalu ʻo sio faiva mo Pilá, ʻe ʻikai ha ʻuhinga ke kaila atu ai hoʻo tamaí mei he loki ʻe tahá, ‘Pila? Pila hai?’”
‘ʻE ʻAnge mo ha Meʻa’
ʻOku malimali ʻa Jim ʻi heʻene talanoa ki hono tehina ko Ron. “ʻOkú ma kehekehe ʻaki pē ʻa e māhina ʻe 11,” ko ʻene laú ia, “ka ʻoku fuʻu kehekehe ʻaupito ʻa e tōʻongafai kiate kimaua ʻa ʻema ongo mātuʻá. ʻOkú na ʻomai kiate au ʻa e tauʻatāina lahi ange. Naʻá ku ngāueʻaki ʻa e kā ʻa e fāmilí. ʻI he taʻu ʻe taha, naʻe aʻu ʻo na fakaʻatā au ke u ʻave ʻa hoku tehina ʻe taha ʻi ha folau ki he Kolo Niu ʻIoké.
“Kae kehe, ʻi he fekauʻaki mo Ron naʻe kehe ia,” ko e hoko atu ia ʻa Jim. “Naʻe ʻikai ʻaupito ke ʻoange kiate ia ha tauʻatāina lahi. Naʻe ʻikai teitei tokanga ʻa e tangataʻeikí ke akoʻi ia ke fakaʻuli ʻi he taimi naʻe hoko ai hono taʻu fakaʻulí. Pea ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ai ʻoku lahi feʻunga ke kamata faialeá, naʻe ʻikai fakaʻatā ia ʻe heʻeku ongo mātuʻá.”
Ko e filifilimānako? ʻIkai. ʻOku fakamatala ʻa Jim: “Ko Ron naʻe ʻikai alafalalaʻanga. Naʻe ʻikai ʻatamai fakapotopoto. Naʻe ʻikai te ne faʻa fai ʻa e ngāue naʻe vaheʻi kiate iá. Pea neongo naʻe ʻikai ʻaupito ke u taungutu ki heʻeku ongo mātuʻá, naʻe fakahā ʻe Ron ia ke na ʻilo ʻa ʻene taʻelotó. Naʻe kau kovi maʻu ai pē eni kiate ia.” Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he Mātiu 25:29: “He ʻilonga ha taha ʻoku maʻu ha meʻa ʻe ʻange ki ai mo ha meʻa, pea te ne hulu atu: ka ko ia ʻoku ʻikai ke maʻu, naʻa mo e meʻa ʻoku ne maʻu ʻe toʻo meiate ia.”
ʻOkú ke fiemaʻu ha tauʻatāina mo ha fatongia lahi ange? Peʻi fakamoʻoniʻi ko ha tokotaha falalaʻanga koe. Fai fakamātoato ha ngāue pē ʻoku vaheʻi kiate koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá. ʻOua te ke hangē ko e talavou ʻi he taha ʻo e ngaahi pealapeli ʻa Sīsuú. ʻI he hili ʻa e tala ange ʻe heʻene tamaí, “Tama, ke ke ʻalu ʻo ngaue he ʻaho ni ʻi he ngoue vaine,” naʻá ne tali, “ʻOku lelei, Tangataʻeiki,” ka “naʻe ʻikai ʻalu” ia. (Mātiu 21:28-30) Fakatuipauʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá kapau te na kole atu ke ke fai ha meʻa, neongo pe ko e hā hono valevalé, kuo pau ke ke fai ia.
“Naʻá ku fakahaaʻi ki heʻeku ongo mātuʻá naʻe lava ke u fua fatongia,” ko e manatu ia ʻa Jim. “Naʻá na fekau au ki he pangikeé, tuku ke u ʻalu ʻo totongi ʻemau ʻū moʻuá mo fai ʻa e fakataú mei he supamāketí. Pea ʻi he taimi naʻe pau ai ke ʻalu ʻa e fineʻeikí ʻo kumi ha ngāué, naʻe aʻu ʻou ngaohi ʻa e meʻakai ʻa e fāmilí.”
Tomuʻa Fai ha Ngāue
Fēfē kapau kuo teʻeki ai pē ke vaheʻi atu ʻe hoʻo ongo mātuʻá ha ngaahi ngāue pehē ke ke fai? Fai ʻiate koe pē ha ngaahi ngāue kehekehe. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he makasini Seventeen: “Fokotuʻu atu ke ke feimeʻatokoni ki ha houa kai ʻa ho fāmilí, peá ke tala ange ki hoʻo ongo mātuʻá ʻokú ke loto ke ke fai ʻa e meʻa kotoa: fokotuʻutuʻu ʻa e kaí, hiki ʻa e lisi ʻo e meʻakaí, fakafuofuaʻi ʻa e fakamolé, fai e fakataú, feimeʻatokoni pea fakamaʻa ʻa e meʻa kotoa.” Pea kapau ko e feimeʻatokoní ʻoku ʻikai ko ho faivá ia, fakasiosio holo pe ko e hā ha toe meʻa ʻe ala fai. ʻOku ʻikai te ke fiemaʻu ha tuʻutuʻuni pau mei hoʻo ongo mātuʻá ka ke toki fai ai ha meʻa, hili ko iá ʻoku ʻi ai ʻa e peleti ke fufulu, faliki ke tafi pe ʻū lokí ke fakamaau.
ʻOku ngāue konga-taimi ʻa e toʻutupu tokolahi lolotonga ʻa e faʻahitaʻu māfaná pe ʻi he ngaahi fakaʻosinga uiké. Kapau ko ho tuʻungá eni, kuó ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke lava ʻo tānaki mo levaʻi hoʻo paʻangá? Kuó ke pole ke fai ha tokoni ki ho lokí pea mo e meʻakaí? (ʻE fakaʻohovale nai kiate koe hano vakaiʻi ʻa e totongi lolotonga ki hono totongi ha loki ʻi ho feituʻú.) Ko e fai peheé ʻe ʻuhinga nai ia ko e siʻi ʻa hoʻo paʻanga toʻotoʻó, ka ʻi he sio ʻa hoʻo ongo mātuʻá ki he founga fakamatuʻotuʻa ʻo hoʻo levaʻi ʻa e paʻangá, ʻe ʻikai ha veiveiua te na hehema ke ʻoatu kiate koe ʻa e tauʻatāina lahi ange.
Hoko ʻo Fua Fatongia
Ko e ongo mātuʻá ʻoku totonu ke na hoko ko hotau takanga fekoekoeʻi, ko e matavai ʻoku mohu faleʻi mo e akonaki. (Fakafehoanaki mo e Selemaia 3:4) Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ení kuo pau ke ke fakafalala kiate kinaua ke na fai ʻa e fanga kiʻi fili iiki kotoa pē. ʻOku toki fakafou pē ʻi hono ngāueʻaki ʻa ho “ngaahi ongoʻanga” ʻa hoʻo maʻu ʻa e loto-falala ki hoʻo malava ke fai ha ngaahi fili.—Hepelu 5:14.
Ko ia, ʻi he ʻikai te ke lele ki hoʻo ongo mātuʻá ʻi he ʻuluaki ʻasi pē ha kiʻi faingataʻa, tomuʻa feinga ke ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá ʻi ho ʻatamaí tonu. ʻI he ʻikai ke “fakavave,” pe loto-ʻoho fekauʻaki mo e ngaahi meʻá, muimui ʻi he faleʻi Fakatohitapu ke tomuʻa “fakakaukau ki he ʻiló.” (Aisea 32:4, NW) Fai ha fekumi, tautefito kapau ʻoku kau ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu. Hili hono fakafuofua lelei ʻa e ngaahi meʻá, peá ke toki fakaofiofi leva ki hoʻo ongo mātuʻá. ʻI he ʻikai te ke pehē maʻu pē, ‘Tangataʻeiki, ko e hā te u faí?’ pe ‘Fineʻeiki, ko e hā te ke faí?’ fakamatalaʻi ʻa e tuʻungá. Tuku ke na fanongo ki he anga hoʻo fakaʻuhingaʻi ʻa e tuʻungá. Peá ke ʻeke ange leva pe ko e hā ʻena fakakaukaú.
ʻE sio leva he taimi ko ení ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻokú ke fakamatala ʻo ʻikai hangē ha kiʻi leká ka ko ha tokotaha lahi. Kuó ke fai ha ngaʻunu lahi ʻi hono fakamoʻoniʻi kuó ke hoko ko ha tokotaha lahi ʻoku tuha mo ha tuʻunga ʻo e tauʻatāiná. ʻE kamata moʻoni nai ai ke tōʻongafai kiate koe ʻa hoʻo ongo mātuʻá ko ha tokotaha lahi.
Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki
◻ Ko e hā ʻoku faʻa hohaʻa lahi ai ʻa e ngaahi mātuʻá ki hono maluʻi ʻenau fānaú mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku nau ʻi aí?
◻ Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke anga-fakaʻapaʻapa ki hoʻo ongo mātuʻá?
◻ ʻE lava fēfē ke fakaleleiʻi ʻi he founga lelei tahá ʻa e ngaahi taʻefemahinoʻaki mo hoʻo ongo mātuʻá?
◻ ʻE lava fēfē ke ke ngāue fāitaha mo e ngaahi lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa hoʻo ongo mātuʻá pea kei maʻu pē ha tauʻatāina?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke ke fakamoʻoniʻi ai ki hoʻo ongo mātuʻá ʻokú ke falalaʻanga?
[Fakamatala ʻi he peesi 29]
“ʻOku fiemaʻu maʻu pē ʻe heʻeku tangataʻeikí ke ne ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku ou ʻi aí mo e taimi te u ʻi ʻapi aí. . . . ʻOku pau nai ke na ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē?”
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
ʻOkú ke ongoʻi ʻoku tuku ʻaaʻi koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá?
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
Ko e hanganaki anga-mokomoko ʻi he hoko ʻa e taʻefemahinoʻakí ko e founga ia ʻe taha ke maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapá