Vahe 13
Ko e Hā ʻOku Ou Fuʻu Loto-Mafasia Aí?
Naʻe moʻui maʻu pē ʻa Melanie ʻo fakatatau ki he tuʻunga ʻa ʻene faʻeé ki he tama haohaoá—ʻo aʻu ki hono taʻu 17. Naʻá ne holomui leva mei he ngaahi meʻa fakaakó, ʻikai toe tali ʻa e ngaahi fakaafe pātí, pea aʻu ʻo ʻikai haʻane matamata tokanga ʻi he taimi naʻe tō ai ʻene ʻū kuleití mei he A ki he C. ʻI hono ʻeke fakaalaala ange ʻe heʻene ongo mātuʻá pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó, naʻá ne ʻakafute atu ʻo ne pehē, “Tukunoaʻi au! ʻOku ou sai pē au.”
Ko Mark, ʻi hono taʻu 14, ko ha tokotaha loto-ʻoho mo fakafili pea fakapoʻuli vave. Naʻá ne taʻemanonga mo fakamaveuveu ʻi he ʻapiakó. ʻI heʻene ongoʻi feifeitamaki pe ʻitá, naʻá ne angina atu he toafá ʻi ha paiki pe hifo māsila he ngaahi fuʻu tahifó ʻi heʻene papa sikeití.
KO Melanie mo Mark naʻá na fakatou maʻu ʻa e faʻahinga mahaki tatau—ko e loto-mafasiá. ʻOku pehē ʻe Dr. Donald McKnew ʻo e Akoʻanga Fakapuleʻanga ki he Moʻui Lelei ʻa e ʻAtamaí ko e peseti ʻe 10 ki he 15 ʻo e fānau akó te nau puke nai ʻi he loto mahakiʻiá. Ko ha tokosiʻi pē ʻoku nau puke ʻi he loto-mafasia lahí.
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻi ai ha makatuʻunga fakapaiolosī ki he palopalemá ni. Ko ha mahaki ʻoku maʻu pe ngaahi mahaki felāveʻi mo e ngāue ʻa e ʻenitokiliní (endocrine-system diseases), ko e ngaahi fetōʻaki fakaehōmone ʻi he vilo ʻa e mahakiʻia fakafefiné, māʻulalo ʻa e suka ʻi he totó, ngaahi faitoʻo ʻe niʻihi, tuʻu taʻemaluʻi mei he ngaahi mētale pe kemikale koná, kovi ki he sinó ha faʻahinga meʻa, ko ha founga kai taʻepalanisi, siʻi ʻa e totó—ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻe lava ke ne langaʻi ʻa e loto-mafasiá.
Ngaahi Tenge ʻOkú Ne Fakatupunga ʻa e Loto-Mafasiá
Kae kehe, ko e taʻu hongofulu tupú ʻiate ia pē ʻoku faʻa hoko ia ko e matavai ʻo e mafasia fakaeongó. ʻI he ʻikai ke maʻu ʻa e taukei ʻa ha tokotaha lahi ʻi he feangai mo e ngaahi tuʻunga lelei mo kovi ʻi he moʻuí, ʻe lava ke ongoʻi ʻe ha talavou ʻoku ʻikai ha taha ʻe tokanga ange pea malava ai ke ne hoko ʻo fuʻu loto-mafasia ʻi he ngaahi meʻa anga-mahení pē.
Ko e ʻikai malava ke aʻusia ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻa e ongo mātuʻá, kau faiakó, pe ngaahi kaungāmeʻá ko ha toe tupuʻanga ia ʻe taha ʻo e loto-mamahí. Ko e fakatātaá, naʻe ongoʻi ʻe Donald naʻe pau ke ne tuʻu-ki-muʻa taha ʻi he akó ke fakafiemālieʻi ʻa ʻene ongo mātuʻa ako leleí. ʻI he ʻikai malava iá, naʻá ne hoko ai ʻo loto-mafasia pea feinga taonakita. “Kuo ʻikai pē tonu ha meʻa te u fai. Kuó u fakalotomamahiʻi maʻu pē ʻa e tokotaha kotoa,” ko e mamahi ia ʻa Donald.
Ko e malava ke tafunaki ʻe he ongoʻi taʻelavameʻá ʻa e loto-mafasiá ʻoku hā ia ʻi he tuʻunga ʻo ha tangata ko ʻEpafalotaito. Lolotonga ʻa e ʻuluaki senitulí, naʻe fekauʻi atu ai ʻa e Kalisitiane faitōnungá ni ʻi ha ngāue makehe ke tokoni ki he ʻapositolo nofo pōpula ko Paulá. Ka ʻi he taimi naʻá ne aʻu ai kia Paulá naʻe ʻikai taimi kuó ne puke—pea ʻi hono kehé ko Paula leva naʻe pau ke ne tokangaʻi iá! ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki he ʻuhinga naʻe ongoʻi nai ai ʻe ʻEpafalotaito ʻo hangē ha tokotaha taʻelavameʻá ʻo ne hoko ai ʻo “hohaʻa lahi” pe loto-mafasia. ʻOku hā mai naʻá ne taʻetokangaʻi ʻa e ngaahi lelei kotoa naʻá ne fakahoko ki muʻa ke ne puké.—Filipai 2:25-30.
Ongoʻi ʻa e Molé
Naʻe hiki ʻe Francine Klagsbrun ʻi heʻene tohi ko e Too Young to Die—Youth and Suicide: “ʻI he matavai ʻo e ngaahi loto-mafasia lahi ko e tupu fakaeongó, ʻoku hoko ia ʻi ha ongoʻi loloto ʻa e molé, ʻo ha taha pe meʻa naʻe ʻofeina lahi.” Ko ia ai, ko e mole ʻa ha taha ʻi he ongo mātuʻá ʻi he mate pe vete, ko e mole ʻa ha ngāue, pea naʻa mo e mole ʻa e tuʻunga moʻui lelei fakaesino ʻa ha taha ʻe toe lava foki ke hoko ia ko e tupuʻanga ʻo e loto-mafasiá.
Ka neongo ia, ko e mole fakaloloma taha ki ha tokotaha kei talavou, ko e mole ʻa e ʻofá, ko e ongoʻi ʻoku ʻikai fiemaʻu mo ʻikai tokangaʻí. “ʻI he taimi naʻe liʻaki ai kimautolu ʻe heʻemau faʻeé naʻá ku ongoʻi ha lavakiʻi ʻo e falalá mo tuēnoa,” ko e fakahā ia ʻe ha finemui ko Marie. “Ko hoku māmaní naʻe fakafokifā pē ʻene hangē ʻoku mafulí.”
Fakaʻuta atu leva ki he puputuʻu mo e mamahi ʻoku ongoʻi ʻe he kau talavou ʻe niʻihi ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi palopalema ʻi he fāmilí hangē ko e vete, ʻolokahōlika, hia fakamalaʻia, tā ʻo e uaifí, ngaohikoviʻi ʻo e fānaú, pe ko ha kiʻi siʻaki ʻe ha taha ʻi he ongo mātuʻá ʻa ia ʻoku fāinga ʻi heʻene ngaahi palopalema ʻaʻaná. He moʻoni ko e palōveepi Fakatohitapú ni: “Naʻa ke vaivai koā ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻa, ta ʻoku fakangatangata pe ho ivi [kau ai ʻa e malava ke talitekeʻi ʻa e loto-mafasiá]”! (Palovepi 24:10) ʻE aʻu nai ki hono tukuakiʻi hala ʻe ha talavou ʻa ia tonu ki he ngaahi palopalema ʻa hono fāmilí.
Fakatokangaʻi ʻa e Fakaʻilongá
ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e loto-mafasiá. ʻE fakalotosiʻiʻi fakataimi nai ha talavou ʻe ha meʻa fakalotomamahi naʻe hoko. Ka ʻi he anga-mahení ʻoku mōlia atu ʻa e ngaahi ongoʻi tamaki peheé ʻi ha kiʻi taimi nounou pē.
Kae kehe, kapau ko e ongoʻi loto-mafasiá ʻoku kei ʻi ai pē pea ʻoku maʻu ʻe he talavou ko iá ha ongoʻi kovi fakalūkufua fakataha mo e ongoʻi taʻeʻaonga, loto-moʻua mo e ʻita, ʻe lava ke tupu ʻa e meʻá ni ʻo hoko ki ha tuʻunga ʻoku ui ʻe he kau toketaá ko e mahaki loto-mafasia iiki (low-grade chronic depression). Hangē ko hono fakahaaʻi ʻe he meʻa naʻe hoko kia Mark mo Melanie (naʻe lave ki ai ʻi he kamatá), ʻoku lava ke kehekehe lahi ʻa e ʻū fakaʻilongá. ʻE ʻohofi nai ha talavou ʻe he loto-moʻuá. Ko ha talavou ʻe taha ʻe ongosia maʻu pē ia, ʻikai ha uʻa fie kai, faingataʻaʻia ʻa e mohé, holo e sinó, pe toutou tofanga ʻi ha ngaahi fakatuʻutāmaki hoko fakatuʻupakē.
ʻOku feinga ʻa e kau talavou ʻe niʻihi ke fufū ʻenau loto-mafasiá ʻaki ʻenau kau ʻi ha fakafiefia taʻemapuleʻi: ko ha paati hokohoko, moʻui fakaʻaluʻalu, maumauʻi ʻa e ngaahi feituʻu fakapuleʻangá, inu lahi pea mo e ngaahi meʻa meimei tatau. “ʻOku ʻikai moʻoni te u ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ou ʻalu maʻu ai peé,” ko e fakahā ia ʻe ha tamasiʻi taʻu 14. “ʻOku ou ʻilo pē ʻe au kapau te u nofo tokotaha, ʻoku ou fakatokangaʻi ai ʻa ʻeku ongoʻi koví.” ʻOku hangē pē ia ko hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Naʻa mo e lolotonga ʻete kata, ka ʻoku teteve hoto loto.”—Palovepi 14:13.
ʻI Heʻene Lahi Ange ʻi he Ongoʻi Tamakí Pē
Kapau ko e mahaki loto-mafasia īkí ʻoku ʻikai fai ha ngāue ki ai, ʻe lava ke tupu ia ʻo aʻu ki ha mahaki ʻoku mafatukituki ange—ko e teʻiá. (Sio ki he peesi 107.) “Naʻá ku ongoʻi maʻu pē ʻo hangē naʻá ku ‘mate’ ʻi lotó,” ko e fakamatala ia ʻa Marie, ko ha tokotaha naʻe puke ʻi he teʻiá. “Naʻá ku ʻi ai pē ʻo ʻikai ha foʻi ongo ʻe taha. Naʻá ku ongoʻi manavahē maʻu pē.” ʻI he teʻiá, ko e loto-mafasiá ʻoku ʻikai ke faai hifo pea ʻe hokohoko atu nai ʻi ha ngaahi māhina. Ko hono olá, ko e faʻahinga loto-mafasia ko ení ʻa e tupuʻanga lahi taha ʻo e taonakita ʻa e kau taʻu hongofulu tupú—ʻo fai ha vakai ki ai he taimí ni ko ha “toʻumahaki fufū” ʻi he ngaahi fonua lahi.
Ko e foʻi ongo tolonga lahi taha ʻoku fekauʻaki mo e teʻiá—pea ko e fakamate lahi tahá—ko ha ongoʻi loloto ʻo e mole ʻa e ʻamanakí. Naʻe tohi ʻe Palōfesa John E. Mack ʻo fekauʻaki mo ha kiʻi taʻahine taʻu 14 ko Vivienne, ʻa ia naʻe puke ʻi he teʻiá. ʻI heʻene fotu kotoa mai ki tuʻá, ko ha kiʻi taʻahine haohaoa ia fakataha mo ha ongo mātuʻa tokanga. Ka, ʻi he siva moʻoni ʻa e ʻamanakí, naʻá ne tautau ia! Naʻe tohi ʻe Palōfesa Mack: “Ko e taʻemalava ʻa Vivienne ke tomuʻa sio ʻe faifai pea mole ʻa ʻene loto-mafasiá, ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki ʻe iku ʻo maʻu ha fakanonga ki hono mamahí, ko ha ʻelemēniti mahuʻinga ia ʻi heʻene fili ke toʻo ʻene moʻuí.”
Ko ia, ʻoku ongoʻi ai ʻe he faʻahinga ʻoku uesia ʻe he teʻiá ʻo hangē ʻe ʻikai pē te nau toe sai, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻapongipongi ia. Fakatatau ki he kau mataotaó, ko e taʻehaʻamanaki peheé ʻoku faʻa iku ia ki he ngaahi tōʻonga taonakita.
Kae kehe, ko e taonakitá ʻoku ʻikai ko e talí ia. Ko Marie, ʻa ia ko ʻene moʻuí naʻe hangē moʻoni pē ha misi koví, naʻá ne fakahā: “Ko e fakakaukau taonakitá naʻe haʻu moʻoni ia ki hoku ʻatamaí. Ka naʻá ku ʻiloʻi ʻi he ʻikai te u tāmateʻi aú naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻamanaki.” ʻI hono fakangata kotoá ʻoku ʻikai ke solova moʻoni ai ha meʻa. Ko hono pangó, ʻi he fehangahangai ʻa e kau talavou tokolahi mo e siva ʻa e ʻamanakí, ʻoku ʻikai lava ke nau toe sioloto ki ha ngaahi fili kehe pe ko e malava ke ʻi ai ha ikuʻanga lelei. Ko ia naʻe feinga ai ʻa Marie ke fufū ʻene palopalemá ʻaki ʻene huhu kiate ia ʻa e heloiní. Naʻá ne pehē: “Naʻe lahi ʻaupito ʻeku loto-maʻú—kae ʻoua kuo mole ʻa e faitoʻó.”
Fekuki mo e Faingataʻaʻia Īkí
ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga fakapotopoto ke fekuki ai mo e ngaahi ongoʻi loto-mafasiá. “ʻOku loto-mafasia ʻa e niʻihi koeʻuhi ko ʻenau fiekaiá,” ko e lau ia ʻa Dr. Nathan S. Kline, ko ha toketā Niu ʻIoke ki he loto-mafasiá. “ʻE ʻikai nai ke kai pongipongi ha taha pea ʻi ha faʻahinga ʻuhinga naʻe ʻikai ai te ne kai hoʻatā. ʻI he hoko leva ʻa e tolú ʻoku kamata ke ne fifili pe ko e hā ʻoku ʻikai tonu ai ʻene ongoʻí.”
Ko e meʻa ʻokú ke kaí ʻe lava foki ke hoko ai ha liliu. Naʻe fakahā ʻe Debbie, ko ha finemui naʻe fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe he ongoʻi taʻehaʻamanakí: “Naʻe ʻikai te u ʻilo ko e meʻakai vevé naʻe fakatuʻutāmaki ʻaupito ia ki heʻeku ongó. Naʻe lahi ʻeku kai iá. ʻOku ou fakatokangaʻi he taimí ni ʻi he taimi ʻoku siʻi ai ʻeku kai meʻa melié, ʻoku ou ongoʻi lelei ange.” Ko ha toe ongo sitepu ʻaonga kehe eni: Ko ha fakamālohisino te ne hiki hake nai ho lotó. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻe taau ke fai ha sivi fakafaitoʻo, koeʻuhí ʻoku lava ke hoko ʻa e loto-mafasiá ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha puke fakaesino.
Ikuʻi ʻa e Faitau ʻo e ʻAtamaí
ʻOku faʻa hoko mai ʻa e loto-mafasiá pe ʻai ke toe kovi ange ʻi hono maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau kovi ʻo fekauʻaki mo koé. “ʻI he lahi hono fakalotolaveaʻi koe ʻe he kakaí,” ko e mamahi ia ʻa e taʻu 18 ko Evelyn, “ʻokú ne ʻai ai ke ke fakakaukau ʻoku ʻikai hao mahuʻinga.”
Fakakaukau angé: ʻOku ʻa e niʻihi kehé ke nau fakafuofuaʻi ʻa ho mahuʻinga ko ha tokotahá? Ko e manuki pehē naʻe failahia ki he ʻapositolo Kalisitiane ko Paulá. Naʻe pehē ʻe he niʻihi ko ha tokotaha vaivai ia mo vale he leá. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ʻa Paula ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai hano mahuʻinga? ʻIkai ʻaupito! Naʻe ʻilo ʻe Paula ko hono aʻusia ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa mahuʻinga tahá. Naʻe lava ke ne pōlepole ʻi he meʻa naʻá ne lavaʻi ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá—ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lau ʻa e niʻihi kehé. Kapau foki te ke manatuʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ʻoku ʻi ai ho tuʻunga ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtuá, ʻe faʻa hoko ʻo mole ai ʻa e ongoʻi mafasiá.—2 Kolinito 10:7, 10, 17, 18.
Fēfē kapau ʻokú ke loto-mafasia koeʻuhi ko ha faʻahinga vaivaiʻanga pe angahala kuó ke fai? “Neongo ʻe ha kulokula hoʻomou hia,” ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí, “ʻe hoko ʻo hinehina hange ko e sinou.” (Aisea 1:18) ʻOua ʻaupito naʻá ke taʻefakatokangaʻi ʻa e manavaʻofa mo e kātaki ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní. (Sāme 103:8-14) Ka ʻokú ke toe feinga mālohi ke ikuʻi ʻa hoʻo palopalemá? Kuo pau ke ke fai hoʻo tafaʻakí kapau ʻokú ke fiemaʻu ke nonga ho ʻatamaí mei he ongoʻi halaiá. Hangē ko e lea ʻa e palōvēpí: “Ko ia ʻoku ne vete mo siʻaki [ʻene ngaahi angahalá], ʻe fai ha mēsi ki ai.”—Palovepi 28:13.
Ko e toe founga ʻe taha ke tauʻi ai ʻa e ngaahi ongoʻi tamakí ko hono fokotuʻu maʻau ha ngaahi taumuʻa totonu. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke ke ʻuluaki ʻi hoʻomou kalasí ka ke lavameʻa ai. (Koheleti 7:16-18) Tali ʻa e foʻi moʻoni ko e loto-mamahi ʻi he ʻikai hoko ʻa e ʻamanakí ko ha konga ia ʻo e moʻuí. ʻI he hoko ʻa e meʻá ni, ʻoua ʻe ongoʻi, ‘ʻOku ʻikai ha taha ʻe tokanga mai ki he meʻa ʻoku hoko kiate aú pea ʻe ʻikai ha taha ia ʻe tokanga mai,’ ka ke tala hifo kiate koe, ‘Te u sai pē.’ Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe kovi ʻi haʻo tangi ke ke fiemālie.
Ko e Mahuʻinga ʻo e Lavaʻi ha Meʻá
“Ko e siva ʻa e ʻamanakí ʻoku ʻikai ke mole ʻiate ia pē,” ko e faleʻi ia ʻa Daphne, ʻa ia naʻá ne lavaʻi ʻa ʻene fāinga mo e lolo mai ʻa e fakalotosiʻí. “Kuo pau ke ke fakakaukau ki ha meʻa kehe pe fai ha ngāue fakaesino. Kuo pau ke ke fai leva ha meʻa.” Vakai angé kia Linda, ʻa ia naʻá ne pehē ʻi heʻene feinga mālohi ke tauʻi ʻa ʻene fakaumiuminoá: “ʻOku ou tuitui taʻemotu. ʻOku ou ngāue ki hoku valá, pea ʻi he ʻalu ʻa e taimí, ʻoku ngalo ʻiate au ʻa e meʻa ʻokú ne fakahohaʻasi aú. Ko e tokoni lahi moʻoni.” Ko e fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke poto aí ʻe lava ke ne langaʻi hake hoʻo fakamahuʻingaʻi koé—ʻa ia ʻoku faʻa ʻi he takelé lolotonga ʻa e loto-mafasiá.
ʻOku toe tokoni foki ke ke fai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻomai ai kiate koe ʻa e fiefiá. Fēfē ke fakatau mai ha meʻa ʻokú ke saiʻia ai, fai ha ngaahi vaʻinga, ngaohi ʻa e foʻi kai ʻokú ke saiʻia taha aí, vakaiʻi ʻa e ʻū tohi ʻo ha fale tohi, ʻalu ʻo kai ʻi ha feituʻu, lautohi, naʻa mo haʻo ngāue ki ha pāsolo, hangē ko e ʻū pāsolo ʻoku hā ʻi he makasini Awake!
Naʻe sio ʻa Debbie ko ʻene palani ha kiʻi fononga taimi nounou pe fokotuʻu ha fanga kiʻi taumuʻa iiki maʻaná, naʻe malava ai ke ne fekuki mo ʻene ongoʻi loto-mafasiá. Kae kehe, ko hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé naʻe hoko ko e taha ʻo e tokoni lahi taha kiate iá. “Naʻá ku fetaulaki mo ha finemui naʻe fuʻu loto-mafasia ʻaupito, pea naʻá ku tokoniʻi leva ia ke ne ako ʻa e Tohi Tapú,” ko e fakahā ia ʻe Debbie. “Ko e ngaahi fetalanoaʻaki fakauike ko ení naʻe ʻomai ai kiate au ʻa e faingamālie ke u tala ange kiate ia ʻa e founga te ne lava ai ke ikuʻi ʻene loto-mafasiá. Naʻe ʻoange ʻe he Tohi Tapú kiate ia ʻa e ʻamanaki moʻoni. Naʻe tokoni foki eni kiate au ʻi he taimi tatau.” Hangē ko e lea ʻa Sīsuú: “ʻOku te monuʻia lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.”—Ngāue 20:35.
Talanoa ki Ai mo ha Taha
“Koe māfajia i he loto oe tagata oku mabelu ai ia: ka oku fakafiefiaʻi ia e he lea lelei.” (Palovepi 12:25, PM) Ko ha “lea lelei” mei ha tokotaha mahino ʻe lava ke ne fakahoko ha lelei lahi. ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lava ke ne ʻiloʻi ho lotó, ko ia huaʻi atu ia ki ha taha ʻokú ke falala ʻe malava ke tokoní. “ʻOku ʻofa ha kaumeʻa ʻi he taimi kotoa pē pea ʻoku hoko ko ha tokoua ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 17:17. (The Bible in Basic English) “ʻI hoʻo kukuta tokotaha iá ʻoku hangē ia hano fata tokotaha pē ha fuʻu kavenga mamafa,” ko e lau ia ʻa e taʻu 22 ko Evan. “Ka ʻi hoʻo vahevahe ia ki ha taha ʻoku taau ke ne fai ha tokoní, ʻoku hoko ʻo maʻamaʻa ange.”
‘Ka kuó u ʻosi ʻahiʻahiʻi ia ʻe au,’ ko haʻo lea nai ia, ‘pea ko e meʻa pē naʻá ku maʻú ko ha fakamalanga ke u sio ki he tafaʻaki lelei ʻo e moʻuí.’ Ko fē leva ʻe lava ke ke maʻu ai ha taha ʻa ia ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha fanongo kaungāongoʻi ka ko ha tokotaha faleʻi totonu?—Palovepi 27:5, 6.
Kumi Tokoni
Kamataʻaki hoʻo ‘tuku atu ho lotó’ ki hoʻo ongo mātuʻá. (Palovepi 23:26) ʻOkú na ʻiloʻi lelei ange koe ʻi ha toe taha kehe, pea ʻe faʻa lava ke na fai ha tokoni kapau te ke fakaʻatā kinaua. Kapau te na ʻiloʻi ko e palopalemá ʻoku lahi, te na fokotuʻutuʻu nai ke ke maʻu ha tokoni fakapalōfesinale.a
Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ko ha toe matavai ia ʻo e tokoní. “ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú naʻá ku fai ai ha fakangalilelei ʻo ʻikai ʻiloʻi moʻoni ʻe ha taha ʻa ʻeku loto-mafasiá,” ko e fakahā ia ʻe Marie. “Ka naʻá ku fakahā ia ki ha taha ʻo e kau fefine matuʻotuʻa ʻi he fakatahaʻangá. He mahino moʻoni ko e tuofefiné! Naʻá ne fekuki mo e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne u hokosiá. Ko ia naʻá ku loto-lahi ʻi he ʻiloʻi kuo fekuki ʻa e kakai kehé mo e ngaahi meʻa tatau pea kuo nau iku lelei pē.”
ʻIkai, ko e loto-mafasia ʻa Marie naʻe ʻikai ke mole leva ia. Ka naʻe māmālie pē ʻene kamata ke fekuki mo ʻene ngaahi ongó ʻi heʻene fakalolotoʻi hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻI he lotolotonga ʻo e kau lotu moʻoni ʻa Sihová ʻe lava foki ke ke maʻu ai ʻa e ngaahi kaumeʻa mo e “fāmili” ʻa ia ʻoku nau mahuʻingaʻia moʻoni ʻi hoʻo leleí.—Maake 10:29, 30; Sione 13:34, 35.
Mafai Makehe Atu
Kae kehe, ko e tokoni mālohi taha ʻi hono toʻo ʻa e ongoʻi mafasiá ko e meʻa naʻe ui ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e ‘mafai makehe atu,’ ʻa ia ʻoku haʻu mei he ʻOtuá. (2 Kolinito 4:7) ʻE lava ke ne tokoniʻi koe ke ke tauʻi ʻa e loto-mafasiá kapau te ke falala kiate ia. (Sāme 55:22) ʻAki hono laumālie māʻoniʻoní ʻokú ne foaki ai ʻa e mafai ʻoku makehe atu ʻi hoʻo malava anga-mahení.
Ko e kaumeʻa ko eni mo e ʻOtuá ʻoku fakalotononga moʻoni. “ʻI he taimi ʻoku ou loto-mamahi aí,” ko e lau ia ʻa e finemui ko Georgia, “ʻoku ou lotu lahi. ʻOku ou ʻilo ʻe tokonaki mai ʻe Sihova ha fakaleleiʻanga neongo ai ʻa e lahi ha palopalema ʻoku ou maʻu.” ʻOku loto-tatau mo ia ʻa Daphne ʻi heʻene tānaki mai: “ʻOku lava ke te tala kia Sihova ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOkú te huaʻi atu hoto lotó peá te ʻilo, neongo kapau ʻe ʻikai lava ʻe ha tangata, ʻokú ne mahinoʻi moʻoni kita mo tokanga mai kiate kita.”
Ko ia kapau ʻokú ke loto-mafasia, lotu ki he ʻOtuá, pea kumi ki ha taha fakapotopoto mo kaungāongoʻi ʻa ia ʻe lava ke ke fakahā ki ai hoʻo ngaahi ongó. ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiané te ke maʻu ai ʻa e “kau matuʻa” ʻa ia ko e kau faleʻi taukei. (Semisi 5:14, 15) ʻOku nau tuʻu mateuteu ke tokoniʻi koe ke ke tauhi maʻu hoʻo kaumeʻa mo e ʻOtuá. He ko e ʻOtuá ʻokú ne mahinoʻi mo fakaafeʻi atu koe ke ke lī ange hoʻo loto-moʻuá kiate ia “he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.” (1 Pita 5:6, 7) Ko hono moʻoní, ʻoku palōmesi mai ʻa e Tohi Tapú: “Ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.”—Filipai 4:7.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku faleʻi ʻa e tokolahi taha ʻo e kau mataotao fakafaitoʻó ki he faʻahinga ʻoku puke ʻi he teʻiá ke nau kumi ki ha tokoni fakapalōfesinale koeʻuhi ko e fakatuʻutāmaki ʻo e taonakitá. Ko e fakatātaá, ʻe ʻi ai nai ha fiemaʻu ki ha faitoʻo ʻa ia ʻe toki lava pē ke ʻomai ʻe ha palōfesinale fakafaitoʻo.
Ngaahi Fehuʻi ki he Fetalanoaʻaki
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke ne fakatupunga ha talavou ke loto-mafasia? Kuó ke ongoʻi pehē ʻi ha taimi?
◻ ʻE lava ke ke tala ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e mahaki loto-mafasia īkí?
◻ ʻOkú ke ʻilo ʻa e founga ke fakatokangaʻi ai ʻa e teʻiá? Ko e hā ʻoku hoko ai eni ko ha mahaki mafatukitukí?
◻ Lave ki ha ngaahi founga ʻo hono tauʻi ʻa e ongoʻi tamakí. Kuo ʻaonga nai kiate koe ha niʻihi ʻo e ngaahi fokotuʻú ni?
◻ Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke ke talanoa ki he ngaahi meʻá ʻi he taimi ʻokú ke loto-mafasia lahi aí?
[Fakamatala ʻi he peesi 106]
Ko e loto-mafasia lahí ʻa e tupuʻanga lahi taha ʻo e taonakita ʻa e kau taʻu hongofulu tupú
[Fakamatala ʻi he peesi 112]
Ko ha kaumeʻa fakafoʻituitui mo e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fekuki ai mo e teʻiá
[Puha ʻi he peesi 107]
Ko ha Teʻia Nai?
ʻE moʻua fakataimi nai ha taha ʻi he taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fakaʻilongá ni, ʻo ʻikai hoko ia ko ha palopalema mafatukituki. Kae kehe, kapau ʻoku kei tolonga pē ha ngaahi fakaʻilonga ʻe niʻihi, pe kapau ʻoku ai ha niʻihi ʻoku hoko hono lahí ke ne fakahohaʻasi hoʻo ngaahi ngāue anga-mahení, ʻokú ke maʻu nai (1) ha mahaki fakaesino pea ʻoku fiemaʻu ke sivi fakaʻāuliliki koe ʻe ha toketā pe (2) ko ha uesia lahi fakaʻatamai—teʻia.
Hala ha Meʻa Te Ke Fiefia Ai. ʻOku ʻikai te ke fiefia ʻi he ngaahi meʻa naʻá ke fiefia ai ki muʻá. ʻOkú ke ongoʻi faikeheʻia, ʻo hangē ʻokú ke ʻi ha kakapu ʻo ʻikai sio lelei ki he meʻa ʻoku hokó.
Ongoʻi Taʻeʻaonga Fakaʻaufuli. ʻOkú ke ongoʻi ko hoʻo moʻuí ʻoku ʻikai hano mahuʻinga ke ke fai ai ha tokoni pea ʻoku taʻeʻaonga fakaʻaufuli. ʻOkú ke ongoʻi halaia lahi nai.
Liliu Lahi ʻa e Tōʻongá. Kapau naʻá ke faʻa fakafeohi ki muʻa, te ke fakamamaʻo nai mei he kakaí pe feliliuaki. ʻOkú ke faʻa tangi nai.
ʻIkai ʻAupito Pē ha ʻAmanaki. ʻOkú ke ongoʻi ʻoku kovi ʻa e ngaahi meʻá, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke ke fai ki ai, pea ʻe ʻikai pē toe sai ʻa e ngaahi tuʻungá ia.
Fakaʻamu Mate. Ko e mamahí ʻoku fuʻu lahi ʻo ke faʻa toutou ongoʻi ai ʻoku sai ange ke ke mate.
ʻIkai Lava ke Tokanga Tāfataha. ʻOkú ke toutou fefokiʻaki ʻi ha ngaahi foʻi fakakaukau pe ʻokú ke lau kae ʻikai mahinoʻi.
Maliu ʻa e Tōʻonga Kaí pe ʻi he Keté. Mole ʻa e uʻa fie kaí pe fuʻu lahi ʻa e kaí. Tuʻungataʻa ʻi ha taimi pe fakalele.
Maliu ʻa e Tuʻunga Maheni ʻo e Mohé. Kovi pe fuʻu lahi ʻa e mohé. ʻOkú ke toutou misi kovi nai.
Langa mo e Mamahi. Langa ʻulu, mingi mo e mamahi ʻa e keté mo e fatafatá. ʻOkú ke ongoʻi ongosia taʻehanoʻuhinga maʻu pē.
[Fakatātā ʻi he peesi 108]
Ko e ʻikai malava ke aʻusia ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻa e ongo mātuʻá ʻe lava ke ne ʻai ha talavou ke ongoʻi loto-mafasia
[Fakatātā ʻi he peesi 109]
Ko e talanoa ki he niʻihi kehé pea huaʻi atu ho lotó ʻa e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke fekuki aí
[Fakatātā ʻi he peesi 110]
Ko e ngāue maʻá e niʻihi kehé ko ha toe founga ia ke ikuʻi ai ʻa e ongoʻi tamakí