Vahe 2
Ko e Hā ʻOku ʻIkai Mahinoʻi Ai Au ʻe Heʻeku Ongo Mātuʻá?
ʻOKU fakanatula pē ke loto ke mahinoʻi. Pea kapau ʻoku fakaangaʻi—pe ʻikai mahuʻingaʻia—ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ke saiʻia pe fakakaukau ʻoku mahuʻingá, ʻe lava ke ke ongoʻi feifeitamaki lahi.
ʻOku ongoʻi ʻe he taʻu 16 ko Robert ʻoku ʻikai mahinoʻi ʻe heʻene tamaí ʻa e fasi ʻoku saiʻia aí. “Ko e meʻa pē ʻokú ne faí ko e kalanga mai, ‘Tāmateʻi ia!’” ko e lau ia ʻa Robert. “Ko ia ʻoku ou tāmateʻi ai ia pea tukunoaʻi mo e tangataʻeikí.” ʻOku holomui fakaeongo pehē ʻa e toʻutupu tokolahi ki ha foʻi māmani pē ʻo kinautolu ʻi he taimi ʻoku hā ʻikai maʻu ai ʻa e mahino fakaemātuʻá. ʻI ha ako naʻe fai ki ha toʻutupu tokolahi, ko e peseti ʻe 26 ʻo e toʻutupu naʻe saveaʻí naʻa nau fakahaaʻi, “ʻOku ou feinga ke u fakamamaʻo mei ʻapi ʻi he taimi lahi tahá.”
ʻOku ʻi ai leva ha vātamaki lahi, pe motuhia ʻi he vahaʻa ʻo e toʻutupú mo e mātuʻá ʻi he ngaahi ʻapi lahi. Ko e hā ʻokú ne fakatupunga iá?
Fepaki ʻa e “Ivi” mo e “ʻUlu Hina”
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Palovepi 20:29: “Ko e langilangi ʻo e fatutangata [pe fatufefiné] ʻa honau ivi.” Kae kehe, ko e mālohi pe “ivi” ko ení, ʻe lava ke fakatoka ai ʻa e makatuʻunga ki he ngaahi fepaki kehekehe ʻi he vahaʻa ʻoʻou mo hoʻo ongo mātuʻá. ʻOku hoko atu ʻa e palōvēpí: “Pea ko e teunga ʻo haʻa matuʻa ko e ʻulu hina.” ʻOku ʻikai nai ke ‘ʻulu hinā’ moʻoni ʻa hoʻo ongo mātuʻá, ka ʻokú na matuʻotuʻa ange mo hehema ke kehe ʻena vakai ki he moʻuí. ʻOkú na ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e tuʻunga kotoa pē ʻi he moʻuí ʻoku fakaiku fiefia. Ko e tuʻunga tamaki naʻá na hokosia tonu ʻi he moʻuí kuó ne fakavaivaiʻi nai ʻa e ngaahi taumuʻa māʻolunga naʻá na maʻu ki muʻa ʻi heʻena kei talavoú. Koeʻuhi ko e poto ko eni ʻoku hoko mai mei he taukeí—ʻo hangē ha “ʻulu hina”—ʻe ʻikai pē nai te na maʻu ʻa e loto-māfana tatau mo koe ki he ngaahi meʻa ʻe niʻihi.
ʻOku pehē ʻe he kiʻi talavou ko Jim: “ʻOku ongoʻi ʻe heʻeku ongo mātuʻá (kei iiki lolotonga ʻa e kuonga tōlalo fakaʻekonōmiká) ko e paʻangá ʻoku totonu ke tānaki ke fakatau mai ʻaki pe fakamoleki ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. Ka ʻoku ou moʻui mo au foki he taimí ni. . . . ʻOku ou fiemaʻu ke lahi ʻeku folaú.” ʻIo, ʻi he vahaʻa ʻo hoto “ivi” fakatalavoú mo e “ʻulu hina” ʻa ʻete ongo mātuʻá ʻoku ʻi ai nai ha motuhia lahi. ʻOku hoko leva ai ʻi he ngaahi fāmili lahi ha vātamaki ʻi he ngaahi meʻa ʻo hangē ko e valá mo e teuteú, tōʻonga ki he tangatá pe fefiné, ngāueʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú mo e ʻolokaholó, taimi foki ki ʻapí, ngaahi kaungāmeʻá mo e ngāué. Ko e faikehekehe fakaetoʻu ko ení ʻe lava ke fakaleleiʻi. Ka ki muʻa ke ke ʻamanekina hoʻo ongo mātuʻá ke na mahinoʻi koé, kuo pau ke ke feinga ke mahinoʻi kinaua.
Ko e Tangata Foki mo e Ongo Mātuʻá
“ʻI he taimi naʻá ku kei siʻi hifo aí, naʻá ku ongoʻi fakanatula pē naʻe ‘haohaoa’ ʻa e fineʻeikí pea ʻikai te ne maʻu ha taha ʻo e ngaahi vaivaiʻanga mo e ngaahi ongo naʻá ku maʻú,” ko e lau ia ʻa John. Ka naʻe vete ʻene ongo mātuʻá ʻo pau ai ki heʻene faʻeé ke ne tokangaʻi toko taha ʻa e fānau ʻe toko fitu. ʻOku manatu ʻa e tuofefine ʻo John ko April: “ʻOku ou manatuʻi ʻeku sio ki heʻene tangi koeʻuhí ko e fakamamahi ʻo e feinga ke fai ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻá ku toki fakatokangaʻi ai naʻe hala ʻemau maʻú. Heʻikai lava ke ne fai maʻu pē ʻa e meʻa kotoa ʻi he taimi totonu pea ʻi he founga totonú. Naʻa mau sio naʻe ʻi ai ʻene ngaahi ongoʻi pea ko e tangata foki mo ia.”
Ko hono ʻilo ko hoʻo ongo mātuʻá ko e tangata pē kinaua fakataha mo e ngaahi ongoʻi hangē ko haʻaú ko ha sitepu lahi ia ki hoʻo mahinoʻi kinauá. Ko e fakatātaá, te na ongoʻi mātuʻaki taʻefalala nai fekauʻaki mo ʻena malava ke ʻohake totonu koé. Pe ʻi he ongoʻi lōmekina ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki fakaeʻulungāanga mo e ngaahi fakatauele kotoa ʻokú ke fehangahangai mo iá, te na hehema nai ke hohaʻa tōtuʻa ki he ngaahi meʻá ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOkú na toe fāinga nai mo e ngaahi faingataʻa fakaesino, fakapaʻanga pe fakaeongo. Hangē ko ení, ʻe fehiʻa nai ha tamai ʻi heʻene ngāué ka ʻe ʻikai ʻaupito nai te ne lāunga. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku pehē atu ai ʻene tamá, “ʻOku ʻikai te u lavaʻi ʻe au ʻa e akó,” ʻoku ʻikai fai ha ofo ʻi he ʻikai te ne tali kaungāongoʻi ka ne tali fakaʻita, “Ko e hā ʻoku hoko kia koé? Ko kimoutolu fānaú ʻoku mou maʻu faingofua pē ia!”
Fai ha “Tokanga”
ʻE lava fēfē leva ke ke ʻilo ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa hoʻo ongo mātuʻá? ʻAki ʻa e “ʻoua naʻa taki taha tokanga ki heʻene meʻa aʻana pe, ka ki he meʻa ʻa e kakai kehe foki.” (Filipai 2:4) ʻAhiʻahi ʻeke ki hoʻo faʻeé pe naʻá ne fēfē ʻi hono taʻu hongofulu tupú. Ko e hā ʻene ngaahi ongoʻí, ko ʻene ngaahi taumuʻá? “Ngalingali,” ko e lau ia ʻa e makasini ’Teen, “kapau te ne ongoʻi ʻokú ke mahuʻingaʻia, mo ʻilo ki he ʻuhinga ʻo ʻene ngaahi ongoʻi ʻe niʻihi, te ne feinga ke ʻilo lahi ange ki haʻaú.” ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e meʻa tatau pē ʻe hoko ki hoʻo tamaí.
Kapau ʻe malanga hake ha fepaki, ʻoua ʻe fakavave ke tukuakiʻi hoʻo ongo mātuʻá ʻokú na taʻeongoʻí. ʻEke hifo kia koe: ‘Naʻe ʻikai nai ke ongoʻi lelei ʻa ʻeku mātuʻá pe naʻe hohaʻa ki ha meʻa? Naʻá ne loto-mamahi nai ʻi ha ngaahi ngāue pe lea taʻefakakaukauʻi naʻá ku fai? Ko e ʻikai pē nai te na mahinoʻi ʻeku ʻuhingá?’ (Palovepi 12:18) Ko e fakahaaʻi ʻo e kaungāongoʻi peheé ko ha kamataʻanga lelei ia ki hono fakaleleiʻi ʻa e faikehekehe fakaetoʻu ko iá. ʻE lava leva he taimí ni ke ke ngāue ki hono ʻai hoʻo ongo mātuʻá ke na mahinoʻi koe! Kae kehe, ʻoku ʻai ia ʻe he toʻutupu tokolahi ke faingataʻa ʻaupito. ʻO anga-fēfē?
Moʻuiʻaki ha Moʻui Lōua
Ko e taʻu 17 ko Vickie naʻá ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá ʻi heʻene faialea fakapulipuli mo ha tamasiʻi naʻe ʻikai loto ki ai ʻene ongo mātuʻá. Naʻá ne ʻilo fakapapau heʻikai pē mahinoʻi ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻa ʻene ongoʻi ki hono kaumeʻá. ʻI heʻene fakanatulá naʻe toe mamaʻo ange ʻa e motuhia ʻi hono vahaʻa mo kinauá. “Ne mau tauʻaki ʻai ke mau ongoʻi kovi ʻaupito,” ko e lau ia ʻa Vickie. “Naʻá ku fehiʻa he haʻu ki ʻapí.” Naʻá ne fakapapauʻi ko iá ʻe mali—ha meʻa pē ke mavahe ai mei ʻapi!
ʻOku pehē pē ʻa e moʻuiʻaki ʻe he toʻutupu tokolahi ha moʻui lōua—ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻi mo tapui ʻe heʻenau mātuʻá—pea toki mamahi ʻi he moʻoniʻi meʻa ko e ‘ʻikai mahinoʻi kinautolu’ ʻe heʻenau mātuʻá! Ko e meʻa ʻoku leleiʻakí, he ko Vickie naʻe tokoniʻi ia ʻe ha fefine Kalisitiane matuʻotuʻa ʻa ia naʻá ne tala ange kiate ia: “Vickie, kiʻi fakakaukau ki hoʻo ongo mātuʻá . . . Naʻá na ʻohake koe. Kapau heʻikai lava ke ke fakaleleiʻi ʻa e vahaʻangatae ko ení, ʻe lava fēfē ke ke fakaleleiʻi ha vahaʻangatae mo ha taha ʻi ho toʻú tonu ʻa ia kuo teʻeki ke ne ʻofaʻi koe ʻi ha taʻu ʻe 17?”
Naʻe vakai faitotonu hifo ʻa Vickie kiate ia. Naʻe vave ke ne fakatokangaʻi naʻe moʻoni ʻa ʻene ongo mātuʻá pea ko hono lotó tonu naʻe hala. Naʻá ne fakangata ʻa ʻene feohi mo hono kaumeʻa tangatá peá ne kamata tāpuni leva ʻa e maumau ʻi hono vahaʻa ʻoʻona mo ʻene ongo mātuʻá. Kapau kuó ke tauhi fakapulipuli pehē ha konga mahuʻinga ʻo hoʻo moʻuí mei hoʻo ongo mātuʻá, ʻikai kuo taimi ke faitotonu ā kia kinaua?—Sio ki he konga ʻi loto “ʻE Lava Fēfē Ke U Tala ki Heʻeku Ongo Mātuʻá?”
Fakamoleki ʻa e Taimí ke Talanoa
‘Ko e toki taimi lelei taha ia naʻá ku maʻu mo ʻeku tangataʻeikí!’ ko e lau ia ʻa John fekauʻaki mo ha fononga naʻá ne fai mo ʻene tamaí. “Naʻe teʻeki ʻaupito te u fakamoleki toko taha mo ia ha houa ʻe ono ʻi heʻeku moʻuí. Houa ʻe ono atu, houa ʻe ono mai. ʻIkai ha fanongo letiō he kaá. Naʻá ma talanoa lahi. Naʻe hangē ia ko ʻema toki feʻilongakí ē. Naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo ia naʻe ʻikai te u ʻiloʻi. Naʻá ne ʻai ai kimaua ke ma kaungāmeʻa.” Fēfē ke ke fai ha feinga tatau ke talanoa lelei mo hoʻo fineʻeikí pe tangataʻeikí—maʻu pē?
ʻOku toe tokoni foki ke fakakaungāmeʻa ki he kakai lalahi kehé. ʻOku manatu ʻa Vickie: “Naʻe ʻikai pē te u fetaulaki lelei mo e faʻahinga taʻumotuʻa angé. Ka naʻá ku fai ha fili ke u ʻalu fakataha mo ʻeku ongo mātuʻá ʻi he taimi naʻá na feohi ai mo e kakai lalahi kehé. ʻI he ʻalu ʻa e taimí naʻá ku kaungāmeʻa ai mo e faʻahinga ko eni ko e toʻu ʻo ʻeku ongo mātuʻá, pea naʻe ʻomai ʻe he meʻá ni kiate au ha fakakaukau fakamatuʻotuʻa ange. Naʻe faingofua ange ai ke hokohoko atu ʻa e fetalanoaʻaki mo ʻeku ongo mātuʻá. Ko e ʻatimosifia ʻi ʻapí naʻe fakalakalaka lahi ʻaupito.”
Ko e feohi mo e faʻahinga kuo nau maʻu ʻa e poto ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú te ne taʻofi foki ai koe mei hono ohi ha fakakaukau fāsiʻi mo fakangatangata ki he moʻuí, ʻa ia ʻe malava ke hoko kapau te ke feohi pē mo ho ngaahi toʻumeʻa fakatalavoú.—Palovepi 13:20.
Talanoa ki Hoʻo Ngaahi Ongoʻí
“Ko ʻeku ngaahi lea ko e totonu ʻo hoku loto; pea ko e meʻa kuo ʻilo ʻe hoku loungutu, ʻe laku atu ke tafesinoʻivai,” ko e lau ia ʻa e talavou ko ʻIlaiuú. (Siope 33:3) ʻOku pehē ʻa hoʻo talanoa mo hoʻo ongo mātuʻá ʻi he taimi ʻoku mou fepaki ai ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e valá, taimi foki ki ʻapí pe fasí?
Naʻe ongoʻi ʻe he kiʻi talavou ko Gregory ko ʻene fineʻeikí naʻe fai taʻefakaʻatuʻi fakaʻaufuli. Naʻá ne fekuki mo e fepaki kakaha ʻi hona vahaʻá ʻaki ʻene fakamamaʻo mei ʻapi ʻi he lahi taha naʻá ne malavá. Ka neongo ia, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa ha kau mātuʻa Kalisitiane. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku kamata tala ki he fineʻeikí ʻa e anga ʻo ʻeku ongoʻí. Naʻá ku fakahā ange kiate ia ʻa e ʻuhinga naʻá ku loto ai ke fai ʻa e ngaahi meʻá ʻo ʻikai fakamahalo pē naʻá ne ʻiloʻi. Naʻe tuʻo lahi ʻeku huhua atu hoku lotó pea fakamatalaʻi naʻe ʻikai te u feinga ke fai ha meʻa naʻe hala, pehē ki heʻeku ongoʻi kovi koeʻuhí ko ʻene ngaahi au hangē ha kiʻi leká. Naʻe kamata leva ke ne mahinoʻi pea naʻe māmālie pē ʻa e ʻalu ke toe lelei ange ʻa e ngaahi meʻá.”
Te ke ʻiloʻi tatau nai ko e lea ‘totonu mei he lotó’ ʻe lava ke tokoni ia ki hono fakaleleiʻi ha ngaahi taʻefemahinoʻaki lahi.
Fakaleleiʻi ʻa e Ngaahi Taʻefelotoí
Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ení ʻe vakai leva ʻa hoʻo ongo mātuʻá ki he ngaahi meʻá ʻi hoʻo foungá. Ko ia ai, kuo pau ke ke mataʻofi ʻa hoʻo ngaahi ongó. “Oku fakaha e he vale a [e ngaahi ongo ʻo] hono loto kotoabe: ka oku fakalaulau loto e he boto ki he amui.” (Palovepi 29:11, PM) Lāulea anga-mokomoko ki he ngaahi ʻuhinga lelei ʻo hoʻo fakakaukaú. Nofo ki he meʻa ʻoku fai ki ai e fetalanoaʻakí kae ʻoua ʻe fakakikihi “ʻoku fai ia ʻe he toko taha kotoa!”
ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe tali ʻikai atu ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá. ʻOku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku ʻikai te na mahinoʻi koe. Ko ʻena loto pē nai ke tomuʻa taʻofi ʻa e fakatamakí. “ʻOku fefeka ʻaupito mai ʻeku faʻeé kia au,” ko e fakahā ia ʻa ha kiʻi taʻahine taʻu 16. “ʻOku fakamatalili ʻene tala mai heʻikai lava ke u fai ha meʻa, pe [kuo pau ke u] foki ki ʻapi ʻi ha taimi pau. Ka ʻi hono lotó tonu, ʻokú ne tokanga moʻoni. . . . ʻokú ne siofi au.”
Ko e maluʻanga mo e māfana ʻoku ʻomai ʻe he femahinoʻakí ki ha fāmili ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi. ʻOkú ne ʻai ʻa e ʻapí ko ha taulanga ū ʻi he ngaahi taimi ʻo e mamahí. Ka ʻoku fiemaʻu ha feinga moʻoni ʻi he tafaʻaki ʻa e tokotaha kotoa ʻoku kau ki aí.
Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki
◻ Ko e hā ʻoku faʻa fepaki ai ʻa e toʻutupú mo e ngaahi mātuʻá?
◻ ʻE anga-fēfē nai hano ueʻi ʻe ha mahinoʻi lelei ange hoʻo ongo mātuʻá ʻa hoʻo vakai kia kinauá?
◻ ʻE lava fēfē ke ke hoko ʻo mahinoʻi lelei ange hoʻo ongo mātuʻá?
◻ Ko e hā ʻoku fakalolotoʻi ai ʻe he moʻuiʻaki ha moʻui lōuá ʻa e vātamaki ʻi he vahaʻa ʻoʻou mo hoʻo ongo mātuʻá?
◻ Ko e hā ʻoku lelei ai ke ʻai ke ʻiloʻi ʻe he ongo mātuʻá ʻa e taimi ʻoku ʻi ai ai haʻo ngaahi palopalema mafatukitukí? ʻE anga-fēfē haʻo tala kia kinaua?
◻ ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo ongo mātuʻá ke na mahinoʻi lelei ange koe?
[Fakamatala ʻi he peesi 22]
“Kapau [ʻoku] ongoʻi [ʻe hoʻo faʻeé] ʻokú ke mahuʻingaʻia, mo ʻilo ki he ʻuhinga ʻo ʻene ngaahi ongoʻi ʻe niʻihi, te ne feinga ke ʻilo lahi ange ki haʻaú.”—Makasini ’Teen
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 20, 21]
ʻE Lava Fēfē Ke U Tala ki Heʻeku Ongo Mātuʻá?
Ko e foʻi ngāue ʻo hono fakahā ha hala ki hoʻo ongo mātuʻá ʻoku ʻikai fakamānako. ʻOku pehē ʻe he kiʻi talavou ko Vince: “Naʻá ku ongoʻi maʻu pē naʻe falala lahi mai ʻeku ongo mātuʻá kia au pea naʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ke faingataʻa kia au ke u fakaofiofi kia kinaua koeʻuhí naʻe ʻikai te u loto ke fakalotomamahiʻi kinaua.”
Ko e toʻutupu ʻoku nau hanga ki hono ʻufiʻufi ʻenau halá ʻoku nau faʻa tofanga ʻi he mahuhuhuhu ʻo ha konisēnisi lavea. (Loma 2:15) Ko ʻenau ngaahi halá ʻe lava ke hoko ko “ha kavenga mamafa,” ʻo fuʻu mamafa ke fua. (Sāme 38:4) ʻI he meimei taʻealamataʻofí, ʻoku fakamālohiʻi ai kinautolu ke kākaaʻi ʻenau ongo mātuʻá ʻaki ʻa e loi, ʻo toe fai ai ʻa e ngaahi hala lahi ange. ʻOku maumauʻi leva ai honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko ia ʻoku ʻufiʻufi ʻene ngaahi angahala, ʻe ʻikai te ne tuʻumalie: ka ko ia ʻoku ne vete mo siʻaki, ʻe fai ha mēsi ki ai.” (Palovepi 28:13) Hangē ko hono fakalea ʻe he taʻu 19 ko Betty: “ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ia ʻa e meʻa kotoa pē.”
Kapau ko e meʻá ʻoku fekauʻaki mo ha faihala mamafa, kumi ki he fakamolemole ʻa Sihová, ʻo vete hoʻo halá ʻi he lotu. (Sāme 62:8) Hokó, tala ia ki hoʻo ongo mātuʻá. (Palovepi 23:26) ʻOkú na taukei ʻi he moʻuí pea ʻe faʻa malava ke na tokoniʻi koe ke ke sītuʻa mei hoʻo ngaahi fehālaakí pea fakaʻehiʻehi mei hono toe fai iá. “ʻE lava ke tokoni moʻoni kia koe ke ke talanoa fekauʻaki mo ia,” ko e fakamatala ia ʻa e taʻu 18 ko Chris. “Ko ha toki meʻa fakafiemālie ke toʻo ia mei ho ʻatamaí.” Ka ko e palopalemá, ʻoku anga-fēfē hoʻo tala ia ki hoʻo ongo mātuʻá?
ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki ha ‘lea ʻoku tautaungamalie [pe taimi totonu] hono leaʻakí.’ (Palovepi 25:11; fakafehoanaki mo e Koheleti 3:1, 7.) Ko fē nai ʻa e taimi ko iá? ʻOku hoko atu ʻe Chris: “ʻOku ou tali ki he taimi kai efiafí peá u tala ange leva ki he tangataʻeikí ʻoku ou fiemaʻu ke u talanoa mo ia.” Ko e tama ʻa ha mātuʻa taʻehoa naʻá ne ʻahiʻahiʻi ʻe ia ha taimi kehe: “ʻOku ou faʻa talanoa ki he fineʻeikí ki muʻa tonu pē ʻi he taimi mohé; ʻokú ne ongoʻi nonga ange ai. ʻI he taimi naʻe foki mai ai ki ʻapi mei he ngāué, naʻá ne fuʻu hohaʻa ʻaupito.”
Mahalo te ke leaʻaki nai ha meʻa ʻo hangē ko ení, “Mele mo Sione, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku ou faingataʻaʻia ai.” Pea fēfē kapau ʻoku ngali fuʻu femoʻuekina ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke tokanga atu? Te ke pehē nai, “ʻOku ou ʻilo ʻokú mo femoʻuekina, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku ou faingataʻaʻia lahi ai. ʻE lava ke tau talanoa?” Te ke ʻeke leva nai: “Naʻá mo fai ʻi ha taimi ha meʻa ne mo fuʻu mā ʻaupito ke talanoa fekauʻaki mo ia?”
ʻOku hoko mai leva eni ki he konga faingataʻá: ko hono tala ki hoʻo ongo mātuʻá ʻa e foʻi halá tonu. Anga-fakatōkilalo pea “lea moʻoni,” ʻo ʻoua ʻe fakasiʻisiʻi ʻa e mafatukituki ʻo hoʻo halá pe feinga ke taʻofi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaikiiki kovi angé. (Efeso 4:25; fakafehoanaki mo e Luke 15:21.) Ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻe mahino ki hoʻo ongo mātuʻá, ʻikai ko ha ngaahi lea ʻoku ʻi ai hano ʻuhinga makehe pē ʻoʻona ki he toʻutupú.
ʻE fakaenatula pē nai ʻa e ʻuluaki ongoʻi lavea mo loto-mamahi ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Ko ia, ʻoua ʻe ofo pe fisiʻia kapau ʻoku ʻuha atu ʻa e ngaahi fakamatala kehekehé kia koe! Kapau naʻá ke tokanga ki heʻena ngaahi fakatokanga ki muʻá, ʻe ʻikai nai te ke ʻi he tuʻunga ko ení. Ko ia, fakamokomoko hifo pē. (Palovepi 17:27) Fanongo ki hoʻo ongo mātuʻá pea tali ʻena ngaahi fehuʻí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fēfē ʻena ʻeke atu iá.
ʻOku ʻikai ha veiveiua ko hoʻo feinga fakamātoato ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá ʻe maongo loloto ia kia kinaua. (Fakafehoanaki mo e 2 Kolinito 7:11.) Ka neongo ia, mateuteu ke tali ha ngaahi akonaki ʻoku mātuʻaki tuha mo koé. “Pea ko eni, ka fai ha kinisi, talaʻehai ʻoku tau ongoʻi leva ko e meʻa fakafiefia ia, kaekehe, ko e meʻa fakamamahi: ka ʻe faifai pea tupu ai kiate kinautolu kuo ʻosi ʻa ako ai, ha fua ʻoku hoa mo e melino, ko e koto maʻoniʻoni.” (Hepelu 12:11) Manatuʻi foki, ʻe ʻikai ko e taimi fakaʻosi pē eni te ke fiemaʻu ai ʻa e tokoni mo e faleʻi fakapotopoto ʻa hoʻo ongo mātuʻá. ʻAi ke ke tōʻongaʻaki ʻa hono fakahā ʻi he loto-falala kia kinaua ʻa e fanga kiʻi palopalema īkí koeʻuhí ke hoko mai ʻa e ngaahi palopalema lalahí, ʻe ʻikai te ke ilifia ke tala kia kinaua ʻa e meʻa ʻoku ʻi ho ʻatamaí.
[Fakatātā]
Fili ha taimi ʻoku ʻi ha tuʻunga fiefanongo ange nai ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá